Baranin Edin Begzić sedam sati držao je u stanju uzbune službe bezbjednosti, spasilački vatrogasni tim, Hitnu pomoć i cjelokpunu javnost ne samo u svom gradu već i regionu, prijeteći eksplozivom uz zahtjev da se obeštete pokradeni radnici Primorke.
Drama je počela nešto prije 8 sati ujutro, a završena u 14:50 kada se Begzić predao policiji. Kako sada stvari stoje, on će najvjerovatnije odgovarati za krivično djelo izazivanje panike i nereda.
Kriza je okončana kada je ovaj sin radnika ugašenog barskog preduzeća, priznao policiji da je ispred poslovnice NLB banke prijetio lažnim eksplozivom i lažnim pištoljem.
Begzić je plastični pištolj bacio i predao se nakon što mu je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović obećao da će u petak 31. decembra razgovarati sa radnicima i pokušati da im pomogne.
”Rekao mi je da nije mislio da pravi bilo kakakv problem, da nije terorista i da mu je žao što su se stanari uznemirili, ali da je to uradio za radnike Primorke”, kazao je Abazović, koji je i koordinator službi bezbjednosti.
Ovaj detalj daje čitavom incidentu poseban ton, s obzirom da nije uobičajeno da se o finansijskoj aferi i njenim pravnim i drugim posledicama pregovara sa potpredsjednikom Vlade za
bezbjednost. Iz ovog ugla, kriza ima i političke obrise, naročito imajući u vidu da je Abazović formalno jedini političar u Vladi i da se iz u javnosti odavno najavljuje kao kandidat za naslednika premijera Zdravka Krivokapića u Vladi neke nove, za sada nejasne parlamentarne većine.
Kako god, ispostavilo se da je Begzić najviše povjerenja imao u Abazovića, kao i da su pojedini medijski radnici bliski potpredsjedniku Vlade i GP URA, imali povećani nivo razumijevanja za Begzićev akt.
Ukoliko bi se u njegovom djelu prepoznali elementi terorizma, a za to je potrebno i da se utvrdi da li je dramatična prijetnja kojom je uzbunio svoje sugrađane i širu javnost, imala bilo kakvu političku pozadinu, Begzić bi morao da odgovara i za terorističku prijetnju. Kao i svi koji su, eventualno, povezani sa njim.
Nadležni bi morali da budu obaviješteni o ovoj dimenziji problema i da u skladu sa tim ispitaju komunikaciju Begzića sa svim političkim strukturama.
(Izvor: nadlanu)
TOK KRIZE
Begzić je juče objavio vidio snimak sa kog je poručio da je sin radnika Primorke. “Ja sam spreman da dam život za njih”, rekao je.
Plastične replike oružja, kanistere u kojima je najvjerovatnije voda i lažni eksploziv, Begzić je prije svitanja donio ispred barske filijale NLB banke. Prije nego je došla policija, trakom je
ogradio prostor ispred ulaznih vrata, oblijepio poslovnicu porukama i tražio da niko ne prilazi, jer će se ubiti.
”Vratite pare koje ste ukrali od radnika Primorke”, poruka je koju je, na crnogorskom i engleskom jeziku, zalijepio na prozorima banke, a potom ispostavio zahtjeve.
Policija je odmah evakuisala stanare zgrade, udaljila radnike banke i blokirala okolne ulice. Vatrogasci i medicinsko osoblje bili su na licu mjesta.
Baranin je policajcima poručivao da će improvizovanom eksplozivnom napravom naškoditi sebi, ako se ne udovolji njegovim zahtjevima.
Policijski tim, njegova familija, radnici Primorke, ali i još neki ugledni Barani pokušavali su da ga odgovore od tog nauma.
Begzić je tada tražio da razgovara sa predsjednicima Vlade i Skupštine, Zdravkom Krivokapićem i Aleksom Bečićem, kao i da video pozivom razgovara sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem.
Nakon par sati drame, negdje oko 14 časova, Begzić je telefonom razgovarao sa Abazovićem, tražeći od njega da odmah na razgovor primi obespravljene radnike Primorke.
Dobio je obećanje da će potpredsjednik Vlade sa njima razgovarati kada se vrati sa službenog putovanja.
Prema saznanjima Vijesti Baranin je tokom razgovora rekao da samo traži pravdu, da je kivan na NLB banku, iznosio primjedbe na tužilaštvo koje postupa u predmetu “Primorka”, dodajući da to sve radi za radnike.
Begzić ni u jednom trenutku nije bio nasilan i nije prijetio da će ugroziti bilo koga osim sebe.
Nepunih pola sata nakon razgovora s Abazovićem predao se policiji.
”Nakon dugotrajnih pregovora E.B. se predao službenicima barske policije. E.B. je od ranih jutarnjih časova blokirao ulaz poslovnice jedne banke u Baru uz prijetnje da će aktivirati eksplozivnu napravu. Dalje aktivnosti su u toku”, saopšteno je iz Uprave policije.
U trenutku hapšenja policija ga je sumnjičila za najmanje četiri krivična djela – nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, ugrožavanje sigurnosti, izazivanje opšte opasnosti i izazivanje panike i nereda.
Uviđajem je, međutim, utvrđeno da Begzić nije imao pravo oružje, niti eksploziv.
Portparol Osnovnog državnog tužilaštva u Baru Radovan Đurišić rekao je juče poslije podne Vijestima da je u toku dostavljanje dokumentacije postupajućem tužiocu.
On je juče ranije rekao da je Begzić zaposlenima u poslovnici NLB zabranio ulazak u zgradu, kazavši da je naoružan i opasan eksplozivom.
”Njegovi zahtjevi se uglavnom svode na isplatu novčanih potraživanja za zaposlene Primorke od strane banke”, rekao je Đurišić.
Načelnik barske policije Veselin Tabaš rekao je novinarima da Begzić nema policijski dosije i službenicima te bezbjednosne institucije nije poznat kao izvršilac krivičnih djela.
Nakon predaje, kazao je i da Baranin nije imao pravo oružje i eksploziv, kao i da nije prijetio nikom osim da će sebi nauditi.
Nije način traženja pravde, ali moramo razumjeti čovjeka…
Abazović je rekao da je mnogo tranzicione nepravde svuda u Crnoj Gori.
“Ljudima je učinjeno mnogo zla i često su sa pravom rezignirani. Ovo nije način da se traži pravda, ali svakako moramo razumjeti i ovakve ljude. Edin nije iskazao nikakvu
agresivnost, naprotiv naša dva razgovora su bila prilično prijateljska i sa ciljem da se nađe rješenje. Tražio je pravdu za radnike i ako sam nije jedan od njih, što cjeloj priči daje malu specifičnost. Hvala njemu, članovima njegove porodice, svima pripadnicima Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, građanima, radnicima Primorke koji su doprinijeli da se sve završi mirno.
Moramo imati razumijevanja za ljude. Predugo čekaju na pravdu. Nadam se da nećemo imati više ovakvih situacija i da će institucije biti efikasnije u rješavanju problema. Na kraju se sve dobro završilo i to je najvažnije”, kazao je Abazović Vijestima nakon drame u Baru.
Izvor: Jelena Jovanović/Vijesti
POZADINA
Nekadašnji direktor NLB banke Črtomir Mesarič, još pet osoba i NLB banka optuženi su da su državnu kasu oštetili za 6.651.611 eura. Prema tvrdnjama tužilaštva, privatnik Nebojša Bošković preko Mesariča je od NLB banke dobio novac za navodno oživljavanje kompanije Primorka i isplatu otpremina radnicima koji ostaju bez posla, ali je novac koristio za vraćanje kredita svojih prezaduženih firmi od kojih se ta banka nije mogla naplatiti.
r Mesarič danas je u podgoričkom Višem sudu kazao da ne može da vjeruje da je nakon 40 godišnje karijere bez mrlje doveden u situaciju da odgovara za vođstvo kriminalne grupe koja je oštetila budžet Crne Gore.
– Ne postoji nikakva kriminalna organizacija koju bih vodio – kazao je on.
Mesarič je kazao da je kredit kompaniji Krisma za kupovinu Primorka u stečaju iz Bara odobren samo jer je Vlada Crne Gore dala garancije.
Istakao je da su netačni navodi optužnice da je on odobrio kredit shodno kriminalom planu jer je kredite odobravala centrala Nove ljubljanske banke u Ljubljani koja je vlasnik NLB-a.
– Kredit je razmatrao kreditni odbor u Podgorici a nakon toga je dokumentaciju proveravao Odjek za rizike u Ljubljani. Ljubljana je odobrila kredit u vrijeme ekonomske krize kada su bili pooštreni uslovi za davanje kredita što znači da se radilo o dobrom projektu – kazao je Mesarič.
On je naveo da ljudima iz Krisma grupe nije odobren kredit kada su ga tražili prvi put.
Kada su drugi put došli sa garancijom Vlade Crne Gore, prema riječima Mesariča, situacija se promenila i kredit je odobren.
Mesarič je ustvrdio i da je tužilaštvo u istrazi zaboravilo da ustanovi da su u projekat Primorka NLB banka i Ljubljanska banka uložile mnogo više nego što iznose garancije Vlade Crne Gore.
– Dali smo 12 miliona eura kredita za garanciju od 8.000.000 eura. Mi smo bili glavni finansijer – kazao je on.
Slučaj „Primorka“ još nije dobio pravosnažni epilog. Arčenje ove firme prije prodaje kompaniji Krizma, nije nikada stizalo ni do etičkog suda…
Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.
Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.
Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.
Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.
Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.
Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.
Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.
Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.
Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.
Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.
To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.
– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.
Festival čuna održaće se u petak, 22. septembra. Otvaranje programa je u 17:30 časova, a u 18:00h sa Vranjine počinje trka čunovima do Virpazara. U trci učestvuju privredni riboloci sa Skadarskog jezera. Dodjela nagrada i priznanja planirana je za 19:00, a od 19:30 časova za dobar provod pobrinuće se bend Milky Wave.
Cilj festivala je promocija bogate kulturne baštine Nacionalnog parka Skadarsko jezero, čiji je jedan od simbola drveni čun. Čun je čamac karakterističan za Skadarsko jezero, koji se vjekovima tradicionalno upotrebljava za ribolov. Vještina izrade čunova uvrštena je u nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog naslađa Crne Gore.
Organizator manifestacije je NVO ,,Fondacija za zaštitu čuna”, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Bar i JU Nacionalnih parkova Crne Gore.
Prijave za trku se vrše putem telefona +382 67/837-970, a rok za prijavu je do petka ujutru, 22.09.2023.
Pozivamo sve ljubitelje prirode da zajedno sa nama uživaju u manifestaciji koja baštini tradiciju starih brodova na Skadarskom jezeru.