Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije služio je na Badnji dan, 6. januara Svetu arhijerejsku liturgiju u sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira u Baru.
Sasluživali su mu: protojerej-stavrofor Slobodan Zeković, protojereji Siniša Smiljić, Ljubomir Jovanović i Mladen Tomović, jereji Nikola Radović i Aleksandar Orlandić i đakon Dejan Tomović.
Na kraju Liturgije Mitropolit Joanikije je čestitao Badnji dan i Božić koji dolazi.
“Rođenju Hristovome se raduju i nebo i zemlja, i anđeli na nebesima i ljudi na zemlji, i carevi i pastiri, svi narodi”, rekao je Mitropolit crnogorsko-primorski.
Podsjetio je da su proroci govorili da će Mesija objediniti sve narode zemaljske.
“Koliko god je preslavno Njegovo rođenje i sami taj događaj koji danas proslavljamo, ne možemo shvatiti svu dubinu Božje ljubavi koja se pokazala na Božić ako ne pogledamo i na cjelokupno Hrostovo djelo. Bogomladenac Hristos, koji počiva na slami u stočnim jaslama, koji se rodio u pećini vitlejemskoj, mračnoj pećini i time pokazao svoje snishođenje prema ljudskoj bijedi, nije se rodio kao car nad carevima i gospodar nad gospodarima u carskoj palati, nije povijen u svilu i kadifu. Rodio se u pećini mračnoj gdje su spraćane životinje”, kazao je Vladika.
Dodao je da je Hristos sišao s nebesa da traži i da spasi čovjeka.
“On, Bogomladenac koji počiva u jaslama u crkvenim pjesmama se istovremeno naziva agnecom, Jagnjetom Božijim koje ide da prinese sebe na zaklanje, koje će proliti svoju bogočovječansku krv da spase rod ljudski, da obnovi našu prirodu, da nam izlije oproštaj grehova, da nas vrati u naručje ljubavi Božje, da nas usinovi Bogu i Ocu”, rekao je Mitropolit Joanikije.
Mitropolit Joanikije je objasnio da je zbog toga toliko svečan i ovaj dan uoči Božića.
“Sve je u iščekivanju. Sva se tvorevina pokrenula da dočeka Spasitelja”, naglasio je on.
Rođenje Hristovo u pećini vitlejemskoj je, rekao je Vladika, događaj spasonosan za cijelo čovječanstvo.
“Ta radost se proširila na cio svijet. Takav je to događaj. Dogodio se nekada davno, ali njegovo dejstvo obuhvata sve vjekove. I kako prolazi vrijeme, taj događaj ne gubi ništa od svoga značaja, od svoje svjetlosti, od svoje radosti. Jer, Božanska djela ne zastarijevaju kao ljudska”, rekao je Vladika Joanikije.
Rekao je da nas ovaj praznik upućuje kako da činimo dobra djela.
“U ovakvim trenucima, kada je sve prožeto osjećanjem prisustva Bogomladenca Hrista, koji je došao da nas pohodi i s nama se izjednačio, da nas obnovi, svako od nas osjeća potrebu da na neki način, kako god ko umije, uznese hvalu Bogomladencu Hristu”, naglasio je on.
Poručio je roditeljima da je mnogo važno da djecu svoju dovode u crkvu.
“Da na vrijeme zavole ljepotu doma Božijega, ljepotu bogosluženja, ljepotu čudesnog zajedništva kome je Gospod Isus Hristos glava. I, dragi roditelji, ako tako vaspitate svoju djecu, da zajedno uzrastaju sa Bogomladencem Hristom, manje će vas boljeti glava od njih. Tako će steći vrline – da imaju ljubavi, krotosti, da budu vrijedni, da poštuju svoje roditelje, da poštuju starije, da svima pomažu, da budu dobri ljudi. Tome ih treba vaspitavati “, poručio je Mitropolit Joanikije.
Na kraju je poželio da Božićna radost uđe u sve duše i sve domove i porodice.
“Neka vaše domove ispuni svjetlost rođenja Hristovoga da se preporodimo u Hristu, da živio novim životom, da mu se radujemo, da idemo naprijed i da nikada ne posustanemo. Na zdravlje i na spasenje i na mnogaja ljeta”, kazao je Mitropolit Joanikije.
Mitropolita Joanikija je pozdravio, zablagodario mu na poukama i dolasku u Bar arhijerejski namjesnik barski protojerej-stavrofor Slobodan Zeković.
“Poput anđela koji su objavili radosnu vijest vitlejemskim pastirima o Hristovom rođenju, tako ste vi nas danas obradovali u ovaj pretpraznični dan i donijeli nam veliku utjehu i veliku radost”, kazao je otac Slobodan Zeković
Vladika je potom podijelio božićne poklon paketiće djeci, a onda pred hramom blagosiljao badnjake.
Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.
Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.
Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.
Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.
Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.
Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.
Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.
Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.
Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.
Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.
To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.
– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.
Festival čuna održaće se u petak, 22. septembra. Otvaranje programa je u 17:30 časova, a u 18:00h sa Vranjine počinje trka čunovima do Virpazara. U trci učestvuju privredni riboloci sa Skadarskog jezera. Dodjela nagrada i priznanja planirana je za 19:00, a od 19:30 časova za dobar provod pobrinuće se bend Milky Wave.
Cilj festivala je promocija bogate kulturne baštine Nacionalnog parka Skadarsko jezero, čiji je jedan od simbola drveni čun. Čun je čamac karakterističan za Skadarsko jezero, koji se vjekovima tradicionalno upotrebljava za ribolov. Vještina izrade čunova uvrštena je u nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog naslađa Crne Gore.
Organizator manifestacije je NVO ,,Fondacija za zaštitu čuna”, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Bar i JU Nacionalnih parkova Crne Gore.
Prijave za trku se vrše putem telefona +382 67/837-970, a rok za prijavu je do petka ujutru, 22.09.2023.
Pozivamo sve ljubitelje prirode da zajedno sa nama uživaju u manifestaciji koja baštini tradiciju starih brodova na Skadarskom jezeru.
Bar3 days ago
Budva2 days ago
Bar2 days ago