Bolest prelazi u endemsku fazu, vakcinacija će ubuduće biti neophodna samo za najugroženije, a paralelna pojava gripa i kovida ne znači nužno katastrofu.
Ko još u protekle dvije godine nije postavio pitanje “Da li je pandemija konačno gotova?” ili “Kada ćemo konačno moći da nastavimo sa normalnim životom?” Tako započinje velika analiza BBC-jevog novinara specijalizovanog za zdravstvene i naučne teme Džejmsa Galagera, koji odmah navodi da je on postavio oba spomenuta pitanja, pa nastavlja da bi odgovor na njih mogao biti isti: “Veoma uskoro’.
Sve je snažnije uvjerenje da omikron Veliku Britaniju gura ka samoj završnici pandemije. Ali, šta slijedi nakon toga? Virus neće magično nestati. Umjesto toga, moraćemo da se naviknemo na novu reč – “endemski”, što zapravo znači da kovid definitivno ostaje s nama.
Da li smo, stvarno, na pragu nove ere kovida i šta će to značiti za naše živote?
– Skoro da smo tamo, ovo sada je početak kraja, barem u Ujedinjenom Kraljevstvu – smatra profesor Džulijan Hiskoks, šef katedre za infektivne bolesti i globalno zdravlje na Univerzitetu u Liverpulu.
– Mislim da će nam se životi tokom 2022. gotovo u potpunosti vratiti na ono kakvi su bili prije pandemije.
Ono što se menja je naš imunitet. Novi korona virus pojavio se prije dvije godine u kineskom gradu Vuhanu i tada smo bili ranjivi. Bio je to potpuno nov virus sa kojim naši imuno sistemi nisu imali dodira, a nismo imali ni vakcine ni lijekove koji bi pomogli u borbi sa njim.
Rezultat je bio kao da je neko aktivirao bacač plamena u fabrici vatrometa. Kovid se svetom proširio eksplozivno, ali požar koji je izazvao ne može dovijeka goreti istim intenzitetom.
Od početka su postojale dve opcije – ili ćemo ugušiti kovid, kao što je to bio slučaj sa ebolom u zapadnoj Africi, ili će se sam primiriti ali i ostati sa nama dugoročno i pridružiti se čitavom nizu endemskih zaraza – od obične prehlade preko HIV-a, boginja i malarije do tuberkuloze – koje su uvijek prisutne.
Profesorka Azra Gani, epidemiološkinja sa londonskog Imperijal koledža, kaže da izraz “endemski” podrazumijeva život sa kovidom, ali bez restrikcija. Ona smatra da ćemo do toga doći “vrlo brzo”.
– Djeluje da je prošlo mnogo vremena do ove faze, ali od početka vakcinacije proteklo je samo godinu dana i već smo zbog toga slobodniji nego ranije – rekla je Gani, a prenosi “Jutarnji list“.
Jedino što bi moglo da poremeti ovakav razvoj situacije je pojava neke nove varijante korona virusa koja bi mogla da preuzme dominaciju nad omikronom i pritom izazove značajno teže kliničke slike.
Važno je reći, napominje Gani, da ako je zaraza endemska to ne znači nužno da je bolest blaga.
– Imamo neke stvarno opasne, smrtonosne zarazne bolesti koje smatramo endemskim. Boginje su bile endemske vijekovima, ali su svejedno ubile trećinu svih zaraženih. Malarija je endemska pa svake godine izazove 600.000 smrtnih slučajeva – upozorila je Gani.
Za mnoge je ova druga opcija – s obzirom da je riječ o virusu koji se širi vazduhom, i to i prije nego se kod zaraženih pojave simptomi – od početka bila neizbježna.
– Endemičnost je upisana u ovaj virus – kaže dr Elisabeta Gropeli, virološkinja sa Univerziteta Sent Džordž u Londonu.
– Vrlo sam optimistična. Uskoro ćemo biti u situaciji da virus cirkuliše, vodićemo računa o zaštiti najugroženijih dok ćemo za sve ostale koji se zaraze to prihvatiti. Prosječnoj osobi neće se dogoditi ništa – pojasnila je ona.
Epidemiolozi, koji proučavaju širenje bolesti, neku zarazu najčešće smatraju endemskom kada je njeno širenje konzistentno i predvidljivo, kada nema iznenadnih eksplozija “slučajeva” kakve smo gledali u raznim talasima ove pandemije.
Kada je riječ o kovidu, već su vidljivi znaci da on postaje manje smrtonosan kako vreme prolazi a ljudski organizmi se “upoznaju” sa virusom i “uče” kako da se izbore sa njim.
U Britaniji građani su pregurali kampanju vakcinacije, buster vakcinu i četiri talasa različitih varijanti istog virusa.
– Kada omikron bude gotov, imunitet u Ujedinjenom Kraljevstvu biće visok, i to barem neko vrijeme – smatra profesorka Elenor Rajli, imunološkinja sa Univerziteta u Edinburgu.
Ali, visoka stopa zaraze dolazi sa visokom cijenom. U Britaniji je preminulo više od 150.000 ljudi. Ali zaraza je ostavila i zaštitu u našim imuno sistemima, navodi novinar BBC. Taj imunitet će s vremenom slabiti tako da treba očekivati da ćemo od kovida obolijevati i u budućnosti, ali i da će šanse da dobijemo teži oblik kovida biti sve slabije.
Profesor Hiskoks, inače član specijalne grupe britanske vlade za nove respiratorne viruse, kaže da to znači da ogromna većina zaraženih u budućnosti neće imati većih problema.
Curenje nosa i glavobolja
– Bila to nova ili stara varijanta, većini nas će, baš kao kad se zarazimo korona virusom koji izaziva običnu prehladu, curiti nos i imaćemo možda slabu glavobolju, a nakon toga ćemo biti OK – rekao je on.
Biće onih, najčešće u starijih i ranjivih, koji će umirati i od endemskog kovida. Tako da će svi morati da odluče kako će živjeti sa virusom i tom činjenicom.
– Ako imate politiku nulte tolerancije prema kovidu, onda nas čeka čitava lepeza restrikcija i ovo nije gotovo – kaže Hiskoks.
On navodi da u nešto težoj sezoni gripa u Britaniji imaju po 200-300 mrtvih na dan i niko ne nosi ni masku niti drži distancu.
To je, možda, linija koju bismo morali da povučem i kod kovida, pojašnjava Hiskoks koji ne očekuje nove lokdaune ili restrikcije masovnih okupljanja. Isto tako on misli da će ove godine masovna testiranja na kovid biti ukinuta.
Ono što je gotovo sigurno je da će vakcinisanje protiv korona virusa, ali samo za one najranjivije, svake godine biti realnost.
– Moramo da prihvatimo činjenicu da će sezona gripa ubuduće biti i sezona korone i da će nam to predstavljati određeni izazov – smatra dr Gropeli.
“Ne možete da umrete dvaput”
Ipak, još je neizvjesno koliko će teške zime biti i hoće li biti teže od uobičajenih s obzirom da i od kovida i od gripa najčešće umiru isti ljudi. Kao što je jedan naučnik rekao, podsjeća BBC, “ne možete da umrete dvaput”.
Rajli smatra da posle omikrona više neće biti potrebe za nošenjem maski, ali očekuje da će one postati “uobičajenije”, kao što je slučaj u nekim djelovima Azije gde ih ljudi samoinicijativno nose u većim gužvama.
– Izvjestan scenario je da nam životi neće izgledati mnogo drugačije nego što su izgledali u jesen 2019. godine, kada smo se svi prijavljivali za vakcinu protiv gripa – rekla je ona.
Novinar BBC upozorava da dobar dio planete, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, još nije u ovoj fazi kombinacije vakcinisanih i velikog broja zaraženih. To se najprije odnosi na siromašne zemlje gde vakcinacija još nije uzela maha, ali i neke države sa strogim zatvaranjima zbog čega imaju manji prirodni imunitet od Britanaca.
Svjetska zdravstvena organizacija jasno je stavila do znanja da će biti potrebno još vremena dok kovid ne postane endemska bolest.
– Za svijet je to još uvijek pandemija i akutna hitna situacija – zaključila je dr Gropeli.
Šta povezuje Republiku Ugandu sa Buljaricom, jednim od poslednjih bisera netaknute prirode na crnogorskoj obali Jadrana? Odgovor je: plaža “Kampala”, nazvana po prijestonici države smještene u samom srcu Afrike.
Minulih dana brojne javne ličnosti, poput pjevača Đanija i MC Stojana, pozivale su na “vruće druženje” na ovoj plaži. Pažnju javnosti privuklo je i za naše prilike neobično vjenčanje na pjeni od mora “Kampale”, koje je privuklo pažnju brojnih medija.
Od vlasnika “Kampala beach” koji je zamolio da ga ne imenujemo, uz simpatično objašnjanje da “ne želi da bude popularan”, saznali smo da je plaža dobila ime zbog prijateljskih veza sa Ugandom.
“Imamo velike prijatelje u Ugandi, veliku simpatiju prema ovoj državi i njenom narodu i to je bilo dovoljno da je na neki način promovišemo dajući našoj plaži ime po glavnom gradu Kampali“, objasnio nam je zakupac dodajući da se nada da će ubrzo plaža dobiti i posebnu dekoraciju povezanu sa egzotičnom afričkom zemljom.
Rastumačena nam je i kanonada najava poznatih pjevača da dolaze na “Kampala beach”.
“Nisu slagali, to su naši prijatelji i ljetos ćemo se zajedno kupati u Buljarici, naravno biće i pjesme i žurki, ali o tom potom. “, kaže zagonetno mlađani vlasnik plaže.
Nedavno je na “Kampali” gostovao poznati harmonikaš Marko Ćetković, a “ničim izazvane” žurke na pjeni od mora su uobičajena scena na ovoj plaži, smještenoj tačno po sredini po mnogima najljepše uvale na crnogorskom primorju.
Poslednje analize kvaliteta morske vode koju je odradio Institut za biologiju mora pokazale su da je morska voda u Buljarici odličnog kvaliteta. To je i glavni adut ove turističke lokacije već decenijama koje ima jendostavno objašnjenje: U zaleđu plaže u Buljaricama nema naselja, tako da nema ni kanalizacionih odvoda koji bi prljali vodu. Upravo zbog ovog detalja, ova plaža postala je omiljena kod turista ali i mještana Južnog Jadrana koji žele da se kupaju u potpuno čistoj morskoj vodi.
S obzirom da je plaža “Kampala” poslednje u nizu uređenih kupališta (otprilike na samom centru par kilometara duge plaže u Buljaricama), kvalitet vode je ovdje i najbolji.
Specifičnost ove plaže je i veliki razmak između ležaljki.
“Cilj nam je bio da gostima pružima maksimalan komfor i onu intimu koja je moguća na plaži. A kad dođe vrijeme za radovanje i đuskanje, sabijaćemo se“, kaže uz smijeh vlasnik “Kampale”.
Drugi adut “Kampale” je cijena ležaljki i baldahina koja je duplo ili troduplo jefitnija od plaža iz komšiluka u Petrovcu ili Sutomoru, od kojih je Buljaricu dijeli samo nekoliko kilometara. U treći – vruće žurke na pijesku, tek treba da se uvjerimo pa novu reportažu zakazujemo nakon prve koja se očekuje veoma brzo!
Gosti “Kampale” imaju u plažnom baru priliku i da isprobaju nadaleko čuvene kafe iz Ugande koje se za sada mogu piti samo na ovom mjestu!
U okviru Barskog ljetopisa, sinoć je na platou ispred Dvorca kralja Nikole održana promocija romana Vuka Martinovića “Ključevi dobra i zla”
Okarakterisan kao istorijski triler, roman je, prema riječima autora, jedna vrsta mozaika, sastavljen od tri prepletene priče, koje se odvijaju u tri vijeka, sve tri pisane na jezicima tih vijekova. Jezik 21. vijeka je moderan, u 20. je klasičan, a u 19. vijeku blago arhaičan.
Dvije storije odigravaju se na prostoru Crne Gore, a jedna u Vojvodini.
Jedan tragičan događaj spojiće njihove sudbine kroz vijekove. Sve ovo zapravo je fasada romana, naravno da su mnogo važnije poruke koje knjiga šalje i emocije koje donosi.
O ovom istorijskom trileru govorili su književnica Jasenka Lalović i autor knjige Vuko Martinović
„Knjiga pred vama je poput škrinje koja u sebi krije mnoge dugo čuvane tajne, bolne istine i pitanja koja nas lome u vječitoj borbi dobra i zla. Ne daje jednostavne odgovore, niti dopušta da ih naslutimo. Autor maestralno prepliće vremena, ukazujući na relativnost svakog trajanja, pa i onog koje se mjeri životima. Čvrsto ih uvezuje uz opomenu da sva naša uvjerenja o onome što jesmo, lako potre zapis predaka u nama. U ovom rukopisu pronaći ćete sve ono što određuje dobar roman iz pera onog ko je darivan snagom kazivanja predaka, ujedno talentom pisane riječi. Dugo su mi se pred očima smjenjivale slike njegovih junaka, jasno sam čula eho njihovih riječi. Kažu da valjanost nekog djela upravo tako provjeravamo. Odjecima koji u nama odzvanjaju“, kazala je na promociji Jasenka Lalović
Jednočasovna promocija je tokom cijelog trajanja držala pažnju brojne publike koja je uživala u ovom književnom tkanju na platou Palate koja krasi sve razglednice Bara.
Specifičnu notu promociji romana dao je veliki broj školskih drugova autora romana u publici, među kojima je bio i aktuelni ministar turizma i ekonomskog razvoja Goran Đurović.
Urgentnom akcijom pripadnika Koordinacionog centra traganja i spašavanja na moru, u čijem sastavu je i Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL), sa kruzera „Marella Explorer“ u ranim jutarnjim satima, zbog zdravstvenih problema, uspješno je evakuisana devetomjesečna beba.
„Naš tim je u 2 sata i 35 minuta primio poziv sa kruzera koji plovi pod zastavom Malte, da je devetomjesečnom dječaku, britanskom državljaninu, zbog zdravstvenih problema potrebna pomoć. Brod se u tom trenutku nalazio na 19 nautičkih milja od ulaza u Bokokotorski zaliv“, saopštio je za Radio Bar i Bar Info pomoćnik direktora UPSUL-a za sigurnost na moru, Žarko Lukšić.
Spasilački čamac SAR-1, sa posadom Jasminom Kokovićem, Markom Čejovićem i Ekramom Zaganjorom, uz koordinaciju MRCC operatera Nikole Čejovića i Bata Tomaševića, upućen je na hitnu intervenciju u Zaliv.
„U isto vrijeme obaviješteni su i Mornarica Crne Gore, SGP, Operaciono-komunikacioni centar (OKC) 112 i pozvan Zavod za hitnu medicinsku pomoć iz Tivta, da u marini Luštica Bay prihvati bebu. Tim za hitne intervencije je, slijedeći protokole, sve pripremio za bezbjedan vez spasilačkog čamca i transport mališana vozilom Zavoda za hitnu medicinsku pomoć“, priča Lukšić.
Posada spasilačkog broda je u 4 sata i 23 minuta preuzela bebu sa dva pratioca sa kruzera i uputila se ka marini Luštica Bay. U 4 sata i 40 minuta, uz asistenciju vatrogasne službe i medicinskog osoblja, dječak je bezbjedno predat na dalji medicinski tretman.
„Uz koordinaciju Pomorsko operativnog centra UPSUL-a i nekoliko službi, za nešto više od dva sata, beba sa zdravstvenim problemima je uspješno evakuisana sa kruzera, koji je potom nastavio putovanje ka odredištu u luci Kotor, a spasilači čamac SAR-1 se sa zadovoljnom posadom vratio u matičnu luku Bar”, zaključio je Lukšić.