Bolest prelazi u endemsku fazu, vakcinacija će ubuduće biti neophodna samo za najugroženije, a paralelna pojava gripa i kovida ne znači nužno katastrofu.
Ko još u protekle dvije godine nije postavio pitanje “Da li je pandemija konačno gotova?” ili “Kada ćemo konačno moći da nastavimo sa normalnim životom?” Tako započinje velika analiza BBC-jevog novinara specijalizovanog za zdravstvene i naučne teme Džejmsa Galagera, koji odmah navodi da je on postavio oba spomenuta pitanja, pa nastavlja da bi odgovor na njih mogao biti isti: “Veoma uskoro’.
Sve je snažnije uvjerenje da omikron Veliku Britaniju gura ka samoj završnici pandemije. Ali, šta slijedi nakon toga? Virus neće magično nestati. Umjesto toga, moraćemo da se naviknemo na novu reč – “endemski”, što zapravo znači da kovid definitivno ostaje s nama.
Da li smo, stvarno, na pragu nove ere kovida i šta će to značiti za naše živote?
– Skoro da smo tamo, ovo sada je početak kraja, barem u Ujedinjenom Kraljevstvu – smatra profesor Džulijan Hiskoks, šef katedre za infektivne bolesti i globalno zdravlje na Univerzitetu u Liverpulu.
– Mislim da će nam se životi tokom 2022. gotovo u potpunosti vratiti na ono kakvi su bili prije pandemije.
Ono što se menja je naš imunitet. Novi korona virus pojavio se prije dvije godine u kineskom gradu Vuhanu i tada smo bili ranjivi. Bio je to potpuno nov virus sa kojim naši imuno sistemi nisu imali dodira, a nismo imali ni vakcine ni lijekove koji bi pomogli u borbi sa njim.
Rezultat je bio kao da je neko aktivirao bacač plamena u fabrici vatrometa. Kovid se svetom proširio eksplozivno, ali požar koji je izazvao ne može dovijeka goreti istim intenzitetom.
Od početka su postojale dve opcije – ili ćemo ugušiti kovid, kao što je to bio slučaj sa ebolom u zapadnoj Africi, ili će se sam primiriti ali i ostati sa nama dugoročno i pridružiti se čitavom nizu endemskih zaraza – od obične prehlade preko HIV-a, boginja i malarije do tuberkuloze – koje su uvijek prisutne.
Profesorka Azra Gani, epidemiološkinja sa londonskog Imperijal koledža, kaže da izraz “endemski” podrazumijeva život sa kovidom, ali bez restrikcija. Ona smatra da ćemo do toga doći “vrlo brzo”.
– Djeluje da je prošlo mnogo vremena do ove faze, ali od početka vakcinacije proteklo je samo godinu dana i već smo zbog toga slobodniji nego ranije – rekla je Gani, a prenosi “Jutarnji list“.
Jedino što bi moglo da poremeti ovakav razvoj situacije je pojava neke nove varijante korona virusa koja bi mogla da preuzme dominaciju nad omikronom i pritom izazove značajno teže kliničke slike.
Važno je reći, napominje Gani, da ako je zaraza endemska to ne znači nužno da je bolest blaga.
– Imamo neke stvarno opasne, smrtonosne zarazne bolesti koje smatramo endemskim. Boginje su bile endemske vijekovima, ali su svejedno ubile trećinu svih zaraženih. Malarija je endemska pa svake godine izazove 600.000 smrtnih slučajeva – upozorila je Gani.
Za mnoge je ova druga opcija – s obzirom da je riječ o virusu koji se širi vazduhom, i to i prije nego se kod zaraženih pojave simptomi – od početka bila neizbježna.
– Endemičnost je upisana u ovaj virus – kaže dr Elisabeta Gropeli, virološkinja sa Univerziteta Sent Džordž u Londonu.
– Vrlo sam optimistična. Uskoro ćemo biti u situaciji da virus cirkuliše, vodićemo računa o zaštiti najugroženijih dok ćemo za sve ostale koji se zaraze to prihvatiti. Prosječnoj osobi neće se dogoditi ništa – pojasnila je ona.
Epidemiolozi, koji proučavaju širenje bolesti, neku zarazu najčešće smatraju endemskom kada je njeno širenje konzistentno i predvidljivo, kada nema iznenadnih eksplozija “slučajeva” kakve smo gledali u raznim talasima ove pandemije.
Kada je riječ o kovidu, već su vidljivi znaci da on postaje manje smrtonosan kako vreme prolazi a ljudski organizmi se “upoznaju” sa virusom i “uče” kako da se izbore sa njim.
U Britaniji građani su pregurali kampanju vakcinacije, buster vakcinu i četiri talasa različitih varijanti istog virusa.
– Kada omikron bude gotov, imunitet u Ujedinjenom Kraljevstvu biće visok, i to barem neko vrijeme – smatra profesorka Elenor Rajli, imunološkinja sa Univerziteta u Edinburgu.
Ali, visoka stopa zaraze dolazi sa visokom cijenom. U Britaniji je preminulo više od 150.000 ljudi. Ali zaraza je ostavila i zaštitu u našim imuno sistemima, navodi novinar BBC. Taj imunitet će s vremenom slabiti tako da treba očekivati da ćemo od kovida obolijevati i u budućnosti, ali i da će šanse da dobijemo teži oblik kovida biti sve slabije.
Profesor Hiskoks, inače član specijalne grupe britanske vlade za nove respiratorne viruse, kaže da to znači da ogromna većina zaraženih u budućnosti neće imati većih problema.
Curenje nosa i glavobolja
– Bila to nova ili stara varijanta, većini nas će, baš kao kad se zarazimo korona virusom koji izaziva običnu prehladu, curiti nos i imaćemo možda slabu glavobolju, a nakon toga ćemo biti OK – rekao je on.
Biće onih, najčešće u starijih i ranjivih, koji će umirati i od endemskog kovida. Tako da će svi morati da odluče kako će živjeti sa virusom i tom činjenicom.
– Ako imate politiku nulte tolerancije prema kovidu, onda nas čeka čitava lepeza restrikcija i ovo nije gotovo – kaže Hiskoks.
On navodi da u nešto težoj sezoni gripa u Britaniji imaju po 200-300 mrtvih na dan i niko ne nosi ni masku niti drži distancu.
To je, možda, linija koju bismo morali da povučem i kod kovida, pojašnjava Hiskoks koji ne očekuje nove lokdaune ili restrikcije masovnih okupljanja. Isto tako on misli da će ove godine masovna testiranja na kovid biti ukinuta.
Ono što je gotovo sigurno je da će vakcinisanje protiv korona virusa, ali samo za one najranjivije, svake godine biti realnost.
– Moramo da prihvatimo činjenicu da će sezona gripa ubuduće biti i sezona korone i da će nam to predstavljati određeni izazov – smatra dr Gropeli.
“Ne možete da umrete dvaput”
Ipak, još je neizvjesno koliko će teške zime biti i hoće li biti teže od uobičajenih s obzirom da i od kovida i od gripa najčešće umiru isti ljudi. Kao što je jedan naučnik rekao, podsjeća BBC, “ne možete da umrete dvaput”.
Rajli smatra da posle omikrona više neće biti potrebe za nošenjem maski, ali očekuje da će one postati “uobičajenije”, kao što je slučaj u nekim djelovima Azije gde ih ljudi samoinicijativno nose u većim gužvama.
– Izvjestan scenario je da nam životi neće izgledati mnogo drugačije nego što su izgledali u jesen 2019. godine, kada smo se svi prijavljivali za vakcinu protiv gripa – rekla je ona.
Novinar BBC upozorava da dobar dio planete, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, još nije u ovoj fazi kombinacije vakcinisanih i velikog broja zaraženih. To se najprije odnosi na siromašne zemlje gde vakcinacija još nije uzela maha, ali i neke države sa strogim zatvaranjima zbog čega imaju manji prirodni imunitet od Britanaca.
Svjetska zdravstvena organizacija jasno je stavila do znanja da će biti potrebno još vremena dok kovid ne postane endemska bolest.
– Za svijet je to još uvijek pandemija i akutna hitna situacija – zaključila je dr Gropeli.
Srpski reper Dragomir Despić (31), poznatiji pod muzičkim imenom Desingerica, morao je da napusti Crnu Goru nakon što mu je Uprava policije privremeno otkazala boravak u našoj zemlji.
Despić nije imao urednu dozvolu za rad ali ni prijavljeno boravište na Crnogorskom primorju, gdje je ovog ljeta nastupao gotovo svake večeri, pišu Vijesti.
“Žao mi je što se sinoć nismo vidjeli na Top Hillu, jer sam imao nekih papiroških problema. Budva i Crna Gora su moja druga kuća i naravno da nećemo da kršimo zakone te države”, kazao je Despić u obraćanju publici na društvenim mrežama.
Muzičku karijeru počeo je 2022. godine i za kratko vrijeme pridobio je pažnju mlađe publike ali i regionalnih medija.
Zbog kontroverznih nastupa ovog ljeta često su se mogli čuti javni pozivi da se Despiću zabrani nastup u Crnoj Gori zbog “promocije pogrešnih vrijednosti”.
Krajem jula, posle nastupa gde je, pored udaranja patikom po glavi, “pljuvanja”, uvrstio i rendanje kačkavalja po publici, oglasila se potpredsjednica Opštine Budva Jasna Dokić, koja je tražila da se beogradski izvođač zabrani u Budvi.
“Moramo postaviti jasne kriterijume kada su u pitanju događaji koji se održavaju u našem gradu”, poručila je potpredsednica opštine Budva. “Poruke i “vrijednosti” koje propagira pomenuti izvođač smatramo krajnje neprimjerenim i nedopustivim. Grad Budva je grad koji podržava različitosti, ali neprimereno ponašanje nikada neće tolerisati i neće dopustiti da se takve poruke plasiraju našoj omladini”, navela je Dokić.
Njen apel nijesu uslišili budvanski ugostitelji jer je Desingerica nastupao gotovo svakog dana.
Jedan od izdavalaca apartmana u privatnom sektoru na crnogorskom primorju koji se na TikToku predstavlja kao Niko_Mar_10, objasnio je šta sve zamjera vlasnicima ugostiteljskih objekata zbog, kako je naveo previsokih cijena u njihovim lokalima.
“Nije više tajna kako je ljetnja sezona u Crnoj Gori ‘kaput’. Kao neko ko je ovdje rođen, ko živi i bavi se turizmom u ovoj našoj državi, tačnije izdavanjem apartmana u privatnom sektoru, jedino što mogu da kažem je da mi je neizmjerno drago zbog toga”, rekao je on na početku videa.
“Zašto? Eto zato što ste okupirali sve plaže i na njih stavili ogromne namete. Ne može više čovjek da ode na plažu i pristojno se okupa, već za tako nešto mora da izdvoji pravo malo bogatstvo. Nije normalno da apartmani u privatnom sektoru koštaju između 30 i 60 eura za dvije osobe, a da isto toliko novca morate da izdvojite za dvije ležaljke i jedan suncobran na plaži za samo nekoliko sati. Nije normalno da hamburger košta između četiri i šest eura. Nije normalno da isto toliko košta i parče pice. Nije normalno da 10 ćevapa sa malo pomfrita košta između 10 i 12 eura. Nije normalno ni da parče pohovane piletine na nekom zelenom pireu košta između 15 i 20 eura. Nije normalno da kafa košta između dva i četiri eura i isto toliko i flašica vode od 0,25″, nabrojao je.
Niko_Mar_10, obraćajući se ugostiteljima, kaže i da nije normalno “toliko toga što ste uradili i jako mi je drago što vam se sve to vraća”.
“Jedino što je žao jeste ovaj običan narod kome ste uzeli dušu, ali i pravo da uživa u ovom našem prelijepom moru“, zaključio je Niko.
Nacionalni parkovi Crne Gore prihodovali su od početka godine do 14. aprila 155,76 hiljada eura što je 94,78 odsto više nego prošle godine.
Direktor NPCG, Vladimir Martinović, kazao je da su u ovu godinu ušli sa istim elanom i željom da pokažu da kroz zalaganje, rad i trud svih zaposlenih rezultati ne mogu izostati.
“To pokazuju i posljednji podaci o prihodima koji su premašili rekorde od prošle godine i ujedno najavljuju da je pred nama još jedna uspješna poslovna godina. Prošla godina bila je rekordna po svim parametrima, a i ovu smo započeli uspješno i već do sredine aprila možemo se pohvaliti prihodima koji su skoro 95 odsto veći od prošlogodišnjih”, rekao je Martinović.
Iz NPCG su kazali da je, zahvaljujući dobroj saradnji sa nadležnim institucijama, lokalnim upravama i preduzetnicima, kontinuiranoj saradnji sa turističkom privredom, ali i promocijom nacionalnih parkova na međunarodnim turističkim sajmovima povećano interesovanje posjetilaca za prirodne vrijednosti zaštićenih područja i njihovu turističku ponudu koja se zasniva na aktivnom odmoru.
