Connect with us

Bar

Pandemija pokosila nautički turizam

Published

on

Crna Gora je u prošloj godini ostvarila ograničene, ali i vidljive rezultate u ostvarenju projektovanih ciljeva iz Strategije razvoja pomorske privrede za period 2020. do 2030.godine, jer je od ukupno 31 indikatora učinka, pozitivan trend registrovan kod njih 17.

To se navodi u godišnjem izvještaju o sprovođenju ove Strategije koji je nedavno usvojila Vlada. Navedeno je da je prošlu godinu u primjeni ove Strategije obilježila “pandemija koronavirusa, ali i institucionalnim promjenama nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020. godine.

”Može se reći da su rezultati ograničeni, ali i vidljivi, obzirom da je kod 17 indikatora učinka identifikovan pozitivan trend u odnosu na ulazni parametar, kod devet isti, a samo kod pet negativan trend”, piše u Izvještaju.

Strategija se odnosi na ekonomskih aktivnosti koje treba da dovedu do značajnijeg napretka svih aspekata pomorske privrede i poboljšanja njenih komercijalnih rezultata, kao i na niz administrativnih mjera koje treba da rezultiraju unapređenjem rada pomorske administracije i drugih državnih službi koje su od značaja za more i pomorstvo. Sve što se postiže u ovim oblastima “mjeri” se u odnosu na početno stanje koje je bilo u 2018.godini koja je uzeta za reper u ostvarivanju Strategije.

Kada je pomorska privreda u pitanju, lani je u odnosu na 2018. godinu zabilježen rast obima pretovara u Luci Bar koji je sa 1.382.563 tone iz 2018. godine porastao na 1.645.542 tone tereta. To je 63 odsto od rezultata projektovanog na sredini perioda za koji je izrađena Strategija, odnosno za 2025.godinu, kada se u Luci Bar očekuje pretovar od skoro 2,6 miliona tona tereta.

Pretovar tereta u Port of Adria (dio barske luke kojim gazduje turski koncesionar), lani je bio svega 43.659 tona što je značajan pad u odnosu na na rezulat iz 2018. kada je u Port of Adria pretovareno 173.211 tona tereta. Prošlogodišnji rezulat pretovara u Port of Adria na nivou je od 15 odsto od očekivanog na polovini primjene Strategije.

U svim crnogorskim lukama lani je pretovaren ukupno 53.591 kontejner što je za nešto više od 3.000 nego 2018. godine, odnosno na nivou je 64 odsto od planiranog za 2025. kada se očekuje godišnji pretovar od 83.689 kontejnera. Neki od indikatora ostvarenja ciljeva Strategije projektovanih za 2025.godinu u potpunosti su ostvareni prošle godine poput broja zaključenih ugovora o koncesiji za pružanje lučkih usluga kojih je trenutno osam. Neki su i nadmašeni, kao broja aktivnih ugovora o obavljanju djelatnosti u slobodnoj carinskoj zoni kojih je trenutno 97, dok je očekivano da će ih 2025. biti 80. U odnosu na 2018. prošle godine je za nepunih 2.000 bruto registarskih tona (BRT) porasla ukupna tonaža brodova crnogorske trgovačke mornarice koja je 2020. iznosila 105.461 BRT. To je 43 odsto u odnosu na 240.000 BRT koliko je Strategijom planirano da 2025. iznosi ukupna tonaža. To znači da nacionalna flota ne raste brzo kako su to autori Strategije očekivali.

Prema podacima iz dokumenta lani je bilo 596 aktivnih poslovnih subjekata iz oblasti tzv. plave ekonomije što je rast u odnosu na 2018. kada ih je bilo 488. Do sada je u ovoj oblasti, gdje se za 2025. očekuje da će biti ukupno 650 postignuto ostvarenje od 91 odsto cilja projektovanog Strategijom. Indikatori projektivani za 2025. već su ostvareni u oblasti broja brodogradilišnih luka namijenjenih remontu jahti i suprejahti, a kakvih Crna Gora sada ima dvije, dok je ostvarenje u broju luka nautičkog turizma (marina) kojih je trenutno pet, na nivou od 88 odsto jer se očekuje da ih 2025. bude ukupno sedam.

Pandemija je lani značajno uticala na smanjenje broja izdatih vineta koje se naplaćuju stranim jahtama koje dolaze u crnogorske teritorijalne vode, a kojih je izdato 2.333 (5.076 vinjeta izdato je 2018.). To je na nivou od samo 33 odsto cilja za 2025.godinu kada se očekuje da se izda 7.000 vinjeta.

Zbog pandemije prošle godine nije bilo uplovljenja brodova na kružnim turističkim putovanjima u Luku Bar u koju je 2018. uplovilo 16 kruzera.

Uvećava se broj jahti u registru
U Registru jahti lani je bilo upisano 291 plovilo, što je 83 odsto projektovanog cilja za 2025. kada je planirano da ih bude 350. Od naknade za upis jahti država je lani prihodovala 49.665 eura. U odnosu na 2018. evidentiran je rast, jer je tada crnogorsku zastavu vilo 259 jahti, a od naknade za njihov upis je te godine prihodovano 40.054 eura.

”Prošle godine je značajno pojednostavljen upis jahti u Registar i to naročito dio koji se odnosi na tehnički pregled. Rast indikatora može se dovesti u vezu sa uspostavljanjem mreže nezavisnih tehničkih inspektora i korišćenjem savremenih informacionih tehnologija u postupku upisa jahti. Kako druge aktivnosti u okviru ovog operativnog cilja još nisu sprovedene, to se nije ni mogao očekivati značajniji rast broja upisanih jahti na kraju 2020. Imajući u vidu globalno smanjenje ekonomskih i turističkih aktivnosti izazvano pandemijom, može se konstatovati da je realizovana vrijednost predmetnog ovog indikatora na krjau 2020. i više nego zadovoljavajuća”, piše u Izvještaju.

(Siniša Luković/VIJESTI)

Bar

Lakušić povodom Dana Regionalnog vodovoda sumirao ostvarene rezultate i najavio planove naredni period

Published

on

“Obilježavanje Dana DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ (Regionalni vodovod) je prilika da se sumiraju postignuti rezultati između dva praznika. Da podsjetim da je 29. septembra 2010. godine svečano pušten u rad RVS. Od tada ovaj datum slavimo kao Dan Društva.

Sa postignutim rezultatima u periodu između dva praznika Regionalni vodovod može da bude više nego zadovoljan. U najvećem dijelu su realizovani sve planirane aktivnosti, odnosno sve one koje su bile u njegovoj nadležnosti, ali isto tako realizovane su brojne neplanirane, ali izuzetno značajne aktivnosti za Regionalni vodovod.

U fokusu interesovanja Regionalnog vodovoda, kao i proteklih dvanaest godina, je služenje javnom interesu i obezbjeđivanje urednog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, naročito za vrijeme najprometnijeg perioda u toku godine – ljetnje turističke sezone.

Regionalni vodovod je kompanija koja raspolaže kvalitetnim, odgovornim i profesionalnim kadrom koji svakodnevno daje sve od sebe kako bi sistem funkcionisao besprjekorno i bez zastoja, uz podršku, savjete i stručno rukovođenje menadžmenta i Odbora direktora. Sa zadovljstvom možemo konstatovati da ni u jednom trenutku, tokom protekle ljetnje sezone, nije došlo u pitanje uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja. Regionalni vodovod je na taj način dao značajan doprinos turističkoj privredi, odnosno državi Crnoj Gori.

U periodu koji je za nama, ovo Društvo bavilo se brojnim pitanjima i vrlo konkretnim aktivnostima koje su uglavnom bile usmjerene na rješavanje gorućeg problema pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre i pitanja održavanja tekuće likvidnosti, u svjetlu činjenice da je Društvo istinski preopterećeno opsežnim kreditnim obavezama prema međunarodnim finansijskim institucijama.

U cilju skretanja pažnje stručne javnosti i relevantnih državnih institucija na gore navedene probleme koji okupiraju Regionalni vodovod, u oktobru 2022. godine, održan je Okrugli sto na temu „Trenutno stanje i mogućnosti Regionalnog vodovoda, izazovi i šanse za budući održivi razvoj, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni 2023. godine“. Na ovom stručnom skupu sublimirana su najvažnija pitanja koja bi Regionalni vodovod, u saradnji sa relevantnim državnim institucijama, morao riješiti u dogledno vrijeme kako bi ispunio svoju svrhu i na adekvatan način odgovorio na zahtjeve korisnika njegovih usluga.

U tom smislu, shodno zaključcima sa ovog skupa, bez odlaganja su pokrenute konkretne aktivnosti u pravcu rješavanja problema pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre, i to kroz projekat nabavke postrojenja za prečišćavanje vode (mobilnog ili stacionarnog) i projekat izgradnje privremenog pješčanog nasipa u koritu rijeke Morače. Oba projekta podrazumijevala su izradu opsežne dokumentacije i pribavljanje raznih dozvola i saglasnosti, a da i ne govorimo o velikim finansijskim sredstvima. Ipak, nakon dugotrajnih procedura, pripreme samog projekta i odgovarajuće dokumentacije, uspješno je postavljen privremeni nasip u koritu rijeke Morače, a efekti ovog projekta se pažljivo prate, jer, suštinski, njegovi rezultati opredjeljuju dalji pravac aktivnosti Regionalnog vodvoda kada je riječ o brizi za izdašnost vodoizvorišta Bolje sestre. Preliminarni rezultati ispitivanja funkcionalnosti privremene ustave na Morači radi stabilizacije izvorišta Bolje sestre, koje je Regionalni vodovod prezentirao na pres konferenciji nas ohrabruju a što je najznačajnije i oni potvrđuju naš stav o uzročno-posljedičnoj vezi nivoa vode u rijeci Morači i nivoa izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

Projekat nabavke i instalacije postrojenja za prečišćavanje vode je, budući kompleksniji i zahtjevniji zadatak u smislu finansija i vremena koje je potrebno za njegovu uspješnu realizaciju, a ostavljen je za narednu sezonu.

Kada je riječ o zaštiti vodoizvorišta Bolje sestre, sada je već opšte poznato da je Regionalni vodovod odigrao ključnu ulogu u zaustavljanju nelegalnih aktivnosti – eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, a koje su direktno, što su potvrdile brojne naučne analize i studije, uticale na pad izdašnosti ovog vodoizvorišta. Zahvaljujući naporima Regionalnog vodovoda i, uz podršku državnih institucija, prije svega Vlade Crne Gore i Ministarstva ekologije, prostornog planirnja i urbanizma, nevladinog sektora i medija, konačno je spriječena dalja devastacija ovog područja i stvorene prilike za njegovu revitalizaciju.

Regionalni vodovod kontinuirano preduzima sve neophodne mjere kako bi se područje II i III zone sanitarne zaštite adekvatno zaštitilo, kroz stalne obilaske terena koje sprovode stručne službe Društva, koje uredno prijavljivljuju sve uočene sumnjive radnje i nepravilnosti i pokreću neophodne procedure za postavljanje dodatnog video-nadzora i podizanje mjera bezbjednosti na najviši mogući nivo.

Najaktuelniji izazov sa kojim se Društvo na ovom planu suočava jeste pitanje određivanja i održavanja zona i pojaseva sanitarne zaštite za vodoizvorište Bolje sestre. Uprava za vode, odnosno, stručni tim koji je formirala, nije prihvatio „Glavni projekat o određivanju i održavanju zona sanitarne zaštite za izvorište Bolje sestre Regionalng vodovoda Crnogorsko primorje“ te zaključio da je neophodno izvođenje dodatnih, novih istražnih radova koji će obezbijediti valjane podatke za izradu novog projekta. Zabrinjava činjenica da je Komisija sastavljena od jednog broja članova koji zagovaraju tezu da nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska ne utiče na izdašnost izvorišta. Na taj način dovedena je u pitanje objektivnost Komisije. Nažalost, Komisija je apriori odbacila rezultate naučnih istraživanja uz pretpostavku o nepovezanosti nelegalne eksploatacije i pada izdašnosti, koju naravno ne temelji na naučnim istraživanjima. Posebno zabrinjavajućaje teza je da bi trebalo iz zona sanitarne zaštite isključiti Zetsku ravnicu i vodotoke Morače i Cijevne, čime bi se legalizovala eksploatacija pijeska, ali i trajno uništilo izvorište Bolje sestre.

U cilju poboljšanja finansijske situacije Društva i održavanja njegove tekuće likvidnosti, pokrenuto je nekoliko inicijativa prema Vladi Crne Gore, odnosno, relevantnim ministarstvima.

Resornom Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je upućen prijedlog za izmjenu Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja, u smislu vraćanja obaveze uplate posebne naknade na investicije na Crnogorskom primorju, za hotele sa 4* i 5*. Na ovaj način, obezbijediće se značajna dodatna sredstava, budući da je prihod od posebne nakade, pored prihoda od isporuke vode, jedini izvor finansiranja Regionalnog vodovoda i njegovih aktivnosti i vraćanja kreditnih obaveza. Ova aktivnost je još uvijek u procediri, ali, očekuje se njena realizacija u vrlo bliskoj budućnosti.

Takođe, Vladi Crne Gore i resornom Ministarstvu, upućena je i inicijativa, tj. prijedlog Odluke za povećanje cijene distribucije vode iz regionalnog vodovodnog sistema. Ista je prihvaćena od strane Vlade Crne Gore, a sa njenom zvaničnom primjenom će se otpočeti od januara 2024. godine.

U saradnji sa Ministarstvom finansija, intenzivno se radi na aktivnostima usmjerenim na usaglašavanje stanja po pitanju potraživanja koja ovo Društvo ima prema DOO „Vodovod i kanalizacija“ Cetinje, odnosno, Prijestonici Cetinje, po osnovu sredstava koja je ovo Društvo, shodno zaključcima Vlade, uložilo u poboljšanje vodosnabdijevanja Cetinja, a, na drugoj strani, potraživanja koja Ministarstvo finansija ima prema Regionalnom vodovodu, u vezi sa IDA kreditom Svjetske banke.
Finansijskoj stabilnosti Društva, svakako će doprinijeti i rješavanje pitanja infrastrukture koja pripada Regionalnom vodovodu, a koju koristi DOO „Vodovod i kanalizacija“ Herceg Novi. U tom smislu, upućena je inicijativa resornom Ministarstvu za održavanje zajedničkog sastanka na kojem će se, u prisustvu svih zaiteresovanih strana, konačno postići konkretan dogovor.
Uprkos očitim izazovima sa kojima se ovo Društvo konstatno suočava usljed nestabilnih finansijskih prilika, ono ipak istrajava i vrijedno radi na realizaciji razvojnih projekata.
Svakako da centralno mjesto među njima zauzima projekat izgradnje bulevara Tivat – Jaz i novog cjevovoda RVS na tom potezu, koji se realizuje u saradnji sa Upravom za saobraćaj.
Imajući u vidu da se od planiranih cca 16 km cjevovoda, cca 14 km cjevovoda nalaze u trupu planiranog bulevara, dok se cca 2 km nalaze van trase bulevara (Prijevor-Lastva Grbaljska), Društvo je donijelo odluku da se dionica od 2 km zasebno izgradi. Ova aktivnost je u najvećem dijelu uspješno realizovana, osim par manjih stavki, odnosno, nedostataka, koje će izvođač radova do kraja tekuće godine otkloniti. Djelujući proaktivno, kao i uvijek, čim je postalo jasno da će se dionica u okviru trase bulevara izgraditi par godina nakon izgradnje dionice Prijevor-Lastva Grbaljska, Drušvo je zaključilo da bi bilo svrsishodno da se, nakon izgradnje ove dionice, izvrši spajanje novog cjevovoda sa postojećim, čime bi se obezbijedilo određeno povećanje kapaciteta cjevovoda RVS za isporuku vode ka opštinama Tivat, Kotor i Herceg Novi.
Regionalni vodovod je oduvijek bio prepoznat kao uspješna i odgovorna kompanija koja kontinuirano ulaže u unaprjeđenje sistema poslovanja, profesionalnog kadra i posebno vodi računa o interesima i pravima svojih zaposlenih.
U tom maniru, u proteklom periodu izvršena su unaprjeđenja Pravilnika o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u odnosu na zahtjeve Kadrovskog plana i realne potrebe poslovanja ovog Društva. Sve izmjene ovog važnog dokumenta urađene su uz inkluziju svih članova kolektiva i kroz krajnje transparetnu, zakonski ispravnu i valjanu proceduru.
Takođe, pripremljen je novi, unaprijeđeni tekst Statuta Društva, te upućen relevantnim institucijama na konačno usaglašavanje i odobrenje.
Posebno je značajno istaći da je nedavno, po prvi put od osnivanja ovog Društva, sklopljen Kolektivni ugovor koji predstavlja najbolji dokaz uspješne komunikacije i sinergije rukovodstva i zaposlenih u Društvu.
Ono što je posebno obelježilo period između dva praznika, jeste činjenica da je ovo Društvo naišlo na puno razumijevanje i potporu Vlade Crne Gore, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Uprave za vode, Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, drugih državnih organa i institucija kao i nevladinih organizacija.
Sve aktivnosti Društva su propraćene i podržane od brojnih medija koji su svojim objektivnim informisanjem doprinijeli i doprinose njihovoj uspješnoj realizaciji. Upravo zahvaljujući jednoj takvoj saradnji, javno mnjenje je adekvatno upoznato sa problemima i izazovima sa kojima se Društvo susreće u svom radu. Na taj način, konačno je rješavanje tih ozbiljnih problema stavljeno u fokus pažnje i građana, koji, u konačnom, i trpe najveće posljedice u fokus nadležnih organa.
Koji su planovi DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ za naredni period?
Aktivnosti koje se tiču sprječavanja daljeg pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre i njegove dugoročne zaštite su kontinuiranog karaktera i predstavljaju temelj svih planova ovog Društva.
Kao jedna od aktivnosti usmjerenih na sanaciju posljedica pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, planirana je izgradnja stacionarnog postrojenja za prečišćavanje vode. Intenzivni pregovori sa Vladom Crne Gore u vezi sa obezbjeđivanja značajnih finansijskih sredstava koja su neophodna za ovaj projekat, već su započeti i Regionalni vodovod je uvjeren da će sredstva blagovremeno biti opredijeljena.
Na isti način, konstantna borba na planu održavanja tekuće likvidnosti Društva, u velikoj mjeri opredjeljuju njegov dalji razvoj i projekte kojima će se u budućnosti baviti.
Pitanja kao što su briga o kvalitetu voda koja se iz regionalnog vodovodnog sistema distribuira, redovno održavanje sistema, tehničko osavremenjavanje i dodatno unaprjeđivanje infrastrukture kojom Društvo raspolaže, aktivnosti na detekciji i sanaciji gubitaka, konstatno su na agendi menadžmenta i zaposlenih u Regionalnom vodovodu, i predstavljaju apsolutni imeprativ.
Za Regionalni vodovod, zaštita životne sredine i principi održivosti, od neprikosnovenog su značaja, pa se uvijek pronalaze novi načini da iste unapređuje u praksi i svakodnevnom funkcionisanju.
U narednom periodu će se nastaviti razgovori sa Elektroprivredom Crne Gore na planu razmatranja mogućnosti i modela za izgradnju solarnih elektrana.
Regionalni vodovod sa posvećenošću radi i na razvojnim projektima, sa kojima će se nastaviti i u narednom periodu.
Projekat izgradnje bulevara Jaz-Tivat koji se realizuje u saradnji sa Upravom za saobraćaj, je vrlo kompleksan poduhvat koji će svakako potrajati, ali, uzimajući u obzir benefite koje će donijeti stanovnicima ovog područja, definitivno zavređuje napore koje iziskuje.

Regionalni vodovod je, shodno zaključcima Vlade Crne Gore, pokrenuo aktivnosti na rješavanju problema u vodosnabdijevanju i odvođenju otpadnih voda na području naselja Veliki pijesak, Dobre Vode i Utjeha u Baru i Kruče u Ulcinju. Budući da se radi o veoma izazovnom poduhvatu koji podrazumijeva saradnju brojnih institucija na lokalnom i državnom planu, kao i značajna finansijska sredstva, u narednom periodu će se donijeti konkretna, konačna, odluka u kom pravcu će se dalje odvijati ovaj projekat”.

Zoran Lakušić, predsjednik Odbora direktora

Nastavi Citanje

Bar

U „Kuću maslina” uloženo milion eura a još uvijek nema ni kapi ulja!

Published

on

U “Kuću maslina” u Baru do sada je uloženo oko milion eura, a njeno stavljanje u pogon usporila je nemogućnost izbora izvođača za uređenje enterijera, osim čega preostaje i nabavka linije za proizvodnju ulja, opreme za pogon i pakovanje, nakon čega bi objekat mogao da se stavi u funkciju do kraja godine, kazali su “Vijestima” zvanično iz Opštine Bar.

“Kuću maslina” svečano je otvorila Vlada Zdravka Krivokapića tokom aprila prošle godine, a trebala je da služi, između ostalog, za preradu i proizvodnju ulja po standardima EU, pakovanje i etiketiranje ulja, održavanje radionica, seminara i obuka za maslinare. Vlada je u martu ove godine objekat ustupila na upravljanje i korišćenje Opštini Bar na pet godina uz mogućnost produženja, nakon čega su prvi čovjek te lokalne samouprave Dušan Raičević i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) Vladimir Joković u martu potpisali ugovor, čime je ozvaničena primopredaja objekta.

Iz Opštine Bar su pojasnili da su nakon tih koraka, finansirali idejno rješenje i glavni projekat uređenja enterijera prodajnog dijela i sale za konferencije, te da je za to izdvojeno 5,8 hiljada eura. Dalje su kazali da su raspisali dva javna poziva za izbor izvođača radova za uređenje enterijera, od kojih prvi u junu vrijedan 102,85 hiljada eura sa PDV-om i drugi u avgustu vrijedan 114,95 hiljada eura, ali ni na jedan nije bilo ponuda zbog čega su poništeni. Osim toga, pojašnjavaju da preostaje dodatno opremanje “Kuće maslina” kroz nabavku kontinuirane linije za proizvodnju maslinovog ulja i prateće opreme za pogon i pakovanje istog.

“Opština je sačinila specifikaciju predmetne opreme koja zadovoljava sve tehničko-tehnološke parametre i potrebe “Kuće maslina”, te očekujemo da ćemo ovu nabavku realizovati u saradnji sa MPŠV što će, kako je planirano, biti konkretizovano tokom narednih dana. Vjerujemo da ćemo do kraja godine realizovati sve poslove opremanja i omogućiti punu funkcionalnost objekta”, navodi se u odgovoru Opštine.

Iz Opštine Bar su naglasili da prema ugovoru objekat ne mogu dati na upravljanje nikom osim firmama, ustanovama i organizacijama čiji je osnivač Skupština tog primorskog grada, sa ciljem korišćenja isključivo u ove svrhe. Ali i da osim toga objekat mora biti otvoren za sva udruženja maslinara, kojima će, na osnovu pravilnika koji će biti usvojen, biti omogućeno korišćenje prostorija.

(Izvor: Vijesti)

Nastavi Citanje

Bar

Građani pokrenuli peticiju za legalizaciju sportskih terena u Makedonskom naselju

Published

on

Grupa građana Makedonskog naselja u Baru pokrenula je peticiju za legalizaciju sportskih terena u tom naselju.

Kako ističu inicijatori, peticija za cilj ima zaštitu sportskih terena i igrališta, jer omladina neće moći više gdje da se igra i trenira, i istovremeno vraćanje davno ucrtanih i obećanih parking mjesta za tri ZIB-ove zgrade koja nisu nikad urađena, prenosi Primorski portal.

Na taj način bi, kako se dodaje, omladina bila zadovoljena sportskim terenima, stanari parking mjestima, a stekli bi se i uslovi da nadležni nesmetano održavaju komunalni red.

Trenutno se potpisi prikupljaju “ispod kultnog koša”, u restoranu „Banjalučki Ćevap“, lokalima Time Out, Bracera i Trafika kod Ćirovića.

Zalažemo se za legalizaciju košarkaških i fudbalskih terena u Makedonskom naselju i stavljanje van snage DUP-a ‘Topolica Bjeliši’ (kome je ionako po odluci istekao rok prije dvije godine) iz razloga što isti taj DUP – predviđa rušenje košarkaških terena starih 43 godine usljed nedostatka parking prostora izazvanih negrađenjem parking prostora za tri zgrade (zgrada Lordovih, Zibove zgrada i Zibovog soliterA do te zgrade, tj., Požarevačke lamele br. 7) izgrađenih prije 30 godina. Ranijim DUP-om parking prostori za te zgrade su bili ucrtani ali nisu izgrađeni i novi DUP ‘Topolica Bjeliši’ je ta parking mjesta izbrisao. Iako se Opština Bar obavezala, ta parking mjesta za 33 godine nije izgradila”, navodi se u peticiji.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.