Connect with us

Budva

Carević o krizi u Budvi: Namjere naših koalicionih partnera su jasne, cilj im je da sruše vlast

Published

on

Sjednica Skupštine opštine Budva nije održana do 29. januara, što je bio krajnji rok za njeno održavanje. Iako je iz Ministarstva javne uprave upozoreno da Vlada nakon tog roka može zahtijevati da se odredi datum održavanja sjednice ali može i raspustiti parlament i uvesti privremene mjere, odnosno, tročlani odbor povjerenika koji bi gradom upravljao do novih lokalnih izbora.

Na pitanje kako će se riješiti politička kriza u Budvi predsjednik Opštine Budva gospodin Marko Carević je za portal Pogled rekao:

„Na prvi pogled, politička situacija u Budvi djeluje komplikovano. U suštini, nama iz DF-a je sve jasno. Ovakva situacija traje već dugo, ništa se nije promijenilo. Namjere naših koalicionih partnera su jasne, cilj im je da sruše vlast. Još uvijek nisu preboljeli poraz na izborima i loš rezultat koji su postigli. Znam da im je teško da naredne četiri godine gledaju na ovim pozicijama Demokratski front i mene lično. Njihova odluka je takva kakva jeste i meni je zaista žao jer ne postoji niko na ovom svijetu s kim ne mogu da se dogovorim. Ipak, sa ekipom iz Demokratske CG to nije slučaj. Mislim da će građani znati da ocijene prave vrijednosti“.

Carević ističe da su procedure poznate i da uopšte nije opterećen postupcima Demokrata.

„Izvršna vlast koju predvodim funkcioniše u punom kapacitetu. Radili smo vrijedno, imali uspješnu turističku sezonu, vodili borbu, zajedno sa Ministarstvom zdravlja, protiv nepredvidivog protivnika, kovida. Imamo suficit u kasi skoro 12 miliona. Nažalost, nismo naišli na razumijevanje gospode iz vladajuće većine da je neophodno usvojiti budžet kako bi ovaj grad mogao da živi. Mislim da je neusvajanje budžeta, prije svega, neodgovorno prema građanima“, dodaje Carević.

Pored toga, Carević smatra da i pored političkih različitosti u stavovima sa Demokratama, to ni njima, a ni koaliciji kojoj pripada, ne daje za pravo da rade protiv interesa građana i grada Budve.

„Svakako, na potezu su državne institucije, jasni su zakonski okviri i ponašaćemo se u skladu sa njima. Kakav god ishod bio, građani neće trpjeti u ekonomskom smislu“.

Nažalost, dodaje on, vlada velika neizvjesnost, ne samo u Budvi, već i u čitavoj Crnoj Gori, što građanima daje pravo da budu nezadovoljni.

„Još u maju prošle godine, dakle prije osam mjeseci, bio mi je poznat scenario. Uz dužno poštovanje, ipak sam ja neko ko je u životu prošao puno toga, a bližim se i danu kada ću se povući iz političkog života. Sada mi je žao što sam uopšte ulazio u politiku, ali sam u svakom slučaju znao šta će gospoda iz Demokrata da urade pa sam im još onda predložio da odradimo još ovu sezonu, a da u oktobru idemo na izbore. Pošteno je bilo, u slučaju da ne žele da gledaju Demokratski front i mene lično, da skratimo mandat i da idemo na izbore. Građani su sposobni da ocijene naš rad“, nastavlja Marko Bato Carević.

Predsjednik opštine Budva izvinio se građanima što Demokratski front i on lično nisu mogli da izaberu drugačiji put, već su morali da prihvate činjenicu da je rad Skupštine već osam mjeseci blokiran.

Carević kaže, „da je Ministarstvo nadležno za javnu upravu naložilo predsjedniku Skupštine da sazove sjednicu. Ista je tada i zakazana a na njoj se, ispred Demokratske CG, pojavio samo predsjednik. Nismo imali kvorum i iz medija smo saznali da ni po koju cijenu ne žele ni da sazovu sjednicu, čak ni zbog dodjele priznanja najboljem sportisti u istoriji Crne Gore. Ovo je samo još jedan primjer na osnovu koga građani Crne Gore mogu da vide sa kim imamo posla. Nisu htjeli da zakažu sjednicu zbog jedne svjetski priznate ličnosti, pripadnika našeg naroda, našem Crnogorcu, našem bratu Srbinu, zbog Novaka Đokovića, možda jednom od najvećih u istoriji Srpskog naroda. Ovo je još jedan dokaz da sam bio u praavu i da su izbori jedino rješenje. Da dodam da je Đoković, nakon komunikacije sa nama iz Demokratskog fronta ovdje došao svojom voljom i željom kako bi primio priznanje“.

Predsjednik budvanske opštine dalje ističe „da grad stabilno funkcioniše, imamo novca, a da će se u narednom periodu riješiti i ovaj problem, na ovaj ili onaj način“.

„Pretpostavljamo da će nam već sjutra iz Ministarstva uputiti dopis i dati nam rok od mjesec dana da uspostavimo vlast, a da će nakon toga najverovatnije uvesti prinudnu upravu. I u toj situaciji raspušta se Skupština. Ja ću i u tom slučaju biti predsjednik Opštine i žao mi je tih ljudi koji se ovako neodgovorno ponašaju prema svom gradu. Da još jednom ponovim, realno je da idemo na izbore,“ istakao je gospodin Carević za naš portal.

„Najveći problem je što smo mi iz DF-a, da tako kažem, podijelili izbornu volju građana, mimo procedure i D’Ontove formule, i da smo mjesto predsjednika Skupštine dali upravo gospodi iz Demokratske CG, a sve u želji da izbjegnemo ovo što se sada dešava. To mjesto je pripadalo mojoj listi, kako mjesto predjednika Skupštine, tako i mjesto predsjednika Opštine“, rekao je Carević.

„Mi smo, cijeneći sve što smo prošli još u prvom mandatu, sve dok se nije desio onaj slučaj nasilnog preuzimanja vlasti, svjesni činjenice da je veoma važno da građani znaju u kome i u čemu je problem. I tada su inicijatori tog nesrećnog slučaja bila gospoda iz Demokratske CG. Jednostavno smo sve pokušavali, upućivali i pozivali, ali je Skupština ono što ne funkcioniše i prosto su neminovni izbori, što sam odavno i predlagao.“ – kazao je Carević za poral Pogled.

Predsjednik ističe da opština Budva ulazi u jedan turbulentan period i pripremu nove turističke sezone, što zahtijeva ogroman rad i trud.

„Vjerujte da sam potpuno relaksiran hoću li biti predsjednik opštine ili ne. Ponosan sam na svoj rad i ja zaista tražim da se radi, ne dozvoljavam nikakav lopovluk, bilo koje vrste, a imam i suficit. Mislim da je to nešto što oslikava mene i administraciju, to jest izvršnu vlast koju vodim i koja je sastavljena od ljudi iz čitave koalicije. Međutim, ni time nisu zadovoljne naše kolege iz Demokratske CG. Mi ćemo svakako raditi u interesu građana, pripremiti turističku sezonu i realizovati brojne infrastrukturne projekte. Nadam se da će se uskoro završiti sve što se tiče izbora i da ćemo politiku ostaviti po strani, mada ovo za mene i nije politika. Čini mi se da se radi o nekakvoj ostrašćenosti prema nekome i nečemu, što nikako nije dobro i ja sam zaista uvijek spreman da radim u interesu građana, jer ja sam, generalno posmatrajući, jedini u Crnoj Gori na sličnoj poziciji koji je prvo zaradio pa došao na vlast. Normalno je da ljudi žele da zarade, politika nije tako ružan zanat. Ipak, mijenjamo stvari koje su se dešavale u Budvi“, istakao je za naš portal Bato Carević.

Predsjednik opštine Budva naglašava da iako ode sa mjesta na kome se nalazi, učiniće to mirne savjesti, siguran da je činio prave stvari u interesu naroda i da nije dozvolio nikakve malverzacije i lopovluke.

„Ponavljam, nikada se ne bih upustio u ovo da nije bilo odbrane svetinja i srpskog naroda. Svi se ovdje znamo i ništa me ne može iznenaditi. Svako bira put kojim će ići“, zaključio je Marko Bato Carević.

(Pogled)

Budva

Lakušić: Projekat koji će doprinijeti ekonomskom napretku države

Published

on

“Zajedno sa saradnicima i nadzorom obišao sam radove na izgradnji cjevovoda na dionici bulevara Lastva Grbaljska – Tivat. Ovaj projekat je dio druge faze izgradnje Regionalnog vodovodnog sistema (RVS), kojom je predviđeno povećanje kapaciteta sistema sa sadašnjih 340 litara po sekundi (l/s) na 750 l/s. Time će se zadovoljiti buduća potreba za vodom opština Tivat, Kotor i Herceg Novi”, saopštio je predsjednik borda direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Zoran Lakušić.

“Izgradnja cjevovoda na dionici Lastva Grbaljska – Tivat odvija se paralelno sa izgradnjom bulevara. Trenutno su u toku pripremni radovi za postavljanje prvih metara cijevi DN700, čija ugradnja je planirana početkom sledeće nedelje. Riječ je o duktilnim cijevima koje su izdržljive od čeličnih, posjeduju izuzetne mehaničke osobine i jednostavne su za polaganje i montažu.

Dinamika izvođenja radova na izgradnji cjevovoda je usklađena sa dinamikom izgradnje saobraćajnice, te se očekuje da će se 14 km cjevovoda izgraditi u roku od 24 mjeseca od početka radova. Na određenim dionicama će se izmjestiti postojeći cjevovod RVS-a kako bi se omogućilo planirano proširenje saobraćajnice.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 8.774.000 eura, a finansiraće se kreditom koji je Regionalnom vodovodu obezbijedila Evropska banka za obnovu i razvoj, za koji je garanciju dala Vlada.

Redovno praćenje radova omogućava nam da u svakom trenutku imamo jasan uvid u stanje na terenu i brzo reagujemo na eventualne izazove. Saradnja sa nadzorom je ključna za identifikaciju i rešavanje svih potencijalnih problema koji se mogu pojaviti tokom realizacije projekta. Na taj način, možemo osigurati da radovi teku planiranom dinamikom i u skladu sa najvišim standardima kvaliteta.

Izgradnja novog cjevovoda nije samo tehnički poduhvat, već i važan korak ka unapređenju infrastrukturnih uslova na crnogorskom primorju. Ovaj projekat će obezbijediti pouzdanije i kvalitetnije vodosnabdijevanje, što je od suštinske važnosti za građane. Pored toga, poboljšani vodovodni sistem će podržati dalji ekonomski razvoj i privući nove investicije, što će dugoročno donijeti brojne benefite za cijelu državu.

Nastavićemo sa redovnim praćenjem napretka radova i bliskom saradnjom sa nadzorom kako bismo zajednički doprinijeli uspješnom završetku ovog značajnog projekta.

Uz podršku svih uključenih strana, uvjereni smo da će ovaj projekat biti uspješno realizovan i postaviće temelje za buduće turističke projekte na crnogorskom primorju, koji će doprinijeti napretku naše države – zaključuje se u saopštenju predsjednika borda direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Zorana Lakušića.

Nastavi Citanje

Budva

Za Zavalu žele praksu Valdanosa

Published

on

Grupa građana zatražila je povraćaj desetine miliona vrijednog nacionalizovanog zemljišta na rtu Zavala kod Budve.

Riječ je o 68 hiljada kvadrata zemlje na poluostrvu koja je nacionalizovana prije skoro 70 godina, a kako tvrde iz grupe građana “Zakoniti vlasnici poluostrva Zavala” nije privedena namjeni.

Bivši vlasnici žele da se u njihovom slučaju primijeni Zakon o otklanjanju posljedica oduzimanja imovine u uvali Valdanos, koji je Skupština prije tri godine donijela da bi vlasnicima u ulcinjskoj uvali vratila nacionalizovanu zemlju.

To, između ostalog, piše u inicijativi u koju su “Vijesti” imale uvid, koju je grupa građana dostavila u više poslaničkih klubova i državnih resora.

Prema dokumentaciji, država je imovinu 13 porodica Rafailovića nacionalizovala 1958. Nasljednici ističu da zemljište nikad nije privedeno namjeni i da je tokom uvođenja novog katastra 1995. upisano na državu i Opštinu Budva.

“Vijesti” su ranije pisale da je tokom 2006. kompanija “Moninvest”, u kojoj je jedan od osnivača bio odbjegli šef budvanske kriminalne grupe Svetozar Marović, kupila od porodica Medin i Anzulović gotovo četiri hektara zemlje na Zavali.

Rafailovići navode da su tek nakon milionskih vrijednih preprodaja parcela saznali da nisu vlasnici đedovine. Od 2007. vode više sudskih sporova radi povrata imovine.

“Nejasno je do danas na osnovu kog pravnog posla, kojom odlukom ili eksproprijacijom je nekadašnja čestica zemlje 632/1 Katastarska opština Kratnji Maini, koja danas odgovara 12 katastarskih parcela, postala vlasništvo države a predata Opštini Budva na raspolaganje. Nadležna Uprava za nekretnine Budva navodno nema u svom posjedu dokumentaciju za parcele, odnosno ne posjeduje evidenciju o tome kako i na koji način se država upisala kao titular vlasništva, jer su se pojedinci i sudovi više puta obraćali Upravi da dostavi hronologiju upisa. Uprava je odgovarala dopisom da u svom arhivu ne posjeduju dokumentaciju od prvog upisa, odnosno sa javnog izlaganja 1995”, piše u dopisu dostavljenom poslaničkim klubovima i državnim resorima.

Zemlja nije iskorišćena

Nasljednici osnov za povraćaj imovine vide u činjenici da zemljište do danas nije privredeno namjeni. Na Zavali trenutno, osim luksuznog naselja, postoji samo jedan objekat, i to privremene namjene – kontroverzno postrojenje za preradu morske vode. Građani zato traži da se u njihovom slučaju primjeni lex specialis koji je donijet za Valdanos, čijim je usvajanjem Skupština u junu 2021. omogućila povraćaj nacionalizovanog zemljišta. Opština Ulcinj oduzela je zemljište rješenjem iz 1978. godine, a ono nikada nije iskoriščeno, odnosno privedeno namjeni…

“Sticalac imovine, osim obveznika vraćanja, koji je, nakon podržavljenja imovine, stekao pravo svojine u skladu sa zakonom, ostaje vlasnik i držalac stvari a njegova stečena prava ne smiju biti povrijeđena. Ne može se zahtijevati vraćanje plodova, niti naknada štete po osnovu izgubljene dobiti zbog nemogućnosti korišćenja, odnosno upravljanja podržavljenom imovinom, kao i po osnovu njenog održavanja u vremenu od dana podržavljenja do vraćanja imovine. Obveznik vraćanja nema pravo da traži vraćanje revalorizovane vrijednosti primljene naknade od strane bivših vlasnika, niti tržišne ili bilo koje druge vrijednosti za oduzetu imovinu”, piše u članovima 3 i 6 ovog zakona.

Inicijativa građana stigla je nedavno i u skupštinski Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, a njegov predsjednik i poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović najavio je da će o ovom pitanju predložiti konsultativna saslušanja. On je pojasnio da će to uraditi jer je riječ o identičnoj situaciji kao sa Valdanosom, jer je i ovim građanima za vrijeme, kako je kazao, “jednopartijskog sistema” planirana isplata po “smiješnim” cijenama.

“Najbolje je da dođu predstavnici Ministarstva pravde, Uprave ili agencije za imovinu, katastra i Ministarstva prostornog planiranja. Tamo se radi Detaljni urbanistički plan (DUP) koji bi ovim vlasnicima koji su u fazi povraćaja zemljišta onemogućio u potpunosti da vrate svoju imovinu. I da ne bismo štetili naše građane, bez obzira što je predsjednik Skupštine najavio Zakon o povraćaju imovine, bez obzira da li su to privatnici ili vjerske zajednice, predložio bih da ovo konsultativno saslušanje bude što prije i da se u određenom vremenskom intervalu odloži usvajanje DUP-a Zavala. Tamo je dotični investitor Zavale prekardašio bruto-građevinsku površinu za 20.000 kvadrata, za koju nisu naplaćene komunalije. Pokrenućemo inicijativu i sa Opštinom Budva da se naplate komunalije”, istakao je Đurović i dodao da će sve obrazložiti na sjednici.

Vlasnik rizorta “Dukley” na Zavali danas je američka kompanija “Stratex Group”.

Ništa od “Jedra”

Prema postojećem Urbanističkom projektu za “Turističko naselje Zavala”, na preostalom zelenom dijelu poluostrva ka Budvi ranije je planirana izgradnja nebodera visine 141 metar, hotela od 40 spratova, kojeg je prethodni vlasnik Zavale, ruska “Mirax Group-a”, imenovala kao Hotel “Jedro”. Međutim, prema Nacrtu izmjena i dopuna ovog urbanističkog projekta koji je nedavno predstavilo Ministarstvo prostornog planiranja u saradnji sa Opštinom Budva, na tom mjestu se sada predlaže formiranje zelenih površina posebne namjene, parkova i amfiteatra.

“Na predmetnoj urbanističkoj parceli predviđeni su parkovski objekti različite funkcionalne namjene, amfiteatarski kompleks za razne kulturne ivente Budve, sa vrtno-arhitektonskim elementima koji mogu biti i muzejskog karaktera – takozvani kulturni centar”, piše u ovom dokumentu.

Osim toga, u tom dokumentu se navodi i da bruto razvijena građevinska površina postojećih vila iznosi malo više od 52.000 kvadrata, dok je prema urbanističkom planu iz 2008. planirano da zauzmu 32.000 kvadrata.

Nasljednici prigovaraju i ovim izmjenama i planu i zahtijevaju njegovo povlačenje, jer tvrde da će se izgradnjom parkova i amfiteatra onemogućiti valorizacija i korišćenje imovine koju pokušavaju da vrate pred sudovima.

Ističu da nadležni nisu proveli detaljnu analizu za stambene vile koje je investitor “Stratex Development”, kako navode, nelegano izgradio, što se u planu, kako kažu, i potvrđuje.

“Očigledno je nezakonito postupanje investitora kojem je data jedinstvena mogućnost da radi na ovom lokalitetu i ovdje postoje nepobitne činjenice da je isti zloupotrijebio data prava zbog pribavljanja imovinske koristi, kao i činjenice da se konkretnim predloženim Nactom ta zloupotreba pokušava legalizovati i to bez ikakvih zakonskih posljedica. Svako dalje postupanje nadležnog ministarstva u cilju usvajanja ovakvog plana je nezakonito, te kao takvo čini direktnu štetu stvarnim vlasnicima, ali i Opštini i državi protiv kojih ćemo biti primorani pokrenuti nove postupke za naknade štete i zadovoljenje naših prava”, naglasili su iz ove grupe.

Kako su “Vijesti” ranije pisale, Rafailovići su u početku tražili povraćaj imovine, ali im je Opština, dok su njome upravljali gradonačelnici iz Demokratske partije socijalista (DPS), predložila vansudsko poravnanje i isplate od 700 eura po kvadratu, da bi potom snizila cijenu na 495 eura. Međutim, Rafailovići ni tada nisu ispoštovani.

Spornim zemljišnim kompleksom u to vrijeme gazdovala je opštinska, kontroverzna firma “Budva Holding”, jedan od neuspjelih Marovićevih projekata. Ta kompanija je u dva navrata tada raspisivala tendere za strateškog partnera za izgradnju luksuznog hotela sa 27 spratova nalik “Jedru”. U avgustu 2008. raspisan je tender za osnivanje “Joint Venture” kompanije, na koji su ponudu dostavile dvije kompanije od kojih je prvorangirana pristigla od “Zavale Invest”, zajedničke firme Sergeja Polonskog i “Moninvest”, u kojoj je Marović bio suvlasnik.

Među gradonačelnicima ovog grada, koji su se mijenjali i do sada Rafailovićima obećavali povrat imovine ili isplatu su Rajko KuljačaLazar RađenovićMarko Carević, ali niko od njih obećanje nije ispunio.

Katnić izviđao

Specijalno državno tužilaštvo (SDT), kojim je tada rukovodio Milivoje Katnić, izviđalo je prijave zbog mogućeg prisvajanja državne imovine u Opštini Budva i nestanka katastarske dokumentacije za imovinu vrijednu nekoliko desetina miliona eura.

Krivične prijave, zbog zloupotreba na tri atraktivne lokacije u Budvi, podnio je bivši potpredsjednik Vlade izbornog povjerenja Milorad Vujović, u novembru 2016.

“Nestali su popisni listovi i rješenja komisije sa javnog izlaganja za lokacije Zavala, Potkošljun, Jadranski sajam, dakle nestali su dokazi na osnovu kojih se formira početno stanje katastarskih evidencija”, kazao je Vujović tada “Vijestima”.

Ove tri lokacije su bile predmet brojnih istraga i sporova.

Nastavi Citanje

Bar

Prosječna plata u aprilu 828 eura

Published

on

Prosječna bruto zarada u aprilu u Crnoj Gori iznosila je 1.036 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 828 eura. U odnosu na prošli mjesec porasla je za 0,4 procenta.

Prosječna neto zarada u aprilu u odnosu na mart 2024. godine zabilježila je rast od 0,4%, dok je prosječna (neto) zarada u aprilu 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 5,3 procentra, pokazuju podaci Monstata.

Kako navode, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u aprilu u odnosu na mart ove godine zabilježile rast od 0,1% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,3%.

„Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sljedećim sektorima djelatnosti: snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa; uklanjanje otpada i slične aktivnosti (1,7%), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (1,5%), građevinarstvo (1,4%), trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (1,0%), državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje (0,8%), informisanje i komunikacije (0,7%), zdravstvena i socijalna zaštita (0,7%), snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (0,5%), usluge smještaja i ishrane (0,5%), finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja (0,5%) i vađenje ruda i kamena (0,3%)“, navode u Monstatu.

Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima stručne, naučne i tehničke djelatnosti (1,4%), poslovanje nekretninama (0,7%), prerađivačka industrija (0,3%), saobraćaj i skladištenje (0,3%), ostale uslužne djelatnosti (0,3%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (0,2%), obrazovanje (0,1%) i umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti (0,1%).

Kako pojašnjavaju, podaci o prosječnim zaradama prikazuju zarade isplaćene u mjesecu i dobijeni su iz redovnog mjesečnog istraživanja izvještaja o zaposlenima i zaradama (obrazac RAD–1).

„Prosječna zarada (bruto) izračunava se tako što se ukupno isplaćena masa zarada u mjesecu dijeli sa brojem zaposlenih na koje se odnose izvršene isplate“, naveli su iz Monstata.

Kako se ukazuje, zaradu bez poreza i doprinosa (neto) čini zarada (bruto) umanjena za poreze i doprinose na teret zaposlenog.

„Indeks realne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) predstavlja odnos između indeksa nominalne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) i indeks potrošačkih cijena“, objašnjavaju u Monstatu.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.