Connect with us

Bar

Još četiri bušotine u crnogorskom podmorju, fokus na gasni prospekt

Published

on

Do 15. marta biće poznato da li će grčka kompanija početi da radi četiri bušotine u crnogorskom podmorju radi istraživanja koje će biti fokusirana na gasni prospekt, saopštio je državni sekretar za energetiku i rudarstvo, Marko Perunović gostujući u jutarnjem programu TVCG.

On je dodao da će se u narednih šest mjeseci znati i da li će konzorcijum Eni-Novatek u septembru početi da pravi novu bušotinu u crnogorskom podmorju koja će imati isti fokus istraživanja.

Perunović je naglasio da se nije desio ni najmanji ekološki incident tokom podvodnog istraživanja nafte u crnogorskom podmorju i  objasnio da Eni-Novatek ima ugovor sa državom da do 15. septembra krene u novu fazu radova.

“Po planu je dužan da u narednih šest mjeseci nama da do znanja šta planira da radi, gdje ima u planu da napravi novu bušotinu dubine do 1,5 hiljada metara ili će da preda bankarsku garanciju kao zalog da će taj posao da izvede ako odustane od izvođenja druge bušotine koja bi trebalo da bude fokusirana na gasni prospekt. Ako to ne bude uradila, ona će tu bankarsku garanciju deponovati nama i to će nama ostati. Toliko će i koštati”, objasnio je Perunović, prenosi RTCG.

On je dodao da će se mnogo brže znati šta će se desiti sa drugom kompanijom koja je pokazala interesovanje za drugi koncesioni blok.

“To je grčka kompanija Enerdži koja je nama dužna da do 15. marta definiše kakvi su njeni dalji planovi. Da li će ulaziti u bušenje četiri istražne bušotine koje se takođe vezuju za gasni prospekt. Imaćemo informaciju do 15. marta šta planiraju da rade”, kazao je Perunović.

On je naveo da su tokom istraživanja nafte imali izuzetno složenu proceduru koja je trajala devet mjeseci.

“Niti najmanji ekološki incident nijesmo imali i iz tog razloga ekolozi treba da slave”, rekao je Perunović.

On ističe da su ljudi koji se bave zaštitom životne sredine svakodnevno bili u kontekstu sa onima koji su radili na bušotini.

“Oni moraju imati pripremljen izvještaj, a mi imamo ono što se nama dostavlja na bazi dnevnih izvještaja od konzorcijuma. Svakako će Agencija za zaštitu životne sredine napraviti konačan sud o tome pa ćemo vidjeti. Ono što ja imam informacije nezvanično od ljudi koji su radili tamo, koji su i čak snimali to, da da se čak pojavila značajno većča količina riba na toj lokaciji što je normalno za takve situacije”, kazao je Perunović.

On je zaključio da su pokazali ekološkim aktivistima da se veliki projekti mogu napraviti bez štete po ekologiju.

Continue Reading
Ostavi Komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

on

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

 

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

on

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

Bar

Dani čuna na Skadarskom jezeru

Published

on

Festival čuna održaće se u petak, 22. septembra. Otvaranje programa je u 17:30 časova, a u 18:00h sa Vranjine počinje trka čunovima do Virpazara.  U trci učestvuju privredni riboloci sa Skadarskog jezera. Dodjela nagrada i priznanja planirana je za 19:00, a od 19:30 časova za dobar provod pobrinuće se bend Milky Wave.

Cilj festivala je promocija bogate kulturne baštine Nacionalnog parka Skadarsko jezero, čiji je jedan od simbola drveni čun. Čun je čamac karakterističan za Skadarsko jezero, koji se vjekovima tradicionalno upotrebljava za ribolov. Vještina izrade čunova uvrštena je u nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog naslađa Crne Gore.

Organizator manifestacije je NVO ,,Fondacija za zaštitu čuna”, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Bar i JU Nacionalnih parkova Crne Gore.

Prijave za trku se vrše putem telefona +382 67/837-970, a rok za prijavu je do petka ujutru, 22.09.2023.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da zajedno sa nama uživaju u manifestaciji koja baštini tradiciju starih brodova na Skadarskom jezeru.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.