Connect with us

Bar

Krivične prijave protiv zaposlenih u barskoj filijali CKB: Oštetili banku za preko 350.000 eura!

Published

on

Policija je podnijela krivičnu prijavu protiv bivše direktorice barske filijale Crnogorske komercijalne banke M.M. (49) zbog sumnje da je protivpravno pribavila ne manje od 378.510 eura, a za taj znos oštetila banku u kojoj je radila, saopšteno je iz Uprave policije. Naime, službenici Uprave policije su Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru podnijeli 24 krivične prijave protiv osam lica zbog sumnje da su počinila zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju. Osim M.M., krivičnim prijavama obuhvaćene su V.J. (63), H.L. (56), L.S. (46), V.K. (59), V.G. (66), G.K. (55) i S.J. (42).

– Policija je kriminalističkom obradom došla do sumnje da su osumnjičene zajedno, u svojstvu odgovornih lica privrednog društva jedne banke – filijale u Baru, zloupotrebom svog položaja i povjerenja u pogledu raspolaganja ličnim podacima klijenata banke i njihovom i imovinom banke, prekoračenjem granica svog ovlašćenja i nevršenjem svoje dužnosti, kreirale 24 fiktivna kredita i učinile ukupno 26 krivičnih djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanja – saopštili su iz Uprave policije.

Na taj način su, kako se sumnja, oštetile 24 fizička i jedno pravno lice. Kako se sumnja, V.J., H.L., L.S., V.K., V.G., G.K. i S.J. su ova krivična djela počinile putem pomaganja, dok je M.M. za sebe pribavila protivpravnu imovinsku korist u iznosu ne manjem od 378.510 eura. – Banci je nanijeta imovinska šteta u pomenutom iznosu, a klijentim CKB banke su oštećeni u visini iznosa odobrenih sredstava – navodi se u saopštenju policije.

Kako su dodali, postupajućem tužiocu predloženo je i pokretanje finansijske istrage u odnosu na M.M. radi utvrđivanja materijalne koristi stečene navedenim krivičnim djelima. Zasad niko nije lišen slobode, a krivične prijave su podnijete u redovnom postupku.

Iz CKB-a su ranije saopštili da je moguća zloupotreba službenog položaja uočena kroz proces interne kontrole poslovanja koju banka u kontinuitetu sprovodi.

– CKB u potpunosti štiti interese klijenata i garantuje da će svaka eventualna šteta pričinjena klijentima biti nadoknađena – istakli su iz banke.

(Dan)

Continue Reading
Ostavi Komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

on

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

 

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

on

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

Bar

Dani čuna na Skadarskom jezeru

Published

on

Festival čuna održaće se u petak, 22. septembra. Otvaranje programa je u 17:30 časova, a u 18:00h sa Vranjine počinje trka čunovima do Virpazara.  U trci učestvuju privredni riboloci sa Skadarskog jezera. Dodjela nagrada i priznanja planirana je za 19:00, a od 19:30 časova za dobar provod pobrinuće se bend Milky Wave.

Cilj festivala je promocija bogate kulturne baštine Nacionalnog parka Skadarsko jezero, čiji je jedan od simbola drveni čun. Čun je čamac karakterističan za Skadarsko jezero, koji se vjekovima tradicionalno upotrebljava za ribolov. Vještina izrade čunova uvrštena je u nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog naslađa Crne Gore.

Organizator manifestacije je NVO ,,Fondacija za zaštitu čuna”, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Bar i JU Nacionalnih parkova Crne Gore.

Prijave za trku se vrše putem telefona +382 67/837-970, a rok za prijavu je do petka ujutru, 22.09.2023.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da zajedno sa nama uživaju u manifestaciji koja baštini tradiciju starih brodova na Skadarskom jezeru.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.