Nakon početka sukoba Rusije i Ukrajine jedino je izvjesna neizvjesnost, koja će suštinski opredjeljivati budućnost ekonomskih tokova od čijeg narušavanja neće biti pošteđena nijedna zemlja, pa ni Crna Gora, ocijenio je ekonomski analitičar, Vasilije Kostić.

Kostić je za Pobjedu kazao da rat koji se dešava u srcu Evrope već negativno utiče na ekonomske tokove u svijetu, što se može vidjeti kroz momentalni rast cijena nafte, ali i plemenitih metala koji predstavljaju uobičajeno pribježište kada nastupi iole značajniji oblik neizvjesnosti.

“Koliki će taj uticaj biti, zavisi najprije od toga koliko će sukob trajati, potom i od vrste sankcija koje će Rusiji uvesti zemlje razvijenog Zapada, obima devastacije ukrajinske ekonomije i konačno od toga kako će sve to percipirati svjetska robna i novčana tržišta, odnosno svjetske berze”, rekao je Kostić, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca.

On smatra da će se opet doći do situacije da će negativne posljedice biti u korelaciji sa performansama svake ekonomije ponaosob i stepenom njene ,,spremnosti“ za amortizovanje eksternih šokova.

“Ako kriza potraje, sasvim je izvjestan dalji rast cijene energenata, a u datoj situaciji, koja već ima inflacione tendencije, nije potrebno govoriti šta to znači”, poručio je Kostić.

Obuhvat i intenzitet sankcija uvedenih Rusiji biće dodatni otežavajući faktor, smatra on.

“Nemoguće je da u globalizovanoj ekonomiji sankcije nemaju i obrnuto dejstvo na sve kroz devastiranje ruske ekonomije. U svakom slučaju, obim i težinu ekonomskih posljedica je veoma teško predvidjeti, ali ono što je sigurno je da sa rastom krize raste pesimizam na berzama, što će reći rastu cijene, čime se usporavaju ili odlažu investicije, a lanci snabdijevanja postaju komplikovaniji i skuplji”, upozorio je Kostić.

On je dodao da sve to dovodi do usporavanja i komplikovanja ekonomskog oporavka svjetske ekonomije, a tražnja je na višem nivou od ponude, što je još jedan značajan faktor u prilog daljeg pritiska na cijene.

Cijene zlata i paladijuma snažno su porasle na međunarodnim tržištima nakon ruskog napada na Ukrajinu koji je podstakao ulagače da usmjere kapital u sigurnu imovinu.

Cijena unce zlata porasla je na fizičkom tržištu 1,8 odsto na 1.941,5 dolara, a nakratko je dotakla i najviši nivo od prošlogodišnjeg januara, od 1.948,77 dolara.

“Zlato predstavlja sigurno utočište za ulaganja, kao i američki dolar, i danas je njegov dan. Njegova cijena mogla bi dostići novi rekordni nivo”, rekao je Jeffrey Halley iz OANDA-e.

Od početka mjeseca porasla je oko osam odsto budući da rusko-ukrajinska kriza smanjuje apetit ulagača za rizičnom imovinom. Dragocjeni metal mogao bi ovaj mjesec zaključiti u najvećem plusu od jula 2020. godine.