Bar

Kriza u Ukrajini odraziće se ekonomski na cijelu Evropu: Raste vrijednost zlata i dolara, pada euro

Published

2 years ago

February 25, 2022

Nakon početka sukoba Rusije i Ukrajine jedino je izvjesna neizvjesnost, koja će suštinski opredjeljivati budućnost ekonomskih tokova od čijeg narušavanja neće biti pošteđena nijedna zemlja, pa ni Crna Gora, ocijenio je ekonomski analitičar, Vasilije Kostić.

Kostić je za Pobjedu kazao da rat koji se dešava u srcu Evrope već negativno utiče na ekonomske tokove u svijetu, što se može vidjeti kroz momentalni rast cijena nafte, ali i plemenitih metala koji predstavljaju uobičajeno pribježište kada nastupi iole značajniji oblik neizvjesnosti.

“Koliki će taj uticaj biti, zavisi najprije od toga koliko će sukob trajati, potom i od vrste sankcija koje će Rusiji uvesti zemlje razvijenog Zapada, obima devastacije ukrajinske ekonomije i konačno od toga kako će sve to percipirati svjetska robna i novčana tržišta, odnosno svjetske berze”, rekao je Kostić, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca.

On smatra da će se opet doći do situacije da će negativne posljedice biti u korelaciji sa performansama svake ekonomije ponaosob i stepenom njene ,,spremnosti“ za amortizovanje eksternih šokova.

“Ako kriza potraje, sasvim je izvjestan dalji rast cijene energenata, a u datoj situaciji, koja već ima inflacione tendencije, nije potrebno govoriti šta to znači”, poručio je Kostić.

Obuhvat i intenzitet sankcija uvedenih Rusiji biće dodatni otežavajući faktor, smatra on.

“Nemoguće je da u globalizovanoj ekonomiji sankcije nemaju i obrnuto dejstvo na sve kroz devastiranje ruske ekonomije. U svakom slučaju, obim i težinu ekonomskih posljedica je veoma teško predvidjeti, ali ono što je sigurno je da sa rastom krize raste pesimizam na berzama, što će reći rastu cijene, čime se usporavaju ili odlažu investicije, a lanci snabdijevanja postaju komplikovaniji i skuplji”, upozorio je Kostić.

On je dodao da sve to dovodi do usporavanja i komplikovanja ekonomskog oporavka svjetske ekonomije, a tražnja je na višem nivou od ponude, što je još jedan značajan faktor u prilog daljeg pritiska na cijene.

Cijene zlata i paladijuma snažno su porasle na međunarodnim tržištima nakon ruskog napada na Ukrajinu koji je podstakao ulagače da usmjere kapital u sigurnu imovinu.

Cijena unce zlata porasla je na fizičkom tržištu 1,8 odsto na 1.941,5 dolara, a nakratko je dotakla i najviši nivo od prošlogodišnjeg januara, od 1.948,77 dolara.

“Zlato predstavlja sigurno utočište za ulaganja, kao i američki dolar, i danas je njegov dan. Njegova cijena mogla bi dostići novi rekordni nivo”, rekao je Jeffrey Halley iz OANDA-e.

Od početka mjeseca porasla je oko osam odsto budući da rusko-ukrajinska kriza smanjuje apetit ulagača za rizičnom imovinom. Dragocjeni metal mogao bi ovaj mjesec zaključiti u najvećem plusu od jula 2020. godine.

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

1 day ago

September 21, 2023

nadlanuadmin

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

2 days ago

September 20, 2023

nadlanuadmin

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

Bar

Dani čuna na Skadarskom jezeru

Published

3 days ago

September 19, 2023

nadlanuadmin

Festival čuna održaće se u petak, 22. septembra. Otvaranje programa je u 17:30 časova, a u 18:00h sa Vranjine počinje trka čunovima do Virpazara. U trci učestvuju privredni riboloci sa Skadarskog jezera. Dodjela nagrada i priznanja planirana je za 19:00, a od 19:30 časova za dobar provod pobrinuće se bend Milky Wave.

Cilj festivala je promocija bogate kulturne baštine Nacionalnog parka Skadarsko jezero, čiji je jedan od simbola drveni čun. Čun je čamac karakterističan za Skadarsko jezero, koji se vjekovima tradicionalno upotrebljava za ribolov. Vještina izrade čunova uvrštena je u nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog naslađa Crne Gore.

Organizator manifestacije je NVO ,,Fondacija za zaštitu čuna”, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Bar i JU Nacionalnih parkova Crne Gore.

Prijave za trku se vrše putem telefona +382 67/837-970, a rok za prijavu je do petka ujutru, 22.09.2023.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da zajedno sa nama uživaju u manifestaciji koja baštini tradiciju starih brodova na Skadarskom jezeru.

Nastavi Citanje