Connect with us

Bar

Ponovo radi ORL ordinacija u barskoj bolnici

Published

on

U Opštoj bolnici Bar, nakon 30 godina ponovo ordinira specijalista za uho, grlo i nos, a zahvaljujući donaciji izvršnog direktora i članova borda direktora Barske plovidbe, u ovoj zdravstvenoj ustanovi uskoro počinju da se izvode operacije krajnika, devijacije nosa i ušne školjke.

“Zadovoljstvo mi je da obavijestim javnost da će se, nakog 30 godina, u Opštoj bolnici Bar ponovo raditi operacije iz oblasti otorinolaringologije i da građani i građanke Bara ubuduće neće za operacije krajnika, trećeg krajnika, devijacije nosa i ušnih školjki, morati da odlaze u privatne klinike ili u druge gradove. Od 1. aprila sve ove usluge i operativne zahvate moći će da urade u svom gradu. Takođe, nakon 30 godina barska bolnica i barska opština imaju specijalistu iz oblasti otorinolaringologije, dr Marka Stoiljkova, a uskoro se očekuje dolazak još jednog ljekara sa specijalizacje koji se školuje za ovu oblast. Opremu bolnici u Baru, za ovaj hirurški program donirali su izvršni direktor i članovi Borda direktora Barske plovidbe i na taj način još jednom pokazala kako društveno odgovorno poslovanje može imati za cilj unapređenje zdravstvene zaštite u jednom gradu, na čemu im ovom prilikom posebno zahvaljujem”, kazala je danas u Baru ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović.

Ona je istakla da su, zahvaljujući konkretnim aktivnostima i mjerama koje je potenciralo i preduzelo Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa menadžmentom Opšte bolnice Bar, u ovoj zdravstvenoj ustanovi značajno unaprijeđeni uslovi rada, nabavljena savremena medicinska oprema, kvalitet zdravstvenih usluga i tretman pacijenata podignut na znatno viši nivo.

“Nakon što je u barskoj bolnici nedavno u funkciju stavljen pokretni rendgen aparat, čime je značajno unaprijeđena radiološka dijagnostika, zatim osavremenjena ginekologija nabavkom ultrazvuka i ginekološkog stola, sada pokrenuta ORL hirurgija, kao i tehnološkim osavremenjavanjem na ostalim odjeljenjima, pokazujemo da smo čvrsto riješeni, a dobar dio tog posla je već urađen, da i kadrovski ojačamo bolnicu, posebno u oblastima kardiologije, gastroentereologije, neonatologije i pedijatrije. Na taj način u potpunosti će se nastaviti jačanje Opšte bolnice Bar, kao regionalnog centra za ovaj dio južne regije“, naglasila je ministarka Borovinić Bojović.

Direktor OB Bar dr Igor Karišik kazao je da je ponovno pokretanje ORL hirurgije nastavak projekata Ministarstva zdravlja i ove zdravstvene ustanove, u cilju unapređenja zdravstvene zaštite pacijenata koji gravitiraju na novom području.

“Želim da se zahvalim donatorima na njihovoj plemenitosti, ljudima koji su se odrekli svojih primanja, odnosno izvršnom direktoru i članovima borda, na ovoj vrijednoj donaciji. Riječ je o hirurškim instrumentima koji će omogućiti jedan fond operacija iz oblasti otorinolaringologije, za kojima zaista postoji potreba i koji naši pacijenti i građani zaslužuju”, kazao je Karišik.

Izvršni direktor Barske plovidbe Zoran Tajić i članovi borda direktora ove kompanije Dalibor MarkovićAleksandar JovovićRadomir Rudović i Petar Zloković odrekli su se ličnih primanja i donirali opremu za ORL odjeljenje. Ispred Barske plovidbe Dalibor Marković je izrazio očekivanja da će njihova donacija biti uspješan početak rada dr Marka Stoiljkova i dr Lutovac, kao i sprovođenja operativnog ORL programa u bolnici u Baru.

Specijalista otorinolaringlogije dr Marko Stoiljkov ponovni početak operativnog ORL programa, posle više od 30 godina, predstavlja svijetlu budućnost za otorinolaringologiju.

“Osjećao sam obavezu da ponovo pokrenem ORL hirurugiju u barskoj bolnici i prema građanima i prema porodici i prema sebi, s obzirom da sam prošao edukaciju za ovu operativu, kao i prema svom mlađem kolegi, koji je na specijalizaciji, kako bi ga sačekali adekvatni uslovi za rad“, kazao je dr Stoiljkov.

Ministarska zdravlja danas je, takođe, u Domu zdravlja Bar ozvaničila početak rada Laboratorije za ispitivanje i bezbjednost hrane, gdje će se sprovoditi analiza zdravstvene i nutritivne ispravnosti prehrambenih proizvoda koji se distribuiraju i pripremaju za predškolske ustanove, a koji su usklađeni sa standardima kvaliteta i bezbjednosti hrane prema nacionalnim, EU i međunarodnim propisima ishrane i programa za djecu predškolskog uzrasta.

“Oprema je kupljena kroz IPA CBC prjekat ‘Zdrava ishrana predškolske djece’, u kojem je partner bio Dom zdravlja Bar, a u okviru njega otvoreno je i Savjetovalište za pravilnu ishranu i fizičku aktivnost, gdje se pružaju usluge savjetovanja o pravilnoj ishrani za roditelje i vaspitače u predškolskim ustanovama. Takođe, kroz ovaj projekat, Dom zdravlja Bar dobio je i vozilo za uzorkovanje hrane i vode. Vrijednost ovog projekta iznosi preko 213 hiljada eura, od čega je 85% finansiran od strane EU, a 15% Dom zdravlja Bar iz sopstvenih sredstava“, navela je dr Borovinić Bojović.

Ona je naglasila da je cilj ovog projekta da se utiče na osviješćenost i znanje opšte populacije o promovisanju i održavanju zdrave ishrane, jer su, kako je kazala, pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost vodeći faktori u promociji i održavanju dobrog zdravlja kroz cijeli život.

Direktor Doma zdravlja Bar Vuk Vujović istakao je da je IPA projekat “Zdrava ishrana predškolske djece”, produkt prekokranične saradnje tri države Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske i zahvalio se Vladi Crne Gore i Ministarstvu zdravlja na pomoći u njegovoj realizaciji.

On je istakao da projekat ima za cilj poboljšanje prehrambenih navika i cjelokupnog zdravlja djece kroz podizanje svijesti o potrebi usvajanja zdravih životnih navika kod predškolske djece i njihovim daljim razvojem kroz adolescenciju i zrelo doba.

“Ovo je vrlo značajan projekat u kojem Dom zdravlja učestvuje sa budžetom od 250 hiljada eura, uz podršku Vlade Crne Gore”, kazao je Vujović, napominjući da se projekat završava krajem ove godine.

Bar

U utorak umjereno oblačno, do 36 stepeni

Published

on

Pretežno sunčano, mjestimično uz malu do umjerenu oblačnost. Od sredine dana, lokalno usled pojačanog razvoja oblaka, kratkotrajno kiša ili pljusak sa grmljavinom, uglavnom u planinskim predjelima.

Vjetar slab do umjeren, sjevernih smjerova, tokom jutra i noći ponegdje pojačan sjeveroistočni, a na krajnjem jugoistoku sredinom dana povremneo pojačan i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 27, najviša dnevna od 23 do 36 stepeni.

Prognoza za pomorce

UPOZORENJE:

Tokom noći mjestimični udari NE vjetra, 25-35 čvorova.

SINOPTIČKA SITUACIJA:

Uticaj plitkog visinskog ciklona iz Tirenskog mora, koji se premješta prema Jonskom i slabi.

PROGNOZA VREMENA ZA JUŽNI JADRAN ZA NAREDNA 24 ČASA:

Vjetar uglavnom W smjerova 4-14 čvorova, od sredine dana NW oko 20 čvorova. Tokom noći i jutra NE, 8-20, mjestimično sa udarima 25-35 čvorova. More 2-3. Vidljivost 10-20 km. Pretežno vedro, poslijepodne uz promjenljivu oblačnost, ponegdje je moguća prolazna kiša ili pljusak sa grmljavinom, uglavnom na području Boke. Najviša dnevna temperatura vazduha od 32 do 35 stepeni.

Nastavi Citanje

Bar

Komisija da razmatra privatizaciju Primorke

Published

on

Poslanici Demokratske Crne Gore inicirali su da se pred skupštinskom Komisijom za praćenje i kontrolu postupka privatizacije nađe i privatizacija barske Primorke.

Otvaranje javne debate, odnosno stavljanje na dnevni red Komisije, inicirali su poslanici Demokrata i članovi Komisije, Momčilo Leković i Anđela Vojinović, u dogovoru sa predstavnicima radnika bivše fabrike Primorka, te predsjednikom skupštinske Komisije, Uglješom Uroševićem.

Leković je u saopštenju naveo da je Primorka nekada bila privredni gigant koji je bio reprezent grada Bara i svojevremeno promovisan kao nosilac prehrambene industrije u opštini i šire.

„Prodaja kroz masovnu vaučersku privatizaciju, ekonomsko socijalni položaj bivših radnika fabrike, njihovi zahtijevi za ispunjenje socijalnog programa i isplatu otpremnina, ali i utvrđivanje odgovornosti za sve nezakonitosti i zloupotrebe od tadašnje državne vlasti i pravosudnih institucija, biće predmet našeg rada i interesovanja“, naveo je Leković.

On smatra da postupkom privatizacije ove bivše fabrike, u koju je uveden stečaj, treba da se aktivno bave i nadležna skupštinska Komisija, ali i pravosudni organi koji, kako tvrdi Leković, moraju ispitati sve činjenice i okolnosti.

„Uništenjem prehrambene industrije Primorka, koja je egzistirala preko 80 godina, nanesena je ogromna šteta privredi i državi, a radnicima napravljena nepravda koja nikada nije u punoj mjeri ispravljena“, zaključio je Leković.

Nastavi Citanje

Bar

Rizik od nestanka struje sve veći, vrućine prijete sistemu

Published

on

Izazvan rastom potrošnje i nestabilnim vezama za snabdijevanje, nestanak struje u Crnoj Gori krajem juna pokvario je mreže u zemljama regiona i izazvao haos u domaćinstvima, bolnicama i barovima na plaži. Incident koji se desio na Balkanu, desio se i širom svijeta.

Pod žarkim jadranskim suncem, početkom ljeta ove godine, život u Podgorici je skoro stao. Automobili i autobusi bili su zaglavljeni u saobraćaju jer su se semafori ugasili, internet je pao, a sigurnosni alarmi su se oglasili kao reakcija na iznenadni gubitak napajanja.

„Poslije jednog sata bez struje, bili smo na ivici panike jer je postajalo neizdrživo“, rekao je Drago Martinović, 61-godišnji penzionisani policajac.

„Bojim se da bi to moglo potrajati duže ako se ponovi”, dodao je on.

Loša vijest za Martinovića i stotine miliona ljudi širom svijeta je da je rizik od prekida sve veći. Toplija ljeta znače nagli porast potražnje za hlađenjem, jer visoke temperature uzrokuju savijanje žica i rizik od izazivanja šumskih požara. Nadogradnje elektroenergetske infrastrukture ne idu u korak, čak i kada napori da se smanji upotreba fosilnih goriva čine distribuciju električne energije važnijom.

Milioni domaćinstava u Hjustonu pretrpjeli su nestanke struje nakon uragana Beril prošle nedelje, izgubivši klima uređaje pošto je velika vrućina uslijedila nakon oluje. Pogađajući zemlje u razvoju i razvijene ekonomije, prekidi od Ekvadora do Indije poslednjih nedjelja daju predosjećaj nadolazećeg poremećaja.

Klimatska kriza izlaže električne mreže naglim poplavama koje ruše prenosne stubove, sušama koje isušuju hidroakumulacije i naglim porastom potražnje zbog hlađenja tokom velike vrućine.

„Cio elektroenergetski sistem je izgrađen i dizajniran u jednoj klimatskoj eri, a sada se traži da radi u drugoj klimatskoj eri“, rekao je Majkl Veber, profesor energetike na Univerzitetu Teksas u Ostinu. “To samo znači da više stvari može poći naopako.”

Nestabilne mreže stvaraju nestabilnost za preduzeća, izazivaju politiku i ugrožavaju živote. Proširenje mreže koštaće oko 24,1 bilion dolara za postizanje net-nula ciljeva do 2050. godine, nadmašujući investiciju koja je potrebna u kapacitete obnovljive energije, prema BloombergNEF-u. Zbog svojih ogromnih površina i velike potrošnje energije, SAD i Kina suočavaju se sa najvećim računima, ali nijedna zemlja nije pošteđena.

Većina zamračenja se dešava kada se veliki komadi ponude ili potražnje iznenada uključe ili isključuju. Oštećenja od oluja, eksplozija obnovljivih izvora energije ili skokovi u upotrebi mogu da izazovu prekide kada mreža nije dovoljno otporna.

Klimatske promjene proširuju ranjivost izvan ekonomija u razvoju. Problemi su nedavno pogodili više zemalja srednjeg ranga, uključujući energetski bogati Meksiko i Kuvajt, kao i uvoznike poput Albanije.

„Kako se temperature i pristup klimatizaciji povećavaju, to će dodatno opteretiti mrežu“, rekla je Felisija Aminof, analitičarka u BNEF-u. „Već smo primijetili povećanje ljetnje potražnje u određenim evropskim zemljama, kao što je Grčka, kao i na Bliskom istoku”, kaže ona.

U zemljama koje su već imale loše sisteme, klimatske promjene pogoršavaju probleme. Podmorska veza vrijedna 1,3 milijarde dolara otvorena je između Italije i Crne Gore 2019. godine, ali se njen kapacitet već smatra nedovoljnim i druga se razmatra.

Postojeća mreža nije bila u stanju da spriječi veliki nestanak struje u četiri balkanske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu i veći dio hrvatske obale u junu, koji je zahvatio 4 miliona ljudi. Potrošnja je porasla kako su se temperature kretale blizu 40 stepeni, što je dovelo do otkazivanja jednog sistema za drugim.

Šumski požar u regionu Balkana vjerovatno je doprinio kvaru, pokvarivši prekogranične interkonektore, zahvativši više zemalja, uključujući Albaniju čije oslanjanje na hidroenergiju čini podložnom sve toplijem i suvom vremenu, prenosi Financial post.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.