Connect with us

Bar

Radović napustio Odbor direktora Luke Bar

Published

on

Profesor Milivoje Radović podnio je ostavku u Odboru direktora Luke Bar, saznaju “Vijesti” od izvora iz te kompanije.

Radović je profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici, čiji je bio i dekan, a pokrivao je i funkciju člana Savjeta Centralne banke Crne Gore.

On je ostavku podnio juče i o tome obavijestio predsjednicu Odbora Slađanu Perišić.

”Obavještavam vas da podnosim neopozivu ostavku na članstvo u Odboru direktora Luke Bar. Razloge ostavke neću komentarisati, ali svakako su uslovljeni aktuelnim dešavanjima u Luci Bar, kao i rezultatom poslovanja u prošloj godini”, piše u ostavci Radovića u koju “Vijesti” imaju uvid.

”Vijesti” juče nijesu uspjele da stupe u kontakt sa Radovićem.

Izvor “Vijesti” iz ove državne kompanije kazao je da je kompanija prošlu godinu završila sa pozitivnim finansijskim rezultatom od 700.000 eura, a ukazao je da kompanija ima problema zbog aktuelnih dešavanja u Slobodnoj zoni Luke Bar.

Iz skladišta u Slobodnoj carinskoj zoni od kraja prošle godine ukradene su cigarete u vrijednosti od nekoliko miliona eura, čime je nanijeta šteta državnom budžetu.

Izvršni direktor Luke Bar Ilija Pješčić sredinom februara za “Vijesti” je kazao da ta državna kompanija stabilno posluje, uredno izmiruje sve obaveze prema državi i dobavljačima, te da im je za ovu godinu biznis plan vezan za najave poslovnih partnera i njihov pretovar, a za najznačajnije poslove izdvojio je pretovar koncentrata bakra i rudnika boksita.

Ukupan prihod kompanije u prošloj godini je bio oko 11.880.000 eura. Luka Bar je i 2019. i 2020. završila sa pozitivnim rezultatom – dobitkom. U 2019. godini ostvaren je dobitak u iznosu od 930.506 eura, pri čemu su ukupni prihodi iznosili 10.351.266 eura, a rashodi 9.420.760 eura. U 2020. godini ostvaren je dobitak u iznosu od 1.108.154 eura, pri čemu su ukupni prihodi iznosili 10.975.459 eura, a rashodi 9.867.305 eura.

U Odboru direktora su, pored Radovića i Perišić, još i Savo Vujošević, Milorad Krgović i Aleksandar Lekić.

(Vijesti)

Bar

U utorak umjereno oblačno, do 36 stepeni

Published

on

Pretežno sunčano, mjestimično uz malu do umjerenu oblačnost. Od sredine dana, lokalno usled pojačanog razvoja oblaka, kratkotrajno kiša ili pljusak sa grmljavinom, uglavnom u planinskim predjelima.

Vjetar slab do umjeren, sjevernih smjerova, tokom jutra i noći ponegdje pojačan sjeveroistočni, a na krajnjem jugoistoku sredinom dana povremneo pojačan i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 27, najviša dnevna od 23 do 36 stepeni.

Prognoza za pomorce

UPOZORENJE:

Tokom noći mjestimični udari NE vjetra, 25-35 čvorova.

SINOPTIČKA SITUACIJA:

Uticaj plitkog visinskog ciklona iz Tirenskog mora, koji se premješta prema Jonskom i slabi.

PROGNOZA VREMENA ZA JUŽNI JADRAN ZA NAREDNA 24 ČASA:

Vjetar uglavnom W smjerova 4-14 čvorova, od sredine dana NW oko 20 čvorova. Tokom noći i jutra NE, 8-20, mjestimično sa udarima 25-35 čvorova. More 2-3. Vidljivost 10-20 km. Pretežno vedro, poslijepodne uz promjenljivu oblačnost, ponegdje je moguća prolazna kiša ili pljusak sa grmljavinom, uglavnom na području Boke. Najviša dnevna temperatura vazduha od 32 do 35 stepeni.

Nastavi Citanje

Bar

Komisija da razmatra privatizaciju Primorke

Published

on

Poslanici Demokratske Crne Gore inicirali su da se pred skupštinskom Komisijom za praćenje i kontrolu postupka privatizacije nađe i privatizacija barske Primorke.

Otvaranje javne debate, odnosno stavljanje na dnevni red Komisije, inicirali su poslanici Demokrata i članovi Komisije, Momčilo Leković i Anđela Vojinović, u dogovoru sa predstavnicima radnika bivše fabrike Primorka, te predsjednikom skupštinske Komisije, Uglješom Uroševićem.

Leković je u saopštenju naveo da je Primorka nekada bila privredni gigant koji je bio reprezent grada Bara i svojevremeno promovisan kao nosilac prehrambene industrije u opštini i šire.

„Prodaja kroz masovnu vaučersku privatizaciju, ekonomsko socijalni položaj bivših radnika fabrike, njihovi zahtijevi za ispunjenje socijalnog programa i isplatu otpremnina, ali i utvrđivanje odgovornosti za sve nezakonitosti i zloupotrebe od tadašnje državne vlasti i pravosudnih institucija, biće predmet našeg rada i interesovanja“, naveo je Leković.

On smatra da postupkom privatizacije ove bivše fabrike, u koju je uveden stečaj, treba da se aktivno bave i nadležna skupštinska Komisija, ali i pravosudni organi koji, kako tvrdi Leković, moraju ispitati sve činjenice i okolnosti.

„Uništenjem prehrambene industrije Primorka, koja je egzistirala preko 80 godina, nanesena je ogromna šteta privredi i državi, a radnicima napravljena nepravda koja nikada nije u punoj mjeri ispravljena“, zaključio je Leković.

Nastavi Citanje

Bar

Rizik od nestanka struje sve veći, vrućine prijete sistemu

Published

on

Izazvan rastom potrošnje i nestabilnim vezama za snabdijevanje, nestanak struje u Crnoj Gori krajem juna pokvario je mreže u zemljama regiona i izazvao haos u domaćinstvima, bolnicama i barovima na plaži. Incident koji se desio na Balkanu, desio se i širom svijeta.

Pod žarkim jadranskim suncem, početkom ljeta ove godine, život u Podgorici je skoro stao. Automobili i autobusi bili su zaglavljeni u saobraćaju jer su se semafori ugasili, internet je pao, a sigurnosni alarmi su se oglasili kao reakcija na iznenadni gubitak napajanja.

„Poslije jednog sata bez struje, bili smo na ivici panike jer je postajalo neizdrživo“, rekao je Drago Martinović, 61-godišnji penzionisani policajac.

„Bojim se da bi to moglo potrajati duže ako se ponovi”, dodao je on.

Loša vijest za Martinovića i stotine miliona ljudi širom svijeta je da je rizik od prekida sve veći. Toplija ljeta znače nagli porast potražnje za hlađenjem, jer visoke temperature uzrokuju savijanje žica i rizik od izazivanja šumskih požara. Nadogradnje elektroenergetske infrastrukture ne idu u korak, čak i kada napori da se smanji upotreba fosilnih goriva čine distribuciju električne energije važnijom.

Milioni domaćinstava u Hjustonu pretrpjeli su nestanke struje nakon uragana Beril prošle nedelje, izgubivši klima uređaje pošto je velika vrućina uslijedila nakon oluje. Pogađajući zemlje u razvoju i razvijene ekonomije, prekidi od Ekvadora do Indije poslednjih nedjelja daju predosjećaj nadolazećeg poremećaja.

Klimatska kriza izlaže električne mreže naglim poplavama koje ruše prenosne stubove, sušama koje isušuju hidroakumulacije i naglim porastom potražnje zbog hlađenja tokom velike vrućine.

„Cio elektroenergetski sistem je izgrađen i dizajniran u jednoj klimatskoj eri, a sada se traži da radi u drugoj klimatskoj eri“, rekao je Majkl Veber, profesor energetike na Univerzitetu Teksas u Ostinu. “To samo znači da više stvari može poći naopako.”

Nestabilne mreže stvaraju nestabilnost za preduzeća, izazivaju politiku i ugrožavaju živote. Proširenje mreže koštaće oko 24,1 bilion dolara za postizanje net-nula ciljeva do 2050. godine, nadmašujući investiciju koja je potrebna u kapacitete obnovljive energije, prema BloombergNEF-u. Zbog svojih ogromnih površina i velike potrošnje energije, SAD i Kina suočavaju se sa najvećim računima, ali nijedna zemlja nije pošteđena.

Većina zamračenja se dešava kada se veliki komadi ponude ili potražnje iznenada uključe ili isključuju. Oštećenja od oluja, eksplozija obnovljivih izvora energije ili skokovi u upotrebi mogu da izazovu prekide kada mreža nije dovoljno otporna.

Klimatske promjene proširuju ranjivost izvan ekonomija u razvoju. Problemi su nedavno pogodili više zemalja srednjeg ranga, uključujući energetski bogati Meksiko i Kuvajt, kao i uvoznike poput Albanije.

„Kako se temperature i pristup klimatizaciji povećavaju, to će dodatno opteretiti mrežu“, rekla je Felisija Aminof, analitičarka u BNEF-u. „Već smo primijetili povećanje ljetnje potražnje u određenim evropskim zemljama, kao što je Grčka, kao i na Bliskom istoku”, kaže ona.

U zemljama koje su već imale loše sisteme, klimatske promjene pogoršavaju probleme. Podmorska veza vrijedna 1,3 milijarde dolara otvorena je između Italije i Crne Gore 2019. godine, ali se njen kapacitet već smatra nedovoljnim i druga se razmatra.

Postojeća mreža nije bila u stanju da spriječi veliki nestanak struje u četiri balkanske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu i veći dio hrvatske obale u junu, koji je zahvatio 4 miliona ljudi. Potrošnja je porasla kako su se temperature kretale blizu 40 stepeni, što je dovelo do otkazivanja jednog sistema za drugim.

Šumski požar u regionu Balkana vjerovatno je doprinio kvaru, pokvarivši prekogranične interkonektore, zahvativši više zemalja, uključujući Albaniju čije oslanjanje na hidroenergiju čini podložnom sve toplijem i suvom vremenu, prenosi Financial post.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.