Connect with us

Bar

Pješčić: Restitucija koči razvoj Slobodne zone

Published

on

Površina od oko 2,7 hektara u Slobodnoj zoni Luke Bar koja je planskom dokumentacijom predviđena za dalji razvoj proizvodnje i proizvodno-trgovačkih djelatnosti ima teret restitucije, odnosno, za taj prostor su predati zahtjevi za povraćaj zemljišta koji su aktivni skoro od samog početka rada zone i još nijesu riješeni. Zahtjevima za povraćaj oko dva hektara zemljišta je obuhvaćena i zona oko upravne zgrade Luke Bar uključujući i samu zgradu.

To je za “Vijesti” kazao izvršni direktor Luke Bar Ilija Pješčić.

Odluka o osnivanju Slobodne zone je donijeta 2000. godine, a ona je sa radom počela 2005. godine.

Inicijativa za preparcelizaciju

”Važno je napomenuti da su zemljište i svi infrastrukturni objekti na prostoru Slobodne zone u vlasništvu države Crne Gore. Postoje aktivni zahtjevi za povraćaj zemljišta u zoni planiranoj za dalji razvoj Slobodne zone u dijelu opredijeljenom za razvoj proizvodnje, proizvodno-trgovačkih i poslovnih aktivnosti (zahtjev za povraćaj se odnosi na zemljište površine oko 2,7 ha) i u zoni oko upravne zgrade Luke Bar (zahtjev za povraćaj se odnosi na zemljište površine oko dva hektara uključujući i samu zgradu). Značajan dio prostora predviđenog za proširenje Slobodne zone, shovno planskoj dokumentaciji, ima teret restitucije. Iako se formalni zahtjev za povraćaj zemljišta odnosi na površinu oko 2,7 hektara, zabilježbu tereta restitucije nosi zemljište ukupne površine 24,5 hektara jer se radi o dvije velike katastarske parcele”, objasnio je Pješčić.

Zahtjevi za povraćaj (obeštećenje) se vode pred Komisijom za povraćaj i obeštećenje u Baru, kaže Pješčić, gotovo od samog početka rada Slobodne zone i još nisu okončani. Prema njegovim riječima Luka Bar u tom dijelu nije nadležna, ali joj je cilj da se to pitanje riješi u što je moguće kraćem roku i time otklone ograničenja vezana za valorizaciju potencijala Slobodne zone.

”Pošto je procedura za zahtjeve za povraćaj (obeštećenje) u toku i nije izvjesno kada će se postupak okončati, u cilju prevazilaženja ovog problema Luka Bar je podnijela inicijativu da se preparcelišu katastarske parcele predviđene za razvoj proizvodno-trgovačkih i poslovnih aktivnosti tako što će se izdvojiti zemljište koje je predmet restitucije u posebnu parcelu, a da se briše teret restitucije sa ostatka parcele”, pojasnio je Pješčić.

Restrukturiranjem 2009. godine na prostoru Slobodne zone formirani su i “Kontejnerski terminal i generalni tereti” (sada AD “Port of Adria”) i Luka Bar, prema riječima Pješčića, ima ovlašćenja operatora slobodne zone i za to područje.

”Ukupna površina teritorije oba društva na kojoj je moguće obavljati poslovanje u režimu slobodne zone iznosi oko 130 hektara sa definitivnim opredjeljenjem da se razvija i proširuje, u skladu sa zahtjevima potencijalnih korisnika i obezbjeđivanjem formalno-pravnih preduslova. Postoji opredjeljenje, formalizovano u odredbama prostorno-planske dokumentacije, da se prostor Slobodne zone razvija i proširuje na ostalom prostoru prve faze privredne zone Bar, na južnoj padini brda Volujica i uvali Bigovica i u zoni akvatorijuma između glavnog lukobrana i rta Volujica čime bi se površina slobodne zone gotovo udvostručila”, istakao je Pješčić.

Zaokružena planska dokumentacija

Direktor Luke Bar navodi da je dugogodišnji problem pokrivenost prostora Slobodne zone validnom planskom dokumentacijom otklonjen je 2018. godine donošenjem Prostornog plana područja posebne namjene za obalno područje Crne Gore u okviru koga je na insistiranje Luka Bar urađena detaljna razrada lokacija “Prve faza Privredne zone Bar” u opštini Bar koja obuhvata i prostor Slobodne zone.

”Time je prekinut višegodišnji period nepostojanja adekvatne planske dokumentacije nakon prestanka važenja DUP-a “Prve faze privredne zone Bar “ iz 2003. godine”, istakao je Pješčić

On je rekao da osim načina postupanja sa robom, ne postoje posebne pogodnosti kojima bi se podstakla investiranja u Slobodnu zonu, te da su Izmjenama Zakona o slobodnim zonama (2016. godine), dodatno redukovani podsticaji za korisnike te zon.

”Tada su za fazu izgradnje objekata i opremanja ukinuti benefiti vezani za oslobađanje od carine i poreza. U cilju privlačenja firmi zainteresovanih za razvoj proizvodnih i trgovačkih djelatnosti,neophodno je pronaći i uvesti realne podsticaja na svim nivoima – Luke Bar, Opštine Bar i na državnom nivou – koji će obezbijediti povećanje stepena iskorišćenja potencijala Slobodne zone. Konkretni podsticaji za razvoj djelatnosti u Slobodnoj zoni na lokalnom i državnom nivou bi se trebali odnositi na investicionu fazu (oslobađanje od komunalija, carina, poreza…) i na fazu obavljanja djelatnosti (stimulansi za nove tehnologije, broj zaposlenih …), naveo je Pješčić.

Rade na unapređenju sistema bezbjednosti

Pješčić kaže da dešavanja u Slobodnoj zoni koja se odnose na krijumčarenje narkotika i duvana direktno utiču na reputaciju kompanije.

”Reputacioni rizik najčešće nastaje kao posljedica nastupanja incidentnih događaja koji proizilaze iz izloženosti kompanije raznim strateškim, operativnim i finansijskim rizicima. Dokazano je da rast reputacionog rizika u kompanijama direktno utiče na finansijsku stabilnost, često sa dugoročnim posljedicama. Zbog ovih događaja i snažne medijske propraćenosti u cilju obavještavanja javnosti, a nerijetko i objavljivanja poluinformacija ili informacija koje predstavljaju tajnu (u smislu zaštite istražnog postupka), pojačavaju se negativne posljedice po reputaciju kompanije”, istakao je Pješčić.

On je rekao da se na taj način pojačava nepovjerenje poslovnih partnera u kompaniju i rastom reputacionog rizika smanjuje se poslovanje kompanije, a moguć je i prekid poslovanja u jednom dijelu.

”Želim napomenuti da u identičnim ili sličnim situacijama u smislu krijumčarenja narkotika u drugim evropskim lukama sve službe bezbjednosti postupaju na način da se javnost upozna da je određenja količina narkotika pronađena u luci. Dalje davanje obavještenja je zabranjeno u cilju zaštite sprovođenja istrage i drugih informacija važnih sa aspeketa bezbjednosti. Tek nakon podizanja optužnice, nadležni državni organi upoznaju javnost sa detaljima. Sve ovo rade sa ciljem zaštite reputacije kompanija, a posebno kompanija u državnom vlasništvu”, kazao je Pješčić.

On je naglasio da Luka Bar aktivno radi na unapređenju sistema bezbjednosti luke i lučkih postrojenja u saradnji sa svim relevantnim službama bezbjednosti u državi.

Prema njegovim riječima u toku je unapređenje sistema fizičke i tehničke zaštite u luci koje će omogućiti umanjenje reputacionog rizika i vraćanje povjerenja kod partnera.

”Preduzeli smo niz aktivnosti u ovom pravcu, koje su već dale rezultat. Nadam se da ćemo svi zajedno, sa ciljem sprečavanja ovih oblika krijumčarenja i unapređenja poslovanja Luke Bar raditi na poboljšanju medijskog ambijenta u cilju zaštite interesa kompanije i smanjenja reputacionog rizika”, kazao je Pješčić.

Rekordan pretovar za prva tri mjeseca ove godine

Pješčić je kazao da Luka Baru za prva tri mjeseca ove godine po količini pretovara ima najbolji rezultat u zadnjih 20 godina.

”Imamo 466 hiljada tona za prva tri mjeseca. Drugi kvartal već ima najavljen pretovar za 300 hiljada tona. Ta cifra će rasti i očekuje se da će biti ista na nivou prva tri mjeseca”, rekao je Pješčić.

Izvor: Vijesti

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

on

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

 

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

on

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

Bar

Dani čuna na Skadarskom jezeru

Published

on

Festival čuna održaće se u petak, 22. septembra. Otvaranje programa je u 17:30 časova, a u 18:00h sa Vranjine počinje trka čunovima do Virpazara.  U trci učestvuju privredni riboloci sa Skadarskog jezera. Dodjela nagrada i priznanja planirana je za 19:00, a od 19:30 časova za dobar provod pobrinuće se bend Milky Wave.

Cilj festivala je promocija bogate kulturne baštine Nacionalnog parka Skadarsko jezero, čiji je jedan od simbola drveni čun. Čun je čamac karakterističan za Skadarsko jezero, koji se vjekovima tradicionalno upotrebljava za ribolov. Vještina izrade čunova uvrštena je u nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog naslađa Crne Gore.

Organizator manifestacije je NVO ,,Fondacija za zaštitu čuna”, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Bar i JU Nacionalnih parkova Crne Gore.

Prijave za trku se vrše putem telefona +382 67/837-970, a rok za prijavu je do petka ujutru, 22.09.2023.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da zajedno sa nama uživaju u manifestaciji koja baštini tradiciju starih brodova na Skadarskom jezeru.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.