Connect with us

Budva

Carević na RTRS-u: Trudim se da doprinesem razvoju turizma i ekonomije, ali i jačanju naših bratskih odnosa

Published

on

“Trudim se da dam svoj doprinos kako bi se ne samo turizam i ekonomija, već i naši bratski odnosi ojačali”, poručio je gradonačelnik Budve Marko Bato Carević gostujući u jutarnjem programu RTRS-a.

Na pitanje Kako se osjeća u Banja Luci, gdjebroavi povodom međunarodnog Sajma turizma, Carević je odgovorio: “Ovdje sam kao svoj na svome, mi kao bratski narod, i pored svih iskušenja, nismo dozvolili da se išta promijeni među nama”.

Kako je organizovan Sajam turizma u Banja Luci, kakvi su Vaši utisci?

“Sajam turizma je organizovan na jedan izvnaredan način i moj prijatelj Draško Stanivuković je jasno istakao da je ovo jedan veoma važan Sajam zbog okupljanja i organizovanja. To je prava prilika da se upoznamo. Moramo da komuniciramo i sarađujemo. Puno toga imamo jedni drugima da pokažemo i zajedno nastupimo prema svjetskim tržištima”.

Šta znači zajedničko nastupanje prema inostranim tražišta?

“Mi imamo što vi nemate i vi imate što mi nemamo. Upravo to i žele turisti iz zapadne Evrope. Kod nas sjever Crne gore nije valorizovan. Zaleđe i regionalno sav ovaj prostor treba iskoristiti i treba da nastupamo zajedniški. Ovo je sjajna prilika i budućnost turizma je u tome. Zbog ekonomije, istorije kulture i naših zajedničkih odnosa. Tako nešto drugi regioni ne mogu da ponude”.

Koliko turista iz RS sočekujete kuu odnosu na sezone prije Kovida?

“Činjenica je da imamo dosta ljudi koji su u toku rata kao izbjeglice došili u Budvu i oni su sada starosjedioci. Imamo dosta ljudi koji borave kod nas jer imaju i svoje kuće. Želimo da vas bude što više kod nas. Ja stalno ističem da je Boka Kotorska srpska zemlja i da treba što veći broj građana iz BiH i Srbe da boravi kod nas, jer Bog nam je dao sjajnu prirodu i ljepotu. Da je ranije bilo, malo više domaćinskog odnosa, bilo bi još bolje. Budva nije planski izgrađivanja i naša intencija je da gradimo što više hotela sa pet i šest zvezdica. Takođe, da imamo više apartmana za niskobudžetni turizam jer ekonomska situacija tako diktira. Pozivam jer sezona već počinje 15. aprila. Imamo čitav niz dešavanja i volio bih da se dođe do Budve jer smo mi posvećeni i pripremljeni, cjenovna politilka je pristojna. Trudićemo se da zbog sukoba u Ukrajini koji je proizveo inflaciju mi kao tržište toga budemo svjesni i da prilagodimo cijene kako bi svi imali ugodan boravak.”

Hoće li biti slaba turistička sezona zbog sankcija koje je Crna Gora uvela Rusiji?

“Ja sam to juče rekao, to je jedan problem koji nam se javlja kao bumerang zbog odbvajanja Srbije i Crne Gore. Mi smo mala država, ja vidim šta se dešava, prostor ste primorani da uzvodite sankcije tržištu od kojeg imate učešće oko 25%. Ministar je rekao da ćemo imati veliku štetu zbog toga. Obaveza za Vladu je da pregovaraju a ne da uvode sankcije bez ikakvih pregovora jer mi od njih živimo. Da ne govorim o istorijskoj povezanosti. Mi koji smo zaista vezani za tržišta i turizam a i kroz istoriju to ne podržavamo, osim toga mi imamo pisani trag Svetog Petra Cetinjskog gdje kaže da svako ko okrene leđa majci Rusiji navlači na sebe prokletstvo”.

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

on

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

 

Nastavi Citanje

Budva

Budva izgubila u finalu, Skoplje Evropska prijestonica kulture za 2028. godinu

Published

on

Prijestonica Sjeverne Makedonije dobila je titulu Evropske prijestonice kulture za 2028. Budva je izgubila u finalnoj borbi.

Odluku je danas u 15 časova saopštena u Briselu delegaciji Budve.

Na svečanom događaju u “Kući evropske istorije “u Briselu, javnosti je saopštena odluka Evropske Unije da Skoplju (Sjeverna Makedonija) dodijeli titulu Evropske prijestonice kulture za 2028. godinu u kategoriji gradova iz EEA/EFTA zemalja, zemalja kandidata za EU i potencijalnih kandidata za EU.

Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika Opštine Budva, odluku donesenu od strane Generalnog Direktorata za obrazovanje, omladinu, sport i kulturu Evropske komisije, a na predlog EU panela nezavisnih kulturnih eksperata, saopštio je Georg Hesler, rukovodilac Sektora za kulturu, kreativnost i sport Generalnog Direktorata EU komisije.

Svečanom proglašenju u Briselu prisustvovali su visoki predstavnici Evropske unije, timovi kandidature finalista Budve i Skoplja, kao i predstavnici evropskih medija.

Jovanović je čestitao Skoplju i Sjevernoj Makedoniji na pobjedi.

“Zahvaljemo Evropskoj uniji na odličnoj organizaciji ovog prestižnog takmičenja gdje gradovi nisu rivali već partneri koji jedni od drugih uče, uspostavljaju mostove saradnje i pokreću zajedničke projekte. Za Budvu, Boku i Crnu Goru je velika čast i uspjeh što smo u konkurenciji desetina zainteresovanih gradova iz Evrope uspjeli da uđemo u finale. Proces kandidature je pokrenuo energiju i zajedništvo građana, kvalitetnu i otvorenu saradnju institucija i vaninstitucionalne scene, ozbiljne pozitivne pomake u pravcu evropskih integracija. Zato nemamo pravo da stanemo. Imamo obavezu prema građanima i kulturnoj sceni da sve izvodljive projekte iz naše kandidature “Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture” u narednom periodu realizujemo, kako u oblasti programa tako i u oblasti infrastrukture. Zajedničkim naporima države, opština i scene, a uz podršku naših evropskih partnera, Budva i Boka će se snažno transformisati kroz kulturu i kreativne industrije i postati veoma poželjno mjesto za život. Zahvaljujemo se na saradnji i podršci predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, ministarki kulture i medija Maši Vlaović, kao i čitavoj Vladi, predsjednicima i timovima opština Herceg Novi, Tivat i Kotor, te stotinama saradnika koji su radili, rade i radiće na ovom nacionalnom projektu”, kazao je Jovanović.

Dušan Kaličanin, pokretač i koordinator kandidature “Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture” takođe je čestitao je Skoplju, navodeći da kvalifikovanje za ovo takmičenje i ulazak u finale je veliki uspjeh za Crnu Goru.

“Prelomna tačka. Trenutak od kog kulturna, umjetnička i kreativna scena, institucije i vaninstitucionalni sektor, a što je najvažnije i svi građani Crne Gore, imaju dokaz i sjajan primjer da je moguće u našoj zemlji pokretati i raditi velike evropske projekte, uspostaviti ozbiljnu međunarodnu saradnju, pokrenuti promjenu čitavog društva na bolje. Zahvaljemo se svim umjetnicima, kulturnim stvaraocima, institucijama, državnim i opštinskim rukovodiocima, nevladinim organizacijama, kompanijama, partnerima koji su nesebično, uporno i hrabro radili sa nama na ovom projektu. Bez vas ovo veliko pokretanje Crne Gore ne bi bilo moguće. Ostvarili smo istorijski pomak, ali veliki posao tek slijedi. U narednim mjesecima očekujemo pokretanje desetina projekata koje smo ugovorili sa brojnim evropskim partnerima, kandidatima i Evropskim prestonicama kulture. Već smo dobili potvrde za budžete u milionima eura, a radimo na odobravanju budžeta u desetinama miliona”, rekao je Kaličanin.

Dodao je i da se radi veoma ozbiljno na razvoju projekata, scene, podizanju kapaciteta i razvoju Budve i čitavog regiona.

“Ulaskom u finale postali smo dio porodice Evropskih prestonica kulture i dobili jedinstvenu mogućnost da pristupimo i koristimo njihova iskustva, kontakte, znanja, budžete, mehanizme i postanemo partneri na brojnim evropskim projektima. To je prilika koju smo dužni da na najbolji način iskoristimo i tako podignemo nivo naše kulture, umjetnosti, nauke, obrazovanja, a kroz sve te procese, konačno podignemo kvalitet života naših građana”, istakao je Kaličanin.

Kako se zaključuje u saopštenju umjetnici, kulturni stvaraoci, kreativci, organizacije, institucije, kompanije, mediji i građani Crne Gore su pozvani da putem zvaničnog web sajta www.budvaboka2028.me prate dalju realizaciju projekta, ali i da se u projekat aktivno uključe slanjem svojih projektnih ideja, predloga, kritika, prijava za partnerstvo, volontiranje ili uključivanje u tim za realizaciju projekta.

“Projekat je otvoren za sve kreativne, hrabre, stručne, uporne i sposobne građane Budve, Boke i Crne Gore i dobra prilika da se sve njihove sposobnosti, kreativne ideje i projekti na najbolji način realizuju i predstave Evropskoj javnosti”, navodi se u saopštenju.

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

on

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.