“Obilježavanje Dana DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ (Regionalni vodovod) je prilika da se sumiraju postignuti rezultati između dva praznika. Da podsjetim da je 29. septembra 2010. godine svečano pušten u rad RVS. Od tada ovaj datum slavimo kao Dan Društva.

Sa postignutim rezultatima u periodu između dva praznika Regionalni vodovod može da bude više nego zadovoljan. U najvećem dijelu su realizovani sve planirane aktivnosti, odnosno sve one koje su bile u njegovoj nadležnosti, ali isto tako realizovane su brojne neplanirane, ali izuzetno značajne aktivnosti za Regionalni vodovod.

U fokusu interesovanja Regionalnog vodovoda, kao i proteklih dvanaest godina, je služenje javnom interesu i obezbjeđivanje urednog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, naročito za vrijeme najprometnijeg perioda u toku godine – ljetnje turističke sezone.

Regionalni vodovod je kompanija koja raspolaže kvalitetnim, odgovornim i profesionalnim kadrom koji svakodnevno daje sve od sebe kako bi sistem funkcionisao besprjekorno i bez zastoja, uz podršku, savjete i stručno rukovođenje menadžmenta i Odbora direktora. Sa zadovljstvom možemo konstatovati da ni u jednom trenutku, tokom protekle ljetnje sezone, nije došlo u pitanje uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja. Regionalni vodovod je na taj način dao značajan doprinos turističkoj privredi, odnosno državi Crnoj Gori.

U periodu koji je za nama, ovo Društvo bavilo se brojnim pitanjima i vrlo konkretnim aktivnostima koje su uglavnom bile usmjerene na rješavanje gorućeg problema pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre i pitanja održavanja tekuće likvidnosti, u svjetlu činjenice da je Društvo istinski preopterećeno opsežnim kreditnim obavezama prema međunarodnim finansijskim institucijama.

U cilju skretanja pažnje stručne javnosti i relevantnih državnih institucija na gore navedene probleme koji okupiraju Regionalni vodovod, u oktobru 2022. godine, održan je Okrugli sto na temu „Trenutno stanje i mogućnosti Regionalnog vodovoda, izazovi i šanse za budući održivi razvoj, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni 2023. godine“. Na ovom stručnom skupu sublimirana su najvažnija pitanja koja bi Regionalni vodovod, u saradnji sa relevantnim državnim institucijama, morao riješiti u dogledno vrijeme kako bi ispunio svoju svrhu i na adekvatan način odgovorio na zahtjeve korisnika njegovih usluga.

U tom smislu, shodno zaključcima sa ovog skupa, bez odlaganja su pokrenute konkretne aktivnosti u pravcu rješavanja problema pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre, i to kroz projekat nabavke postrojenja za prečišćavanje vode (mobilnog ili stacionarnog) i projekat izgradnje privremenog pješčanog nasipa u koritu rijeke Morače. Oba projekta podrazumijevala su izradu opsežne dokumentacije i pribavljanje raznih dozvola i saglasnosti, a da i ne govorimo o velikim finansijskim sredstvima. Ipak, nakon dugotrajnih procedura, pripreme samog projekta i odgovarajuće dokumentacije, uspješno je postavljen privremeni nasip u koritu rijeke Morače, a efekti ovog projekta se pažljivo prate, jer, suštinski, njegovi rezultati opredjeljuju dalji pravac aktivnosti Regionalnog vodvoda kada je riječ o brizi za izdašnost vodoizvorišta Bolje sestre. Preliminarni rezultati ispitivanja funkcionalnosti privremene ustave na Morači radi stabilizacije izvorišta Bolje sestre, koje je Regionalni vodovod prezentirao na pres konferenciji nas ohrabruju a što je najznačajnije i oni potvrđuju naš stav o uzročno-posljedičnoj vezi nivoa vode u rijeci Morači i nivoa izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

Projekat nabavke i instalacije postrojenja za prečišćavanje vode je, budući kompleksniji i zahtjevniji zadatak u smislu finansija i vremena koje je potrebno za njegovu uspješnu realizaciju, a ostavljen je za narednu sezonu.

Kada je riječ o zaštiti vodoizvorišta Bolje sestre, sada je već opšte poznato da je Regionalni vodovod odigrao ključnu ulogu u zaustavljanju nelegalnih aktivnosti – eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, a koje su direktno, što su potvrdile brojne naučne analize i studije, uticale na pad izdašnosti ovog vodoizvorišta. Zahvaljujući naporima Regionalnog vodovoda i, uz podršku državnih institucija, prije svega Vlade Crne Gore i Ministarstva ekologije, prostornog planirnja i urbanizma, nevladinog sektora i medija, konačno je spriječena dalja devastacija ovog područja i stvorene prilike za njegovu revitalizaciju.

Regionalni vodovod kontinuirano preduzima sve neophodne mjere kako bi se područje II i III zone sanitarne zaštite adekvatno zaštitilo, kroz stalne obilaske terena koje sprovode stručne službe Društva, koje uredno prijavljivljuju sve uočene sumnjive radnje i nepravilnosti i pokreću neophodne procedure za postavljanje dodatnog video-nadzora i podizanje mjera bezbjednosti na najviši mogući nivo.

Najaktuelniji izazov sa kojim se Društvo na ovom planu suočava jeste pitanje određivanja i održavanja zona i pojaseva sanitarne zaštite za vodoizvorište Bolje sestre. Uprava za vode, odnosno, stručni tim koji je formirala, nije prihvatio „Glavni projekat o određivanju i održavanju zona sanitarne zaštite za izvorište Bolje sestre Regionalng vodovoda Crnogorsko primorje“ te zaključio da je neophodno izvođenje dodatnih, novih istražnih radova koji će obezbijediti valjane podatke za izradu novog projekta. Zabrinjava činjenica da je Komisija sastavljena od jednog broja članova koji zagovaraju tezu da nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska ne utiče na izdašnost izvorišta. Na taj način dovedena je u pitanje objektivnost Komisije. Nažalost, Komisija je apriori odbacila rezultate naučnih istraživanja uz pretpostavku o nepovezanosti nelegalne eksploatacije i pada izdašnosti, koju naravno ne temelji na naučnim istraživanjima. Posebno zabrinjavajućaje teza je da bi trebalo iz zona sanitarne zaštite isključiti Zetsku ravnicu i vodotoke Morače i Cijevne, čime bi se legalizovala eksploatacija pijeska, ali i trajno uništilo izvorište Bolje sestre.

U cilju poboljšanja finansijske situacije Društva i održavanja njegove tekuće likvidnosti, pokrenuto je nekoliko inicijativa prema Vladi Crne Gore, odnosno, relevantnim ministarstvima.

Resornom Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je upućen prijedlog za izmjenu Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja, u smislu vraćanja obaveze uplate posebne naknade na investicije na Crnogorskom primorju, za hotele sa 4* i 5*. Na ovaj način, obezbijediće se značajna dodatna sredstava, budući da je prihod od posebne nakade, pored prihoda od isporuke vode, jedini izvor finansiranja Regionalnog vodovoda i njegovih aktivnosti i vraćanja kreditnih obaveza. Ova aktivnost je još uvijek u procediri, ali, očekuje se njena realizacija u vrlo bliskoj budućnosti.

Takođe, Vladi Crne Gore i resornom Ministarstvu, upućena je i inicijativa, tj. prijedlog Odluke za povećanje cijene distribucije vode iz regionalnog vodovodnog sistema. Ista je prihvaćena od strane Vlade Crne Gore, a sa njenom zvaničnom primjenom će se otpočeti od januara 2024. godine.

U “Kuću maslina” u Baru do sada je uloženo oko milion eura, a njeno stavljanje u pogon usporila je nemogućnost izbora izvođača za uređenje enterijera, osim čega preostaje i nabavka linije za proizvodnju ulja, opreme za pogon i pakovanje, nakon čega bi objekat mogao da se stavi u funkciju do kraja godine, kazali su “Vijestima” zvanično iz Opštine Bar.

“Kuću maslina” svečano je otvorila Vlada Zdravka Krivokapića tokom aprila prošle godine, a trebala je da služi, između ostalog, za preradu i proizvodnju ulja po standardima EU, pakovanje i etiketiranje ulja, održavanje radionica, seminara i obuka za maslinare. Vlada je u martu ove godine objekat ustupila na upravljanje i korišćenje Opštini Bar na pet godina uz mogućnost produženja, nakon čega su prvi čovjek te lokalne samouprave Dušan Raičević i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) Vladimir Joković u martu potpisali ugovor, čime je ozvaničena primopredaja objekta.

“Opština je sačinila specifikaciju predmetne opreme koja zadovoljava sve tehničko-tehnološke parametre i potrebe “Kuće maslina”, te očekujemo da ćemo ovu nabavku realizovati u saradnji sa MPŠV što će, kako je planirano, biti konkretizovano tokom narednih dana. Vjerujemo da ćemo do kraja godine realizovati sve poslove opremanja i omogućiti punu funkcionalnost objekta”, navodi se u odgovoru Opštine.

Iz Opštine Bar su naglasili da prema ugovoru objekat ne mogu dati na upravljanje nikom osim firmama, ustanovama i organizacijama čiji je osnivač Skupština tog primorskog grada, sa ciljem korišćenja isključivo u ove svrhe. Ali i da osim toga objekat mora biti otvoren za sva udruženja maslinara, kojima će, na osnovu pravilnika koji će biti usvojen, biti omogućeno korišćenje prostorija.

(Izvor: Vijesti)

Grupa građana Makedonskog naselja u Baru pokrenula je peticiju za legalizaciju sportskih terena u tom naselju.

Kako ističu inicijatori, peticija za cilj ima zaštitu sportskih terena i igrališta, jer omladina neće moći više gdje da se igra i trenira, i istovremeno vraćanje davno ucrtanih i obećanih parking mjesta za tri ZIB-ove zgrade koja nisu nikad urađena, prenosi Primorski portal.

Trenutno se potpisi prikupljaju “ispod kultnog koša”, u restoranu „Banjalučki Ćevap“, lokalima Time Out, Bracera i Trafika kod Ćirovića.

„Zalažemo se za legalizaciju košarkaških i fudbalskih terena u Makedonskom naselju i stavljanje van snage DUP-a ‘Topolica Bjeliši’ (kome je ionako po odluci istekao rok prije dvije godine) iz razloga što isti taj DUP – predviđa rušenje košarkaških terena starih 43 godine usljed nedostatka parking prostora izazvanih negrađenjem parking prostora za tri zgrade (zgrada Lordovih, Zibove zgrada i Zibovog soliterA do te zgrade, tj., Požarevačke lamele br. 7) izgrađenih prije 30 godina. Ranijim DUP-om parking prostori za te zgrade su bili ucrtani ali nisu izgrađeni i novi DUP ‘Topolica Bjeliši’ je ta parking mjesta izbrisao. Iako se Opština Bar obavezala, ta parking mjesta za 33 godine nije izgradila”, navodi se u peticiji.