Vaskršnja poruka Mitropolita crnogorsko – primorskog g. Joanikija bogoljubivom sveštenstvu, prepodobnom monaštvu i cijelom blagočestivom narodu Mitropolije crnogorsko – primorske uz najradosniji pozdrav: Hristos Vaskrse!
Vaskrse Isus iz groba kao što proreče, dade nam život vječni i veliku milost.
Hristovo bogočovječansko djelo spasenja obilježeno je njegovim vaskrsenjem i pobjedom nad smrću. U svjetlosti Hristovog vaskrsenja, gledamo na njegovo ovaploćenje, na propovjed Jevanđelja i mnoga čudesa koja je učinio. Hristovo dobrovoljno stradanje, primanje kleveta i krajnjeg poniženja, krsne smrti i pogreba možemo prihvatiti i slaviti samo u svjetlosti njegovog vaskrsenja iz mrtvih. Ono je svjetlopobjedni svršetak jedinstvene i neponovljive, kosmičke drame u kojoj se Gospod Isus Hristos javio kao pobjednik nad đavolom, grijehom i smrću. Ova trostruka Hristova pobjeda donijela je slobodu i spasenje rodu ljudskom. Zbog toga je Hristos nazvan novim Adamom. Grjehovnim padom praoca Adama ljudski rod se pokori smrti, a kroz Hrista Novog Adama vjerni primaju izobilje blagodati, s njime i u njemu dobijaju život vječni.
Ovaj ključni događaj naše vjere zovemo Pashom, prelaskom iz smrti u život. Hristovo svjedočenje: Ja sam vaskrsenje i život (Jn 11, 25) dobilo je očiglednu i punu potvrdu u njegovoj i našoj Pashi. Iz njegove ljudske prirode koja je silom sa njom sjedinjenog Božanstva pobijedila smrt izlivaju se izvori vječnog života sa kojih pijemo piće besmrtnosti.
Iako se dogodilo u davna vremena vaskrsenje Hristovo nije kao mnogi drugi istorijski događaji ostalo zarobljeno u prošlosti nego ima neprolazni smisao i vječno dejstvo. Kao što su ga u davnini doživljeli apostoli koji su zajedno sa Presvetom Bogorodicom i ženama Mironosicama postali svjedoci i saučesnici Hristove pobjede nad smrću, tako se i svi hrišćani od tada pa kroz sve naredne vjekove ispunjavaju živonosnom silom, mudrošću i hrabrošću od Hrista vaskrsloga. Svi krsnovaskrsni događaji Pashe Hristove prožeti su božanskom ljubavlju koja ljudske slabosti ukrjepljuje i nemoći nadopunjuje. Koliko su strahova, zbunjenosti i nepovjerenja pokazali apostoli u vrijeme Hristovog stradanja pa ih Spasitelj zbog toga nije ostavio ni prezreo, nego ih je sabrao svojim vaskrsenjem. Ozario ih je svojom slavom, ispunio mudrošću i neustrašivošću da po svemu svijetu šire njegovo Jevanđelje.
Vaskrsenje je praznik nove tvari i novog života, praznik sabornosti i bratskog zajedništva. Na pashalnim bogosluženjima preispunjenim radošću i svjetlošću doživljavamo svetotajinsko jedinstvo vjernih u Hristu. Zajednica vjernih kojoj je glava Hristos je živa Crkva Božija, bogočovječanski organizam vaskrsloga iz mrtvih. Hrišćani su njegovo tijelo i sapričasnici njegovog tridnevnog vaskrsenja. To svjedoče i doživljavaju svojom vjerom i primanjem Svetih Tajni Tijela i Krvi Hristove, sjedinjenjem sa Hristom pobjediteljem smrti.
Radujući se ovom svijetlom prazniku, draga braćo i sestre, izmirimo se međusobno i u ljubavi Božijoj zagrlimo i cjelivajmo jedni druge da bismo dostojno slavili Pashu Gospodnju i našu. Po tome će svi poznati da ste moji učenici ako budete imali ljubavi među sobom (Jn 13, 35). Ove Spasiteljeve riječi mi pravoslavni hrišćani treba ne samo da zapamtimo nego i da ih uvijek na djelu svjedočimo. Hrišćanska ljubav nije teorija ni učenje nego djelo. To je posvjedočio Spasitelj naš Gospod Isus Hristos koji je svoju živonosnu krv prolio za svakog čovjeka i za sve narode svijeta. Mi svakodnevno imamo bezbroj prilika da činimo dobro bližnjima svojim odričući se sebičnosti, a svjedočeći ljubav i proslavljajući Boga koji nam se javio kao izvor vječnog života i bezgranične ljubavi.
Kroz Hrista vaskrsitelja dobili smo slobodu da se Bogu obraćamo kao svome nebeskom Ocu. Pomolimo se svi zajedno u slobodi slave djece Božije da Gospod izlije svoj mir i blagodat na djecu i omladinu, na stare i mlade, na cijelu svoju Crkvu i na sve one kojima je milost i pomoć Božija potrebna. Otvorimo naša srca i duše prema onima koji drugačije misle i neka razlike među nama budu povod i izazov za dobar i plodonosan dijalog, a ne za mržnju i podjele. Ka opštem dobru slobodnih naroda treba ići kroz uvažavanje ljudskog dostojanstva i sretanje različitih mišljenja, a ne kroz isključivost i zavođenje jednoumlja čemu je isuviše sklon, od Boga otuđeni, današnji svijet.
Gledajući oko nas na duboke podjele, na sveopštu zabrinutost zbog narastanja nesporazuma i umnožavanja sukoba u cijelom svijetu pozivamo naš blagovjerni narod u Crnoj Gori da što prije prevaziđe svoje stare i nove podjele. U bratskom miru i međusobnom poštovanju je zalog našeg opstanka i svakog napretka. Prosvijetljeni pashalnom radošću pozvani smo da oplemenjujemo društvo, da širimo optimizam i ljubav, da budemo svjetlost ovome svijetu. Osnažimo se bratskim jedinstvom u ljubavi Hristovoj, čuvajmo duhovno nasljeđe svetoga Save i Njegoša, svetog Vasilija ostroškog i svetog Petra cetinjskog, čuvajmo svetinje, ne zaboravljajmo ljepotu i polet Litija koje su obnovile našu crkvenost i sabornost.
Moleći se za mir i bratsku slogu u Crnoj Gori ne zaboravljamo ni dragu nam mnogostradalnu Ukrajinu. Neka Gospod koji je po riječi apostola jedne i druge sastavio ujedno i krstom svojim ubio neprijateljstvo (Ef 2, 14 -16) učini mir među duhovnim potomcima svetog kneza Vladimira – rusima i ukrajincima. Neka oružje zaraćene i zavađene braće što prije uzmakne pred dijalogom, da bi se vratio mir i spokojstvo blagoslovenoj Ukrajini i cijelom njenom narodu. Saosjećajući sa njihovom nesrećom vrata naših srca i domova biće otvorena za sve ukrajince koji su izbjegli u Crnu Goru. Spremni smo da im pomognemo u svakom pogledu, a ponajviše da im pružimo bratsku ljubav i utjehu sve dok ih Bog ne obraduje povratkom njihovoj otadžbini.
Pasha Gospodnja obasjala je dubine ada, osvijetlila gornje i donje svjetove, a iz ljudskih duša prognala tamu, strahove, očaj i beznađe. Zasija smisao života i svakog ljudskog truda. Hristos se otkriva kao put, istina i život (Jn 14, 6) svakom čovjeku koji u skladu sa svojim božanskim naznačenjem teži ka savršenstvu, ljepoti i znanju, koji se bori za pravdu i bolje društvo stvarajući i umnožavajući dobro.
Dijeleći sa vama, draga braćo i sestre, sveopštu pashalnu radost čestitamo vam svijeteli praznik vaskrsenja Hristovog sa vječno radosnim pozdravom:
Maloljetnom Baraninu A.K. (17) određen je pritvor do 30 dana.
Podsjetimo, on je osumnjičen za krivično djelo ubistvo u pokušaju nakon što je prije dva dana u dvorištu Gimnazije nožem nanio povrede opasne po život učeniku D.M. (18) Na predlog Višeg državnog tužilaštva, istražni sudija Višeg suda je danas odredio pritvor do 30 dana.
To je potvrdila za Primorski portal PR Višeg državnog tužilaštva tužilac Lepa Medenica.
Povrijeđeni D.M. je nakon što je operisan u Opštoj bolnici Bar, hospitalizovan u Kliničkom centru Crne Gore, na odjeljenje intenzivne njege.
Maloljetniku (A.K.) osumnjičenom da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju u dvorištu Gimnazije “Niko Rolović” gdje je nožem nanio povrede opasne po život učeniku te škole D.M.(18) tužilac Višeg državnog tužilaštva je odredio zadržavanje do 72 sata, piše Primorski portal.
Povrijeđeni učenik D.M. je u stanju životne opasnosti dovežen u Opštu bolnicu Bar, a nakon što je operativno zbrinut, upućen je u Klinički centar Crne Gore na Odjeljenje intenzivne njege.
Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica potvrdila je za Primorski portal da je maloljetniku osumnjičenom za krivično djelo ubistvo u pokušaju određeno zadržavanje do 72 sata.
“Tužilaštvo će u međuvremenu odlučiti da li će sudu uputiti predlog za određivanje pritvora za maloljetnika”, kazala je Medenica.
Drugom maloljetniku, osumnjičenom za učestvovanje u tuči nakon što je saslušan od strane tužioca nije određeno zadržavanje.
Protiv šesnaestogodišnjaka je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je izvršio krivično djelo učestvovanje u tuči.
Iz Uprave policije juče je saopšteno da je oko 11.15 časova dežurna služba barske policije obaviještena da je došlo do fizičkog sukoba između nekoliko lica u dvorištu Gimnazije “Niko Rolović” u Baru i da je jedno lice zadobilo povrede usljed upotrebe hladnog oružja – noža.
Policijski službenici koji su upućeni na lice mjesta zatekli su učenika škole, sa vidnom povredom nanijetom nožem, u dijelu tijela ispod rebara.
“Policija je, preduzimajući aktivnosti iz svoje nadležnosti, došla do sumnje da je danas u jutarnjim časovima došlo do verbalnog, a zatim i fizičkog sukoba između maloljetnog lica starog 17 godina i oštećenog lica starog 18 godina. Sumnja se da je sedamnaestogodišnji maloljetnik nakon verbalne rasprave oštećenom zadao udarac u predjelu glave, nakon čega se u ovaj sukob uključilo još jedno maloljetno lice staro 16 godina koji je oštećenom zadao više udaraca u predjelu tijela. Tokom ovog sukoba osumnjičeni sedamnaestogodišnjak je oštećenom, upotrebom noža, nanio ubodnu ranu ispod lijeve strane rebara, nakon čega se udaljio sa lica mjesta”, kazali su iz UP.
Protestna šetnja povodom nasilja koje se dogodilo u barskoj Gimnaziji a koja je za sjutra najavljena pod parolom “roditelji protiv nasilja”, odložena je.
Kako su kazali iz nevladinog udruženja “Roditeljska snaga”, koje je zakazalo protest, odlučili su ga pomjere dok se stanje dječaka koji je povrijeđen ne stabilizuje.
“Ova odluka donesena je uz saglasnost porodica i u znak poštovanja prema svima koji su pogođeni ovim incidentom”, napisali su iz tog udruženja.
Poručili su da će građane obavijestiti o novom datumu protesta kada za to dođe vrijeme.
