Connect with us

Budva

Opština Budva traži od Vrhovne državne tužiteljke da “pročešlja” sporazum Katnića i Marovića!

Published

on

Sekretarijat za zaštitu imovine Opštine Budva zatražio je od v. d. vrhovne državne tužiteljke i predsjednice Tužilačkog savjeta Maje Jovanović da se preispita rad Specijalnog državnog tužilaštva prilikom sklapanja sporazuma o priznanju krivice sa šefom budvanske organizovane kriminalne grupe (OKG) Svetozarom Marovićem i njenim članovima.

Prigovor Maji Jovanović uputio je sekretar za zaštitu imovine Đorđe Zenović zbog sumnje da je, kako se navodi, višestruko precijenjena imovina koju su Marović i članovi kriminalne grupe ponudili kao garanciju da će Budvi vratiti milionski iznos koji su pokrali.

U prigovoru u koji su “Vijesti” imale uvid od Tužilačkog savjeta se zahtijeva da se, prije svega, “pročešlja” rad tužilaštva na čijem čelu je u vrijeme sklapanja sporazuma o priznanju krivice bio Milivoje Katnić.

Na ovakav potez, Zenović (Demokrate) se odlučio nakon što se od prodaje kompletne imovine Marovića, ponuđene kao garancija, u opštinsku kasu slila tek četvrtina od 1,09 miliona eura, koliko je odbjegli Budvanin bio dužan da uplati na ime imovine štete koju je njegova krimi-grupa nanijela gradu.

U ime Sekretarijata za zaštitu imovine Opštine Budva podnosim vam prijavu na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u odnosu na primjenu instituta sporazuma o priznanju krivice. Naime, izražavam otvorenu sumnju u savjestan rad i postupanje nadležni tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštva, a prije svih Specijalnog državnog tužilaštva u pogledu zaključenja sporazuma o priznanju krivice sa licima za koje je postojala osnovana sumnja da su oštetili budžet Opštine Budva u ranijem periodu. U javnosti su vrlo dobro prepoznati predmeti za koje su godinama podnošene krivične prijave zbog postojanja osnovane sumnje da su radnjama državnih, lokalnih funkcionera i drugih lica počinjena krivična djela kojima je budžet Opštine oštećen”, napisao je Zenović.

Naglasio je da je jedan broj tih krivičnih postupaka okončan postizanjem sporazuma sa nadležnim tužilaštvom, na osnovu kojih su donesene pravosnažne sudske presude kojima su osuđeni bili dužni da Opštini Budva nadoknade počinjenu novčanu štetu.

Kao sredstvo obezbjeđenja naknade dosuđene novčane štete tužilaštvo je prihvatilo nepokretnu imovinu čija vrijednost u najvećem broju slučajeva po našoj ocjeni nije odgovarala visini dosuđenog obeštećenja”, navodi Zenović.

Dodaje da su u pojedinim slučajevima, u kojima je Opština Budva zahtijevala od tužilaštva da joj se dostavi procjena vrijednosti nepokretne imovine koja je bila garancija za isplatu štete po presudama, dobijali odgovore da procjene uživaju određeni stepen tajnosti.

Zbog toga nijesmo bili u mogućnosti da se uvjerimo u transparentan i zakonit postupak vršenja procjene, što dodatno otvara sumnju u zloupotrebe koje su vršene. U konačnom, donošenjem pravosnažne sudske presude na osnovu sporazuma Opština Budva je izgubila mogućnost da ponovo otvara okončane postupke, iako smatramo da visine dosuđenih iznosa nijesu vrijednosno adekvatno pokrivene garancijama u vidu nepokretne imovine. Iz tog razloga smo sada u situaciji da nakon prodaje nepokretne imovine koja je dosuđivana kao sredstvo obezbjeđenja ne uspijevamo da dobijemo ni četvrti dio iznosa koji se Opštini Budva morao uplatiti po osnovu pravosnažnih presuda”, istakao je Zenović.

Naglasio je da je takav primjer sa imovinom koja je Budvi dodijeljena kao sredstvo obezbjeđenja po presudi Višeg suda u slučaju Svetozara Marovića.

Slična situacija je i sa ostalim predmetima u kojima se Opština nalazi na strani oštećenog. Kao organ koji je nadležan da se stara o imovini Opštine Budva i njenih građana, nadam se da ćete uvažiti ovaj naš prigovor, da ćete razumjeti situaciju u koju smo dovedeni usljed, po našem mišljenu, očigledne zloupotrebe instituta sporazuma o priznanju krivice i nesavjesnog rada nadležnih tužilaca i rukovodilaca tužilaštva”.

Marović je zaključio sporazum o priznanju krivice pred Specijalnim državnim tužilaštvom kojim je tada rukovodio Katnić, i obavezao se, kasnije i sudskom presudom, da će da nadoknadi 1.096.481 eura na ime imovinske koristi koju je stekla organizovana grupa kojom je rukovodio.

Početkom aprila, Opština Budva preuzela je po upola manjoj procijenjoj cijeni đedovinu Marovića, jer na ročištu nije bilo zainteresovanih za kupovinu. Opština je tada ponudila ukupno 65.322 eura za tri parcele na Jazu i Krimovici koje su bile na ponovoljenom drugom ročištu. Postupak prodaje Marovićeve imovine započeo je još u novembru 2019. godine, od kada se praktično stalno odlagao, a prošlo je govoto četiri i po godine od kada je Marović morao da izmiri milionski iznos. Naime, 10. oktobar 2017. bio je krajnji rok, na koji se prilikom izricanja presude u podgoričkom Višem sudu, a nakon postizanja sporazuma sa SDT-om, Marović obavezao da će nadoknaditi 1,09 miliona eura.

Prodajom imovine Opština je naplatila oko 80 hiljada eura, a prethodno je po istom principu po upola manjoj cijeni preuzela hektar zemlje u Mrčevom polju za 225.000 eura od Marovićevog sina Miloša, koji je tom zemljom garantovao da će njegov otac izmiriti dug.

Preostalo je da Opština naplati još oko 800.000 eura, i to blokadom penzije starijeg Marovića – mjesečno po 239 eura.

Opština bi i tu mogla da ostane kratkih rukova, jer je Marović prije nekoliko mjeseci tužio Budvu osporavajući rješenje javnog izvršitelja po kome mu se od penzije uzima 239 eura. Tužbom je obuhvaćena i prodaja nekretnina koje nije prilikom zaključenja sporazuma o priznanju krivice sa SDT naveo kao garanciju.

Marović je uhapšen u decembru 2015. godine, da bi u maju sljedeće bio pušten iz spuškog zatvora nakon što je priznao krivicu i zaključio sporazum koji je verifikovao Viši sud.

Potom se domogao Beograda, od kada mu se gubi “svaki trag”, jer srbijanske državne institucije navodno ne mogu da pronađu Marovića, za kojim je Crna Gora raspisala potjernicu.

Vlada je više puta od Srbije tražila izručenje Marovića.

Glavna kazna kojom je stariji Marović osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine i devet mjeseci, apsolutno zastarijeva 10. oktobra 2026. godine.

Marović je nadavno optužio predsjednika Crne Gore i nekadašnjeg stranačkog kolegu Mila Đukanovića da se nezakonito obogatio, privatizujući državu.

U otvorenom pismu, između ostalog je napisao da su “vršili pritisak na svjedoke” da moraju biti protiv njega, kako bi se oglasio krivim…

Ja imam snimljeno svjedočenje njihovog straha… Nisi znao nikoga ni iz Tužilaštva, niti SDT i nisi se nikada sreo sa njima, iako si mi pričao to jutro pred hapšenje da si mu lično rekao da treba da se sporimo pred sudom ako već mora sa slobode, a ne iz samice”, napisao je Marović.

Đukanović je odgovorio da Marović piše neistine, a iz Specijalnog tužilaštva saopštili su da će provjeriti navode nekada moćnog Budvanina.

(Vijesti)

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

on

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

 

Nastavi Citanje

Budva

Budva izgubila u finalu, Skoplje Evropska prijestonica kulture za 2028. godinu

Published

on

Prijestonica Sjeverne Makedonije dobila je titulu Evropske prijestonice kulture za 2028. Budva je izgubila u finalnoj borbi.

Odluku je danas u 15 časova saopštena u Briselu delegaciji Budve.

Na svečanom događaju u “Kući evropske istorije “u Briselu, javnosti je saopštena odluka Evropske Unije da Skoplju (Sjeverna Makedonija) dodijeli titulu Evropske prijestonice kulture za 2028. godinu u kategoriji gradova iz EEA/EFTA zemalja, zemalja kandidata za EU i potencijalnih kandidata za EU.

Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika Opštine Budva, odluku donesenu od strane Generalnog Direktorata za obrazovanje, omladinu, sport i kulturu Evropske komisije, a na predlog EU panela nezavisnih kulturnih eksperata, saopštio je Georg Hesler, rukovodilac Sektora za kulturu, kreativnost i sport Generalnog Direktorata EU komisije.

Svečanom proglašenju u Briselu prisustvovali su visoki predstavnici Evropske unije, timovi kandidature finalista Budve i Skoplja, kao i predstavnici evropskih medija.

Jovanović je čestitao Skoplju i Sjevernoj Makedoniji na pobjedi.

“Zahvaljemo Evropskoj uniji na odličnoj organizaciji ovog prestižnog takmičenja gdje gradovi nisu rivali već partneri koji jedni od drugih uče, uspostavljaju mostove saradnje i pokreću zajedničke projekte. Za Budvu, Boku i Crnu Goru je velika čast i uspjeh što smo u konkurenciji desetina zainteresovanih gradova iz Evrope uspjeli da uđemo u finale. Proces kandidature je pokrenuo energiju i zajedništvo građana, kvalitetnu i otvorenu saradnju institucija i vaninstitucionalne scene, ozbiljne pozitivne pomake u pravcu evropskih integracija. Zato nemamo pravo da stanemo. Imamo obavezu prema građanima i kulturnoj sceni da sve izvodljive projekte iz naše kandidature “Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture” u narednom periodu realizujemo, kako u oblasti programa tako i u oblasti infrastrukture. Zajedničkim naporima države, opština i scene, a uz podršku naših evropskih partnera, Budva i Boka će se snažno transformisati kroz kulturu i kreativne industrije i postati veoma poželjno mjesto za život. Zahvaljujemo se na saradnji i podršci predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, ministarki kulture i medija Maši Vlaović, kao i čitavoj Vladi, predsjednicima i timovima opština Herceg Novi, Tivat i Kotor, te stotinama saradnika koji su radili, rade i radiće na ovom nacionalnom projektu”, kazao je Jovanović.

Dušan Kaličanin, pokretač i koordinator kandidature “Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture” takođe je čestitao je Skoplju, navodeći da kvalifikovanje za ovo takmičenje i ulazak u finale je veliki uspjeh za Crnu Goru.

“Prelomna tačka. Trenutak od kog kulturna, umjetnička i kreativna scena, institucije i vaninstitucionalni sektor, a što je najvažnije i svi građani Crne Gore, imaju dokaz i sjajan primjer da je moguće u našoj zemlji pokretati i raditi velike evropske projekte, uspostaviti ozbiljnu međunarodnu saradnju, pokrenuti promjenu čitavog društva na bolje. Zahvaljemo se svim umjetnicima, kulturnim stvaraocima, institucijama, državnim i opštinskim rukovodiocima, nevladinim organizacijama, kompanijama, partnerima koji su nesebično, uporno i hrabro radili sa nama na ovom projektu. Bez vas ovo veliko pokretanje Crne Gore ne bi bilo moguće. Ostvarili smo istorijski pomak, ali veliki posao tek slijedi. U narednim mjesecima očekujemo pokretanje desetina projekata koje smo ugovorili sa brojnim evropskim partnerima, kandidatima i Evropskim prestonicama kulture. Već smo dobili potvrde za budžete u milionima eura, a radimo na odobravanju budžeta u desetinama miliona”, rekao je Kaličanin.

Dodao je i da se radi veoma ozbiljno na razvoju projekata, scene, podizanju kapaciteta i razvoju Budve i čitavog regiona.

“Ulaskom u finale postali smo dio porodice Evropskih prestonica kulture i dobili jedinstvenu mogućnost da pristupimo i koristimo njihova iskustva, kontakte, znanja, budžete, mehanizme i postanemo partneri na brojnim evropskim projektima. To je prilika koju smo dužni da na najbolji način iskoristimo i tako podignemo nivo naše kulture, umjetnosti, nauke, obrazovanja, a kroz sve te procese, konačno podignemo kvalitet života naših građana”, istakao je Kaličanin.

Kako se zaključuje u saopštenju umjetnici, kulturni stvaraoci, kreativci, organizacije, institucije, kompanije, mediji i građani Crne Gore su pozvani da putem zvaničnog web sajta www.budvaboka2028.me prate dalju realizaciju projekta, ali i da se u projekat aktivno uključe slanjem svojih projektnih ideja, predloga, kritika, prijava za partnerstvo, volontiranje ili uključivanje u tim za realizaciju projekta.

“Projekat je otvoren za sve kreativne, hrabre, stručne, uporne i sposobne građane Budve, Boke i Crne Gore i dobra prilika da se sve njihove sposobnosti, kreativne ideje i projekti na najbolji način realizuju i predstave Evropskoj javnosti”, navodi se u saopštenju.

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

on

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.