Connect with us

Bar

Siromašni Ukrajinci idu u Njemačku, a bogati na crnogorsko primorje

Published

on

Siromašni Ukrajinci idu u Njemačku jer tamo od države dobijaju novac i smeštaj, a bogati dolaze kod nas, u Crnu Goru, i iznajmljuju stanove na Primorju, pričaju za Pobjedu zaposleni u agencijama za nekretnine. Zbog neizvjesnosti dešavanja u njihovoj zemlji, za sada ne kupuju nekretnine. Naseljavanje bogatih Ukrajinaca, ali i velikog broja Rusa, u protekla tri mjeseca, uticalo je na cijenu zakupa stanova koja se čak povećala i tri puta, pa tako za godinu zakupci uzmu i do 10.000 eura. Stanova za izdavanje skoro da i nema, pa stanari, koji već godinama stanuju, dobijaju otkaze jer ne mogu da plaćaju tako skup zakup.

Cijene

Turistički radnici, međutim, kažu da nema bojazni za turiste, cijena apartmana neće biti povećana, jer je to druga vrsta smještaja koja ne odgovara izbjeglim porodicama. I cijene nekretnina su se takođe povećale da li od poskupljenja

građevinskog materijala ili inflacije vlasnici agencija ne mogu da utvrde. Kupuju ih najviše državljani Srbije, Crne Gore, a ima interesovanja Njemaca i Rusa, ali samo onih koji su već duže ovdje, jer oni koji sada dolaze su onemogućeni da prebace novac.

Državljani Rusije dolaze u Crnu Goru, uglavnom preko Srbije, a dolaze na Primorje i bježe od političke situacije u svojoj državi, koja im ne ide naruku zbog poslovanja. Masovno iznajmljuju stanove i kuće.

Najveći pritisak je na Budvu, jer vide mnogo mogućnosti koje nudi u smislu investiranja u nekretnine, mada interes postoji i za druge primorske gradove.

Ukrajinci u Njemačkoj dobijaju, po Pobjedinim saznanjima, boravak automatski na godinu uz mogućnost produžetka na tri godine, zdravstveno osiguranje, radnu dozvolu, socijalnu pomoć, smještaj u centrima za izbjeglice koji su za njih novo pravljeni, neke su smjestili u hotele, sportske sale, privatna domaćinstva i sl.

Vlasnik agencija Kamin nekretnine iz Budve Dušan Ranković, koji se već 22 godine bavi ovim poslom, kaže da ne pamti ovakvu situaciju i uopšte ne može da predvidi šta će se desiti, mada misli da je cijela situacija sa cijenama ,,napumpana“. Nema neko konkretno mišljenje, ali misli da cijene moraju da se stabilizuju do kraja godine.

– Ukrajinci plaćaju basnoslovne sume za stanarinu, tako da se došlo u situaciju da nema stanova ni za izdavanje, a ni za prodaju. Najgore je što su stanodavci počeli da daju otkaze stanarima, koji već godinama stanuju kod njih, koji su plaćali 300, 400 eura mjesečno da bi od Ukrajinaca uzimali preko 600, 700 eura. A ima dosta onih koji se plaše da im izdaju stanove, jer su izbjeglice da im ne naprave neki problem itd, a vjerovatno ima i takvih – tvrdi Ranković.

Kaže i da su znatno poskupili i stanovi, što opravdava sa poskupljenjem građevinskog materijala.

– Mada ima anomalija u cijenama i kod ovih koji imaju stanove, a kupili su ih prije 40 godina, ali su povučeni cijenama investitora koji sad grade zgrade i koji imaju veće troškove. Ovo je zaista strašna situacija koja se dešava u cijeloj Evropi. Crna Gora je postala interesantna i ljudi vole da ulažu novac ovdje. Mogli su da ulažu i u neku drugu zemlju, ali se nadam da ovdje kupuju stanove ne samo da bi obezbijedili svoja finansijska sredstva, nego zato što im se i sviđaju naši gradovi – smatra Ranković.

Tvrdi da stanove na Primorju najviše kupuju ljudi iz Srbije, naši iz Crne Gore, gastarbajteri, a raspituju se i Njemci, Rusi… ali najviše oni što su odavno u Crnoj Gori jer ovi što su izbjegli ne mogu da raspolažu novcem.

– Mislim da je veliki problem što stranci, koji nijesu rezidenti, ovdje ne mogu da otvaraju račune. To je manjkavost koja bi mnogo pomogla investicijama u Crnoj Gori i prodaji nekretnina – tvrdi Ranković.

Što se tiče cijena, kvadrat stana u Budvi u centru ide i preko 4.000 eura, da bi okolina bila nešto jeftinija i kreće se do 2.000.

– Nedavno me čovjek zove, kaže u Stolivu na 15 metara od mora ima 60 kvadrata stana i nudi to po cijeni od 195.000 eura i pita me je li malo, to je strašno. Prije neki dan mi dolaze Njemci koji žele da kupe stan i presele u Crnu Goru jer kaže da tamo situacija nije sjajna – kaže Ranković dodajući da i pored velikog iskustva ne zna šta se dešava.

Direktorica agencije Iva nekretnina iz Podgorice Mira Radović kaže da zakup stanova u glavnom gradu nije tako ,,skočio“ kao na Primorju. Mada, kako ona ističe za Pobjedu, mnogi zakupci im naglašavaju da je najamnina za strance veća nego za naše, što im otežava poslovanje.

– U Podgorici stranci manje kupuju stanove, više zakupljuju posebno Ukrajinci. Vlasnici stanova nam kažu ,,cijena za naše ljude je toliko, a za strance je toliko“, ali mi tako ne možemo da nudimo – kaže Radović.

Zakup je, kako ističe, najskuplji u dijelu Preko Morače i oko Hrama gdje je zakup jednosobnog stana do 350 eura dok je potražnja za kupovinom nikad veća međutim, po njenim riječima, zaustavio se onaj enormni rast cijena.

– Cijena prodaje kvadrata stana u Podgorici je od 1.500 pa nadalje. Najskuplji dio grada je Preko Morače i oko Hrama, i cijena je više od 2.000 eura po kvadratu, ali ih opet nema u ponudi. Novogradnje nema, vjerovatno zato što su stali urbanistički planovi. Dosta je gradilišta pripremljeno ali se ništa ne počinje – kaže Radović.

Analiza

Ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić, sa hercegnovskog Fakulteta za menadžment, tvrdi za Pobjedu da ekstremni događaji, kao što su ratni, koji izazivaju nevoljne migracije stanovništva, u većoj ili manjoj mjeri ali sasvim sigurno, trenutno utiču na rast cijena nekretnina (kupoprodaja i zakup) u zemlji prihvata.

– Tome smo bili svjedoci tokom ratnih događanja na teritoriji susjedne nam Bosne kada je talas izbjeglica u Crnoj Gori znatno i u kratkom roku podigao cijene nekretnina koje se potom nijesu vratile na pređašnji nivo. Dilema nije da li će ova ,,uvezena“ tražnja izazvati rast cijena, preciznije – uticati na rast cijena, primarno zakupa, a sekundarno i rast kupoprodajne cijene nekretnina, već da li će taj impuls biti dovoljno snažan da trajno podigne cijene na čitavom tržištu ili će se u dužem roku cijene vratiti na pređašnji nivo – tvrdi Kostić.

Po njegovim riječima to zavisi od mnoštva faktora od kojih je ključan trajanje ratnog sukoba u Ukrajini ali i od empirijski potvrđene pravilnosti da su cijene u kretanju nadolje rigidne.

– Imajući jedno i drugo u vidu vjerujem da će taj cjenovni uticaj biti, prije svega, ograničenog – lokalnog karaktera, najviše na Primorju – gdje je ta tražnja naročito izražena, ali ne treba zanemariti posredni uticaj i na čitavo tržište, ako impuls tražnje ostane prisutan u nesmanjenom intenzitetu – naglašava Kostić dodajući da je teško reći da li će ovaj rast uticati na cijene smještaja u turističkim apartmanima.

– Ipak, vjerujem da neće biti značajnijeg uticaja na cijene smještaja u apartmanima jer su izdavaoci svjesni da se radi o specifičnoj vrsti klijentele, koja nije turistička, a i o ograničenoj tražnji, makar u ovom momentu. I jedno i drugo su faktori koji govore u prilog zaključku da ne bi trebalo očekivati značajniji uticaj na smještaj u apartmanima. No, kao što sam rekao, sve zavisi od toga kako će se kretati situacija u vezi sa ratom jer će to presudno uticati na odluke migranata odnosno izbjeglih lica u pogledu njihovog daljeg života – smatra Kostić.

Podsticaji, kaže on, determinišu ponašanje ljudi, a pitanje je iz koje će sfere dolaziti dominantno – pozitivne ili negativne, a to je ključno za predviđanje onoga što će se dešavati u budućnosti.

Direktorica turističke agencije Aurora travel Sonja Zogović ipak tvrdi da dolazak ukrajinskih državljana, koji utočište, zbog sukoba u njihovoj zemlji, pronalaze u Crnoj Gori, neće uticati na turistički sektor.

– Cijene su, ipak, posljedica raznih faktora, o tome bi ipak najbolje govorili ekonomisti. Dovoljno je da se osvrnemo na dešavanja u ostalim zemljama, pa da shvatimo da ne možemo ni mi biti izuzeti iz svijeta. Ujedno, Crnogorsko primorje je, evo već dugi niz godina, svjetski poznata turistička destinacija, i cijene su u skladu sa tim, i takvim imidžom, uspostavljene. Ovo se naročito odnosi na ljetnju sezonu, pa zakupnina smještaja u turističkim mjestima, logično, nije jednaka u toku cijele godine. Tokom ljeta dostiže maksimum, ali već od oktobra se može naći jeftiniji zakup – kaže Zogović za Pobjedu.

Njena agencija se uspješno bavi kratkoročnim i dugoročnim rentiranjem smještaja i svake godine imaju zahtjeve za mjesečnim zakupima na Primorju.

– To je oduvijek bilo prilično teško obezbijediti, a i cijene su bile visoke. Razumljivo je da ne možemo očekivati od vlasnika smještaja, koji intenzivno prihoduju najviše četiri mjeseca u godini, da spuštaju cijene ispod regionalnog nivoa. Pored svih prednosti života na našem primorju, preporučujem svim ukrajinskim i ruskim državljanima, koji nijesu u prilici da plate visoke zakupnine na našoj obali, da utočište potraže u ostalim djelovima Crne Gore, koji su znatno jeftiniji u odnosu na primorske gradove – poručuje Zogović dodajući da je sigurna da postoji i određeni broj naših državljana koji bi besplatno ustupili svoje kuće i stanove svim Rusima i Ukrajincima kojima je pomoć potrebna.

Sezona

Zogović, međutim, pretpostavlja da su Rusi i Ukrajinci, koji su odabrali naše primorje kao utočište, upoznati sa uslovima života na njemu, pa su samim tim i u mogućnosti to sebi da priušte.

– U svakom slučaju, divno je znati da se kod nas osjećaju dobrodošlim i sigurnim, i da su baš Crnu Goru odabrali za svoj drugi dom – kazala je Zogović .

Navodi da se, što se tiče turističke sezone, nada da ove godine neće biti neprijatnih iznenađenja i da su se već najavili gosti iz cijele Evrope.

– Strane avio-kompanije se ozbiljno bave analizom rentabilnosti, pa samo uvođenje velikog broja direktnih letova prema Podgorici i Tivtu govori u prilog očekivanjima dobre sezone. Možda nas, na kraju, iznenadi i broj gostiju iz Rusije i Ukrajine u odnosu na neke prvobitne prognoze. Ko zna… Iako su strahovi prirodni nakon svega što smo prebrodili prethodnih par godina, nadajmo se da neće biti neprijatnih iznenađenja – poručila je Zogović.

(Pobjeda)

Bar

„Crnogorac“ 1925. godine: Barski biskupi 900 godina nosili titulu „srpski primas“

Published

on

List „Crnogorac“ 3. januara 1925. godine pravi osvrt na beogradski list „Vreme gdje se nagovještava ukidanje barskoj arhiepiskopiji titule srpskog primasa ili bar da se negova stolica izmjesti u Beograd kao prijestonicu srpskog naroda.

Beogradski list „Vreme“ u svom broju od 18 decembra 1924. godine pod naslovom: Jedna nacionalna pozicija u opasnosti“, iznosi da se vlada nosi mišlju da ukine starodrevnu titulu srpskog primasa, koju nosi naš barski episkop.

Radi značaja gornje titule potrebno je, da u kratkim potezima ovdje iznesemo istorijat srpskog primasa.

Za vlade kralja Mihaila gospodara Zete u drugoj polovini XI vijeka, episkop barski dobio je titulu primas srpski. To je bilo u vremenu epohe penjanja srpskog naroda ka prestižu na Balkanu, koji je ostvaren tek sto godina docnije pod Nemanjićima.

Dakle primas srpski postoji već skoro 900 godina u Baru. Za sve ovo vrijeme od 900 godina i pored toga što je Bar potpadao pod raznim gospodarima, nije se našao ni jedan da ukine taj naziv, nego je on uvijek blistao kao znak negdašnje naše slave i veličine. U pošljednje vrijeme je taj naziv bio malo pao u zaborav do godine 1902, kada je ondašnja crnogorska vlada sa mnogo truda uspjela da potvrdi primasa Srbije u licu arhiepiskopa barskog pok. Milinovića.

Čudnovito je da pošto razni osvajači toga kraja u raznim vremenima nijesu našli za shodno da ukinu titulu srpskog primasa, otkuda se sada u Beogradu porodila ta ideja da se on ukine i oduzme ta titula arhiepiskopiji barskoj. Opravdanje da tako velika titula treba da ima sjedište u prijestinici netačno je. Mi imamo zato mnogo primjera, a primasi nemaju sjedišta u prijestonicama. Tako na primjer: U Parizu nije sjedište francuskog primasa, nego u Lionu, U Njemačkoj ne sjedi primas njemački, već u Salcburgu u Austriji, niti u Pešti ugarski već u Ostroganu, varošici od svega 18000 duša. Tako isto naš Bar nosi primatsku titulu, a ne ni Beograd ni Zagreb, jer ju je Bar nosio i onda kada je prijestonica bila u Skadru.

Dakle stolica primasa srpskoga mora biti u Baru, a ne u Beogradu.

 

Nastavi Citanje

Bar

Leković: Investitor sipa beton u more, nadležni da zaustave uništavanje obale

Published

on

Poslanik Demokrata i odbornik u SO Bar Momčilo Leković saopštio je da u ekskluzivnoj zoni morskog dobra, na katastarskoj parceli 2517/1 KO Sutomore (u blizini nekadašnjeg Hotela “Inex”) jedan od poznatih barskih investitora sipa beton u more, čime, kako tvrdi, proširuje svoju vještački stvorenu plažu.

“Vjerovatno će me SD i DPS prvaci (možda i još neki) optužiti da ponovo radim protiv ,,savjesnih” investitora, a samim tim i razvoja države, ali oprostite mi, morao sam, ostavljam građanima da sami sude da li je ovo u interesu grada i države ili pojedinca koji godinama uzurpira ovaj dio obale. Ovom istom investitoru Opština je prije par godina sagradila (takođe na samoj obali) fekalnu stanicu za njegov nelegalni soliter (betonsko čudo u desnom uglu)”, istakao je Leković.

 (Foto: Demokratska Crna Gora)

On kaže da se godinama mještani naselja “Ivan Milutinović” bore, protestuju upućuju prijave ali kako koja vlast dođe na čelo nadležnih resora tako ovaj investitor lakše ostvaruje svoje naume.

“Pozivam Morsko dobro, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i sve nadležne organe da konačno zaustave uništavanje naše obale. Pozvao bih i Opštinu Bar, ali od njih nažalost ne očekujem bilo kakvu reakciju”, istakao je Leković.

Nastavi Citanje

Bar

Prosječna plata u aprilu 828 eura

Published

on

Prosječna bruto zarada u aprilu u Crnoj Gori iznosila je 1.036 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 828 eura. U odnosu na prošli mjesec porasla je za 0,4 procenta.

Prosječna neto zarada u aprilu u odnosu na mart 2024. godine zabilježila je rast od 0,4%, dok je prosječna (neto) zarada u aprilu 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 5,3 procentra, pokazuju podaci Monstata.

Kako navode, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u aprilu u odnosu na mart ove godine zabilježile rast od 0,1% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,3%.

„Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sljedećim sektorima djelatnosti: snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa; uklanjanje otpada i slične aktivnosti (1,7%), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (1,5%), građevinarstvo (1,4%), trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (1,0%), državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje (0,8%), informisanje i komunikacije (0,7%), zdravstvena i socijalna zaštita (0,7%), snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (0,5%), usluge smještaja i ishrane (0,5%), finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja (0,5%) i vađenje ruda i kamena (0,3%)“, navode u Monstatu.

Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima stručne, naučne i tehničke djelatnosti (1,4%), poslovanje nekretninama (0,7%), prerađivačka industrija (0,3%), saobraćaj i skladištenje (0,3%), ostale uslužne djelatnosti (0,3%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (0,2%), obrazovanje (0,1%) i umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti (0,1%).

Kako pojašnjavaju, podaci o prosječnim zaradama prikazuju zarade isplaćene u mjesecu i dobijeni su iz redovnog mjesečnog istraživanja izvještaja o zaposlenima i zaradama (obrazac RAD–1).

„Prosječna zarada (bruto) izračunava se tako što se ukupno isplaćena masa zarada u mjesecu dijeli sa brojem zaposlenih na koje se odnose izvršene isplate“, naveli su iz Monstata.

Kako se ukazuje, zaradu bez poreza i doprinosa (neto) čini zarada (bruto) umanjena za poreze i doprinose na teret zaposlenog.

„Indeks realne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) predstavlja odnos između indeksa nominalne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) i indeks potrošačkih cijena“, objašnjavaju u Monstatu.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.