Connect with us

Uncategorized

Barska uljara napravila inovativan iskorak kroz značajna ulaganja

Published

on

Barska uljara napravila je inovativan iskorak kroz značajna ulaganja u poljoprivrednom i tehnološkom pravcu, što je dovelo do prekretnice u maslinarsko-uljarskom sektoru Crne Gore, te visokog pozicioniranja te privredne grane, saopštila je izvršna direktorica te kompanije, Marija Markoč.

Ona je kazala da je Barska uljara jedina kompanija u Crnoj Gori koja nudi kompletnu uslugu u maslinarsko-uljarskom sektoru – od sadnje i održavanja maslinjaka, do prerade maslina, lagerovanja i pakovanja maslinovog ulja, i to sve na krajnje profesionalan način, sa velikom radnom preciznošću i efikasnošću.

“Barsko zlato je najtrofejnije crnogorsko maslinovo ulje, sa najdužom tradicijom proizvodnje. Prvo je proizvedeno ekstra-djevičansko maslinovo ulje u Crnoj Gori, te prvo maslinovo ulje zaštićenog žiga”, rekla je Markoč u intervjuu Glasniku Privredne komore (PKCG).

Ona je navela da je Barska uljara ta koja postavlja i diktira trendove na tržištu.

“Ovakvom pozicioniranju Barske uljare svakako je doprinio i svojevrstan marketing, na kojem vrijedno radimo i pomoću kojeg naši rezultati ostvaruju željeni odjek”, dodala je Markoč.

Naime, od septembra prošle godine, dva najpopularnija barska brenda – Košarkaški klub Mornar i maslinovo ulje Barsko zlato, potpisali su ugovor o sponzorstvu, te postali zvanično povezani zajedničkim imenom pod kojim najtrofejniji barski sportski kolektiv nastupa na domaćoj, regionalnoj i evropskoj košarkaškoj sceni.

“Barska uljara osnovana je 1998. godine, kao porodična firma nastala na maslinarskoj tradiciji porodice Martinović, dužoj od jednog vijeka. Tada pod nazivom Olioprom, a danas Barska uljara, poslovni je kompleks lociran u jezgru najatraktivnijih barskih maslinjaka, nadomak Starog Bara”, podsjetila je Markoč.

Ona je kazala da je zadovoljstvo biti izvršna direktorice firme čiji su vlasnici dugogodišnji predsjednik Društva maslinara Bara i utemeljivač savremenog maslinarstva u Crnoj Gori, Dragutin Martinović i predsjednik KK Mornar Barsko zlato, uspješan crnogorski privrednik i dokazani humanista, Đorđije Pavićević.

“Proizvodni program Barsko zlato trenutno obuhvata tri proizvoda – ekstra-djevičansko maslinovo ulje, djevičansko maslinovo ulje i maslinovo ulje sa kantarionom”, navela je Markoč.

U planu je, kako je najavila, kontinuirano proširenje i obogaćivanje lepeze proizvoda Barske uljare, uvođenjem stone konzumne masline sorte Žutica, zatim maslinovo ulje sa drugim aromatičnim i ljekovitim biljem (na primjer lavanda i ruzmarin), pašteta od masline i slično.

Nedavno je Barskom zlatu dodijeljeno pravo na korišćenje žiga Dobro iz Crne Gore u okviru dugogodišnjeg projekta Privredne komore.

“Žig Dobro iz Crne Gore prepoznali smo kao vizuelnu identifikaciju lokalnih i nacionalnih proizvoda izvrsnog kvaliteta, čiji je cilj promocija kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu”, kazala je Markoč.

Ona je rekla da vjeruju da će obogaćivanje etikete Barskog zlata žigom Dobro iz Crne Gore dodatno uticati na prepoznatljivost njihovog maslinovog ulja, ali i parirati uvoznim maslinovim uljima prisutnim na domaćem tržištu, kao i učvrstiti put ka izvozu.

“Barsko zlato je ambasador Crne Gore, dok Barska uljara u kontinuitetu radi na promociji tradicionalnih vrijednosti, istovremeno prateći svjetske trendove i standarde u tehnologiji proizvodnje”, ocijenila je Markoč.

Ona je navela da su otvorili savremeni pogon za preradu maslina, koji je opremljen sa dvije dvofazne linije za preradu masline mehaničkim postupkom hladnog cijeđenja.

“Prema sopstvenom iskustvu u maslinarsko-uljarskom sektoru, ali i prema stručnom mišljenju nadležnih institucija i savjetodavnih službi, pogon Barske uljare predstavlja najprofesionalniju fabriku za proizvodnju maslinovog ulja u Crnoj Gori. U prilog tome govori i činjenica da je prvi put kod nas, jedan proizvodni pogon opremljen laboratorijskim aparatom OxiTester, proizvođača FoodLab koji služi za internu i kontinuiranu kvalitativnu hemijsku kontrolu maslinovog ulja”, navela je Markoč.

Barska uljara uspješno sarađuje sa preko hiljadu komitenata, sa kojima imaju tako izgrađen odnos da prevazilazi okvire poslovnog.

“Uvijek smo na raspolaganju da im udijelimo prijateljski savjet, da im ustupimo opremu kojom raspolažemo, da dodatne napore uložimo da ispunimo sve njihove zahtjeve i, vrlo često, da između redova pročitamo njihove želje i očekivanja”, rekla je Markoč.

Ona je, odgovarajući na pitanje kakvom ocjenjuje biznis klimu u Crnoj Gori za razvoj maslinarstva, kazala da se svakog dana suočavaju sa barijerama koje se trude da otklanjaju i prevazilaze u što kraćem roku.

“Baviti se bilo kojom poljoprivrednom granom, naročito onom pod otvorenim nebom, izazov je sam po sebi. Uzgoj i prerada maslina autohtone sorte Žutica, koja je poznata po alternativnom, odnosno neredovnom rađanju, dodatni je rizik za poslovanje i osiguravanje dovoljne količine sirovina za tekuću sezonu”, navela je Markoč.

Jedan od načina na koji su to prevazišli je, kako je zaključila, konstatna briga o njihovim maslinjacima.

Uncategorized

Pitomci DPS-a: Bošnjačka stranka popunjava radna mjesta u Lučkoj kapetaniji Bar po poznatom receptu!

Published

on

Funkcioneri i članovi Opštinskog odbora Bošnjačke stranke (BS) u Baru Sehera Kalender i Ilhan Hasović dobili su ovih dana stalno zaposlenje na pozicijama samostalnih savjetnika za prihvat i otpremu brodova u Lučkoj kapetaniji Bar, iako za te radne pozicije nemaju neophodne kvalifikacije iz sektora pomorstva, saznaju “Vijesti”.

Oni su posao dobili po odluci Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) kojim rukovodi lider BS-a Ervin Ibrahimović iz koga u vezi sa ovim zaposlenjima nije odgovoreno na pitanja “Vijesti”.

Izvor “Vijesti” je objasnio da je promijenjen sastav Komsije za provjeru znanja kandidata kako bi BS lakše zaposlio svoje barske funkcionere.

Zaposlenju je prethodio javni konkurs koji je za potrebe ovog resora sprovela Uprava za ljudske resurse.

”Vijesti” su u novembru prošle godine pisale o ovim otvorenim pozicijama u Lučkoj kapetaniji Bar, gdje se od ljudi koji će po službenoj dužnosti morati da komuniciraju sa zapovjednicima i posadama stranih brodova što uplovljavaju u naše vode, ne traži da poznaju engleski jezik. “Vijesti” su tada iz nezvaničnih izvora najavile da se oglasi crtaju za dva visokopozicionirana funkcionera iz barskog odbora BS-a Kalender i Hasovića.

Iako dva nova radna mjesta u sektoru za prihvat i otpremu brodova Lučke kapetanije u Baru podrazumijevaju da izvršioci moraju imati adekvatno znanje engleskog jezika koji je službeni jezik u svjetskom pomorstvu jer će prirodom posla, svakodnevno komunicirati sa agentima i zapovjednicima brodova koji uplovljavaju i isplovljavaju iz Luke Bar i akvatorijuma u nadležnosti barske Lučke kapetanije, u propozicijama javnog oglasa, MKI od kandidata uopšte nije tražilo nikakvo poznavanje engleskog jezika. Uz to, od kandidata se tražilo da što se informatičke pismenosti tiče, oni poznaju samo rad u Word programu za pisanje dokumenata, položen stručni ispit za rad u državnim organima, najmanje godina radnog iskustva, te fakultetska diploma (VII-1 stepen stručnosti) koja uopšte ne mora biti iz pomorske struke. Prema oglasu MKI dovoljna je bilo koja fakultetska diplomu “iz oblasti društvenih nauka, tehnološko-tehnoloških nauka ili iz oblasti prirodnih nauka”.

Vijesti” u novembru najavile za koga su nacrtani oglasi:Sehera Kalender
Vijesti” u novembru najavile za koga su nacrtani oglasi:Sehera Kalenderfoto: Bošnjačka stranka

Prema tvrdnjama dobro upućenih izvora “Vijesti” MKI je iznenada izmijenio sastav Komisije za provjeru znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata prijavljenih na ovaj javni oglas da bi “pogurao” svoje stranačke funkcionere.

U ime Uprave za ljudske resurse u sastavu Komisije je bila Dina Dobardžić, ali je umjesto kapetana duge plovidbe Grujice Dudića ili Vladana Radonjića koji su po redosljedu, kako je objasnio izvor “Vijesti”, trebalo da budu imenovani u Komisiju kao eksperti sa liste iz oblasti pomorstva, imenovan Samir Hadžić. Najveća promjena je bila to što je na insistiranje sekretarke MKI Mirsade Bošnjak (BS), iz sastava Komisije isključen rukovodilac organa za čije se potrebe zapošljava – šef Lučke kapetanije u Baru, kapetan Predrag Ratković. Njega je u Komisiji zamijenila Bošnjak koja je ispred MKI, delegirala samu sebe.

Ona je to, kao je “Vijestima” kazao dobro obaviješteni izvor, uradila tvrdeći da bi Ratković “bio u konfliktu interesa kada bi propitivao kandidate koji kod njega treba da rade”.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, Bošnjak je diplomirana pravnica koja nema nikakvo iskustvo u radu organa pomorske uprave, jer je prije nedavnog zaposlenja na stalno u MKI, radila kao pravnica u mesnoj industriji “Franca” iz Bijelog Polja.

”Od prijavljena četiri kandidata na konkursu,troje je bilo bošnjačke nacionalnosti, od kojih je otpao jedan za koga je ranije obećano drugo radno mjesto u drugom državnom organu kojim rukovode kadrovi BS. Taj i četvrti kandidat koji nije iz redova bošnjačko-muslimanske zajednice nisu prošli na pismenom testu, te nisu ni pozivani na usmeni dio ispita koji su Kalender i Hasović navodno položili i nakon razgovora sa Ibrahimovićem,dobili posao u Lučkoj kapetaniji Bar. Ostaloj dvojici učesnika konkursa nije omogućen ni uvid u materijal sa pisanog dijela ispita, iako su oni to tražili”, ispričao je izbor “Vijesti”.

Redakciji su poznata imena svih učesnika ovog konkursa.

”Da li činjenica da su u uži izbor za zapošljavanje po ovom oglasu, ušli kandidati Sehera Kalender i Ilhan Hasanović (članovi BS-a), a na štetu drugih kandidata koji nisu članovi BS, i nisu bošnjačke nacionalnosti, ukazuje na moguće zloupotrebe od strane rukovodstva MKI kojeg većinski čine funkcioneri BS-a radi zapošljavanja svojih partijskih kadrova u državnoj upravi mimo kriterijuma stručnosti i meritornosti. Kako objašnjavate činjenicu da su nakon izmjena sastava Komisije za provjeru znanja kandidata svi njeni članovi bošnjačke nacionalnosti, a u uži izbor za zapošljavanje po ovom oglasu, ušli su samo kandidati iste nacionalnosti”, pitanja su na koja nije odgovoreno “Vijestima” iz MKI.

Imenovanje Radonjića i Dudića bi bilo sukob interesa

Iz Uprave za ljudske resurse “Vijestima” su kazali da Komisiju za provjeru znanja čine predstavnik Uprave, “predstavnik državnog organa koji je po pravilu, rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se vrši popuna radnog mjesta”, te stručno lice iz odgovarajuće oblasti rada.

Iz Uprave su naveli da su se obratili MKI da odredi svog predstavnika u Komisiju i da je ovaj resor delegirao sekretarku Mirsadu Bošnjak. Naveli su i da se Samir Hadžić nalazi na “listi stručnih lica i istaknutih stručnjaka za oblast, između ostalih, i pomorstvo” i da on ispunjava sve zakonom tražene uslove da bi bio na listi eksperata koje u svojim komisijama angažuje Uprava.

”Kada je riječ o angažovanju stručnih lica Vladana Radonjića i Grujice Dudića, Uprava je u saznanju da su u isti imenovani službenici MKI, pa bi njihovo angažovanje u svojstvu stručnog lica u Komisiji za provjeru kandidata za potrebe MKI, predstavljalo sukob interesa”, kazali su u Upravi.

Oni tvrde da nijedan od prijavljenih kandidata na spornom oglasu nije podnio zahtjev za uvid u dokumentaciju, a da im je jedan od kandidata podnio zahtjev za slobodan pristup informacijama po kome postupaju u skladu sa zakonom.

(Vijesti)

Nastavi Citanje

Uncategorized

Popović saznao da se dio hotela Korali ruši a dio nadgrađuje što je zabranjeno

Published

on

Vladimir Popović, sin pokojnog arhitekte Milana Popovića, višestrukog dobitnika republičke nagrade Borba, između ostalog i za hotel “Korali” u Sutomoru, saznao je da se jedan dio ovog objekta ruši, a drugi dograđuje.

Iako je on nasljednik autorskih prava, niko mu nije tražio dozvolu za ove građevinske radove.

Osim toga, Uprava za zaštitu kulturnih dobara prije godinu prihvatila je Popovićevu incijativu za uspostavljanje zaštite “Korala” i još nekoliko njegovih djela.

Za hotel “Korali” u Sutomoru, sagrađen 1968. godine, arhitekta Milan Popović dobio je državnu, Borbinu nagradu.

Imam informaciju od strane prijatelja i rodbine da se jedan dio hotela ruši, a da se drugi dio hotelskih zgrada nadgrađuje. Nijedno ni drugo ne bi smjelo da se radi“, istakao je Vladimir Popović.

I to iz razloga što je, kaže on, Uprava za zaštitu kulturnih dobara prije godinu prihvatila njegovu inicijativu za uspostavljanje zaštite ovog i još četiri djela za koje je njegov otac dobio nagradu tadašnje države.

Znači da sva djela koja su nagrađena od strane moga oca – hotel “Kastellastva”, Tehnički fakulteti zajedno sa studentskim domovima, Klinički centar i hotel “Korali” su u prihvaćenoj incijativi za zaštitu, znači ne bi smjeli da se ruše. Osim toga što ne bi smjeli da se niti ruše, niti nadgrađuju, u pitanju su i neki moralni, a i zakonski parametri koji moraju biti ispunjeni, a to je pitanje što sam ja kao nasljednik svoga oca i nasljednik autorskih prava“, kazao je Vladimir Popović.

Uprkos tome, o mogućem rušenju i rekonstrukciji ga nijesu obavijestili ni vlasnik, niti izvođač radova i arhitekta koji vodi projekat. Inicijativu za uspostavljanje kulturnog dobra na djela Milana Popovića jednoglasno je prihvatila i Skupština strukovne komore arhitekata.

Kako to gospoda rade i zašto rade, to mi nije jasno, kao što mi nije jasno kako Uprava koja se bavi zaštitom ne preduzima ništa“, rekao je Vladimir Popović.

O tome šta se dešava sa hotelom “Korali”, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, nije se još oglašavala. Možda će naša priča biti povod za to.

(Vijesti)

Nastavi Citanje

Uncategorized

Što seire i šenluče zbog Nelinog izlaganja preživjeli sa novokomitskog stratišta!?

Published

on

PIŠE: Aleksandar RAKOČEVIĆ

Kako naslov, tako je i 100% teksta u OVOM članku izvučeno iz šireg konteksta onoga što je profesorica Nela Dabanović rekla, a čak ni sve što je rekla ne bi trebalo da se posmatra van konteksta rasprave koja je vođena u parlamentu.

Primjetno je, međutim, iz zasijedanja u zasijedanje, da je Nela targetirana od strane pojedinih individua koje joj nisu ni do koljena: ni u ljudskoj, ni u moralnoj, a o obrazovnoj ravni da ne govorimo. Zašto je to tako, možemo da naslutimo, ali o tome nakon što raščivijamo leksičke nedoumice u koje su se prvaci barskog DPS-a upleli kao pile u kučine.

Već dva dana ova družina seiri nad jučerašnjim Nelinim izlaganjem, iz samo njima znanog razloga. Jer, u onome što je profesorica Nela rekla, nema mjesta ni običnoj dilemi, niti ima materijala za bilo kakvu polemiku, a najmanje ima mjesta podsmjehu. Niti je rekla bilo šta pogrešno ili netačno, niti je dala povod za čitav jedan novinski članak koji odiše malicioznošću, mada se od medija koji ga je objavio i ne očekuje bilo šta čojsko. Međutim, njima to ni najmanje ne smeta da se propisno zabave i šenluče po Fejzbuku, ne mareći puno za pismeni svijet, koji u nevjerici pokušava da dokuči- šta je smiješno, šta je pogrešno, i u čemu se ogleda neukost profesora, na koju očigledno žele da ukažu, makar i na silu.

Jedini problem ovdje leži u činjenici da profesorica Nela, kao nov odbornik, žestoko precjenjuje intelektualni potencijal onih kojima se obraća, mada vjerujem da će vremenom shvatiti na kojoj razini ubuduće treba da govori kad se obraća polusvijetu, kojem je zaista uzaludno govoriti o Sokratu i Platonu.
Šta se zaista dogodilo?

 

Upotrebivši riječ “žitije”, kao sinonim za “životopis” nekih antičkih ličnosti, profesorica Nela je, očigledno, alarmirala istančani sluh za leksičke finese neke od brojnih mudrih glava koje sjede u klupama odborničkog kluba dps-a. Umjesto da se ne osvrće na dobacivanja neznavenih, što joj se jedino ima zamjeriti, Nela je ipak poželjela da pojasni da riječ “žitije”, u kontekstu u kojem je upotrebljena, nema veze sa religijom, tj. da “žitije” ne mora nužno da se odnosi na životopis svetaca. Kada su čuli da žitije mogu da se odnose na životopis ličnosti koje nemaju dodirnih tačaka sa religijom, pojedini su umalo popadali od smijeha. Pa, zar nije logično? Litije, mantije, metanije… žitije! Analogija je jasna!

Sigurno da nije za očekivati da dps-ovce interesuje Njegošev opus, ali da je makar jedan od njih znao samo da nabroji naslove iz tog opusa, možda bi se dosjetio pa došapnuo ostalima da postoje i “Žitije Mrđena Nesretnikovića”, što je naslov jedne Njegoševe pripovjetke u kojoj o svom životu govori Mrđen Nesretniković koji, iako je imao sve kvalitete i predispozicije za poglavara CPC, ipak nije bio svešteno lice ili svetac, već naprotiv, običan lažov i hulja, nešto kao crnogorski baron Minhauzen.
Riječ “žitije”, po Vujakliji, (ili bilo kom drugom, poznatom i priznatom leksikonu stranih riječi i izraza) označava životopis svetaca, hagiografiju, opis nečijeg života uopšte, biografiju, doživljaje iz nečijeg života).

Tvrdnja da Nela Dabanović, profesor filozofije u barskoj gimnaziji, ne zna da žitije imaju veze sa religijom govori sama za sebe, budući da je Nela pročitala više žitija svetih nego čitav odbornički klub DPS-a knjiga. Zaista glup, bespotreban, ali nadasve hrabar pokušaj diskreditacije jednog uvaženog profesora filozofije, od strane nekoga ko se instant obrazuje na vikipediji, arhivi cdm-a i ostalog tabloidnog smeća. Jedino komično, u ovom dijelu rasprave, bio je neslavni pokušaj odbornika koji je konsultovao vikipediju da izgovori riječ “hagiografija”.

Što se harizme kao pojma tiče, kako je odbornica Ujedinjene Crne Gore i objasnila, radi se o riječi čije značenje se danas umnogome razlikuje od onoga što je označavala u antičko doba. Npr. slično je sa riječju “idiot”. U starih Grka, idiotom se smatrao svaki građanin polisa koji nije iskazivao interesovanje za politiku. U današnje vrijeme ni idioti nisu što su bili, pa imamo idiote koji, ne samo da su zainteresovani za politiku, već se njome bave aktivno. Zgodan primjer možemo naći u pojedincima iz barskog DPS-a koji, iz sjednice u sjednicu, tačnije, nakon sjednice, preko portala u svojoj službi, bestidno i zlonamjerno plasiraju optužbe na Nelin račun, kao što je “normalizacija fašizma”, a juče i navodna “neukost”, što je već i komično.

Da podsjetim, najprije, na tu svinjariju od prošlog puta. Na minulom zasijedanju SO Bar, Nela je tražila duplo veća izdvajanja iz budžeta opštine za narodnu kuhinju u Baru. Dakle, više novca za sve sugrađane koji su u najvećoj mogućoj potrebi, a što je glasovima dps-a onemogućeno. Radilo se o nekih 50 000 evra, što je za opštinu ništa, a za gladne- sve. Između ostalih navoda kojima je potkrepljivala svoj predlog, (kao što su plate zaposlenih kuvarica i ambalaža za obroke), Nela je navela i činjenicu da je većina korisnika narodne kuhinje islamske vjeroispovijesti, pa su i izdaci za meso veći, jer je poznato da je govedina skuplja od svinjetine, u šta se može uvjeriti svako ko kupuje meso. Dakle, radilo se o prostoj činjenici, a činjenice su, kako znamo, najtvrdoglavije stvari na svijetu.

Tvrdoglavije čak i od bezočnosti lažnih antifašista iz redova barskog DPS-a, koji su prosto iznošenje činjenica okarakterisali, ni manje ni više, nego kao “normalizaciju fašizma” i “krajnje dehumanizovani diskurs”, mada jedna rečenica iz njihovog bijednog reagovanja možda najbolje oslikava prirodu njihovih, do srži pokvarenih namjera. Ta rečenica glasi: “Njena (Nelina) računica implicira da, ukoliko ne bi bilo muslimana među korisnicima narodne kuhinje, troškovi bi bili duplo manji“. Zamislite samo pustoš u duši autora ove nepotpisane brljotine! Falilo je još samo da zaključe kako je Nelin zahtjev implicirao da korisnike narodne kuhinje, koji su muslimani, treba na traktorima protjerati iz zemlje, kako bi se troškovi narodne kuhinje prepolovili. Ah, da, traktori su, kao i vrbe, rezervisani za Srbe, a predloge u tom “antifa” stilu smo, za razliku od ovih izmišljenih i na kvarno Neli imputiranih, zaista slušali, i to od tadašnjeg premijera i zamjenika predsjednika DPS-a. Odlično se sjećamo i ko mu se najglasnije pridruživao u otvorenom govoru mržnje, a to su upravo neki od prvaka barske filijale dps-a, koji najvjerovatnije i stoje iza ovih pamfleta.

Što se tiče pokušaja da se ova profesorica barske gimnazije diskredituje, valjda kao neuka, njegovu komedijašku notu pojačava adresa sa koje se ovaj propali pokušaj diskreditacije plasira u petparačke medije, koji pretrajavaju na milostinji protagonista tzv. belvederskih vrijednosti, kako se baklja oslobođenja od srpske hegemonije i ruske čizme ne bi ugasila, kao što su ugašene gume na slavnom Belvederu, tom novokomitskom stratištu, sa kojeg preživjeli prvoborci i nosioci Belvederske spomenice danas zauzimaju počasna mjesta u odborničkim klupama vladajuće koalicije u Baru. Zato valja medijski prenositi svaki, pa i najjadniji i najbjedniji pokušaj demonizacije onih koji su, svojevremeno, najglasnije podržavali litijski pokret koji je, kao svojevrsni ulični plebiscit, zapečatio sudbinu najvulgarnijeg nacionalističkog inženjeringa na tlu Evrope.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.