Connect with us

Bar

Predstavljeni projekti čija izgradnja će doprinijeti razvoju Bara

Published

on

U Baru će biti izgrađena dva stambena kompleksa, u skladu sa sa najvišim standardima kad je u pitanju kultura življenja i prvi hotel u toj opštini sa pet zvijezdica, čija izgradnja će doprinijeti razvoju tog dijela crnogororske obale i države.  

Arhitekta Sahret Hajdarpašić rekao je da na crnogorskom tržištu posluju desetak godina, navodeći da je jedan dio projekata u fazi realizacije, dok se drugi planiraju.

„Ono na čemu sad radimo su tri velika projekta koji su površine 60 hiljada metara kvadratnih. Dva su stambeni kompleksi u široj i užoj zoni Bara i jedan je hotelski kompleks sa pet zvijezdica sa plažom. Svi kompleksi koji se grade i za koje se planira gradnja će biti sa najvišim standardima koje savremena tehnologija gradnje poznaje, što se tiče materijala i rješenja koje smo implementirali“, naveo je Hajdarpašić.

Prema njegovim riječima, renomirane kompanije koje su radile na rješenjima su se potrudile da prenesu sve ono što je nova ideja u oblasti stambene gradnje i hotelijerstva.

„Radi se o projektima u koje je uloženo nekoliko desetina miliona eura“, dodao je Hajdarpašić.

Govoreći o Zaha place objektu, koji je u završnoj fazi projektovanja, Hadarpašić je pojasnio da se radi o modernom konceptu stanovanja, sa najvišim standardima kad je u pitanju kultura življenja i onoga što će biti materijali i tehnologije implementirani u njega.

„Ukupne je površine 19 hiljada metara kvadratnih, sa garažama, savremenim penthausima, dupleksima, apartmanima. Nalazi se u samom centru Bara, sa svim pejzažnim uređenjem i pratećim sadržajima. Počećemo sa realizacijom gradnje u avgustu i računamo da će u naredne dvije godine taj kompleks biti otvoren“, rekao je Hajdarpašić.

Ocijenio je da će ovaj kompleks biti novi momenat u razvoju Bara i da će biti prekretnica za mnoge koji žele da se bave stambenom gradnom u tom gradu, a i šire.

„Sa ovim kompleksom pokušali smo da se smjestimo na nivo ekskluzivnih naselja, kakva nudi Tivat“, istakao je Hardapašić.

Kad je u pitanju kompleks Madam palace, Hajdarpašić je kazao da se taj objekat nalazi na putu ka Ulcinju i cijelom svojom površinom je na obali mora.

„Zauzima poziciju od magistrale prema Ulcinju do mora. Plaža je uređena. Radi se o kompleksu od 180 smještajnih jedinica, sa garažama od tri nivoa, spa i velnes centrom, konferencijskom salom, hotelskim restoranom i svim prateim sadržajima koji su neophodni za ovakvu vrstu kompleksa“, naveo je Hajdarpašić.

Govoreći o kompleksu Emerald residence, kazao je da se nalazi u Bjelišima, u mirnijem kraju, navodeći da u okviru svog koncepta ima otvorene bazene za djecu i odrasle, parkove za igranje, maslinjake, šetališta i sve ono što ekološki standard zahtjeva od modernih naselja.

„Ukupna površina ovog kompleksa je oko 20 hiljada metara kvadratnih. Radi se o četiri stambene zgrade koje imaju 320 stanova“, rekao je Hajdarpašić.

Najavio je da će uskoro prva zgrada iz ovog kompleksa biti u funkciji.

Predstavnik MNE property invest kompanije, Rajner Laborenc, rekao je da prije tri godine nije znao gdje je Bar, a da je otprilike znao gdje se Crna Gora nalazi na karti.

„Od tada se puno toga promijenilo – to da sam po sedmi put u Baru i da sam uložio 22 miliona eura. Prijatelji iz Crne Gore su mi rekli da je to dobra država za investicije. Međutim, imao sam nedoumice u vezi sa tim – Balkan, korupcija, pravni sistem, bankarski sistem. Kao investitor znao sam da ta nesigurnost daje dobre šanse“, kazao je Laborenc.

Rekao je kad je došao prvi put u Crnu Goru shvatio je da je na putu ka EU, navodeći da se tad zaljubio u ovu državu.

„Shvatio sam da Crna Gora, odnosno Bar, je veoma nastrojen prema investitorima. U odnosu na ono što sam imao predrasude, shvatio sam da ovdje čovjek kada da riječ, da je i ispuni i radovi se odvijaju kako treba. Investicija u ove projekte će biti prvi korak“, kazao je Laborenc.

Smatra da su potrebni povjerljivi odnosi među ljudima za strane investitore.

„Neću se zaustaviti, ovo je moj prvi korak u investicijama u Crnoj Gori“, poručio je Laborenc.

 

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

on

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

 

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

on

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

Bar

Dani čuna na Skadarskom jezeru

Published

on

Festival čuna održaće se u petak, 22. septembra. Otvaranje programa je u 17:30 časova, a u 18:00h sa Vranjine počinje trka čunovima do Virpazara.  U trci učestvuju privredni riboloci sa Skadarskog jezera. Dodjela nagrada i priznanja planirana je za 19:00, a od 19:30 časova za dobar provod pobrinuće se bend Milky Wave.

Cilj festivala je promocija bogate kulturne baštine Nacionalnog parka Skadarsko jezero, čiji je jedan od simbola drveni čun. Čun je čamac karakterističan za Skadarsko jezero, koji se vjekovima tradicionalno upotrebljava za ribolov. Vještina izrade čunova uvrštena je u nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog naslađa Crne Gore.

Organizator manifestacije je NVO ,,Fondacija za zaštitu čuna”, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Bar i JU Nacionalnih parkova Crne Gore.

Prijave za trku se vrše putem telefona +382 67/837-970, a rok za prijavu je do petka ujutru, 22.09.2023.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da zajedno sa nama uživaju u manifestaciji koja baštini tradiciju starih brodova na Skadarskom jezeru.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.