Connect with us

Bar

Ovako je bilo na promociji barskog Partizana! (FOTO, VIDEO)

Published

on

Kakve ambicije kluba takva i imena gostiju na promociji barskih “crno-bijelih” sinoć na platou ispred hotela Sidro – mogao bi da bude rezime reportaže sa predstavljanja najmlađeg fudbalskog kolektiva u gradu pod Rumijom. U prilog ovoj konstataciji samo dva imena koja garantuju pobjednički duh barskog “parnog valjka” – nekadašnja NBA zvijezda Saša Pavlović i najpopularniji gradonačelnik Budve svih vremena Marko Bato Carević!

Nova uprava nije zaboravila da se na ceremoniji predstavljanja kluba pod novim imenom, javno zahvali osnivaču barskog Hajduka koji od sinoć nosi novo ime – Vaska Miloševića. Novi predsjednik Igor Kastratović uručio je legendi barskog sporta Veliku plaketu u znak zahvalnosti na svemu što je učinio za fudbal u gradu pod Rumijom, nakon čega je popularni profesor podsjetio na početke kluba i fudbala u Baru.

Program je vodio novinar RTCG-a i dugogodišnji fudbalski entuzijasta Vlado Perović za muzički dio programa bio je “zadužen” najpopularniji rok sastav Južnog Jadrana “AkademiA”. Uvodnu tačku programa izveli su članovi KUD Sveti Jovan Vladimir. Među zvanicama bili su legenda crnogorskog fudbala Tonko Miročević, bombarder “crno-bijelih” Damir Čakar, nekadašnji centar KK Mornara Duško Pavlović (otac Saše Pavlovića), krilo Rajko Čarapić i njegov sin Ognjen Čarapić plejmeker Burga, FMP-a, Mege… brojni predstavnici medija itd

Mislim da Hajduk i Partizan zaslužuju jednu ovakvu veliku priču. Sve u ovom trenutku izgleda nestavarno jer smo u ovu priču ušli samo prije par mjeseci. Pravimo jednu lijepu priču i sigurno da će ovaj klub biti prijatno iznenađenje na fudbalskoj mapi Crne Gore. Akcenat će biti na mladima iz Bara i Crne Gore i svi su dobro došli“, rekao je u pozdravnom govoru predsjendik Partizana iz Bara Igor Kastratović.

Generalni direktor FK Partizan Bar Kosta Trenevski, je govorio o ambicijama ne skrivajući da mu je već na startu zamjereno što ne skriva da su one velike.

Započeti projekat, a nemati velike ambicije ne bi imalo smisla. Krećemo do početka. Greške koje budemo pravili a pravićemo ih u trećoj ligi, nastojaćemo da ih u drugoj bude manje, a u prvoj minimalno. Želja nam je Evropa za pet, šest, sedam ili osam godina. Ipak, prije svega toga želimo stabilan klub u kojem mogu igrati mladi, ne samo iz Bara, već iz cijele Južne regije – dodao je i najavio da je uspostavljena maksimalna saradnja sa beogradskim Partizanom. Krećemo kao njihova filijala. Zna se šta znači omladinska škola Partizana, ako ne najbolja, onda jedna od tri najboljih u Evropi. Viktor će biti lokomotiva ovog projekta, a mi smo tu da pomognemo. Sve će biti po uzoru na Partizan“, kaže Kosta Trenevski.

Trener Viktor Trenevski je ceremonijalne nastupe prepustio bratu i novom predsjedniku da bi u izjavi za TV MNE sport objasnio kako stoje stvari sa planovima u barskom Partizanu.

Sad smo u najnižem rangu takmičenja, krećemo sa kvalitetnim radom. Akcenat stručnog štaba i mene kao trenera je apsolutno na psihološkoj pripremi igrača i umanjivanju njihovih igračkih mana, težnja da ih posmatram iz jednog drugog ugla i usmjeravam ka istom cilju. To je suština. Tražiću disciplinu i profesinalan rad. Imaćemo konkurenciju u Lovćenu ili Cetinju, ili će se ova dva kluba fuzionisati, tako da nas očekuje zanimljivo prvenstvo već na startu”, istakao je Viktor.

Menadžer kluba za oonose sa javnošću potpredsjednik kluba biće Vujoš Jović.

Postigli smo sa beogradskim klubom tehičko poslovni sporazum koji će se odnosti na razmjenu kadra, usavršavanje naših trenera u trenažnom centru u Beogradu. Takođe je dogovoreno da se vrati zimski i ljetnji fudbalki kamp za najmlađe i da se on organizuje u Baru. Generalno tako će i funkcionisati naš klub na uzajamnoj saradnji između Bara i Beograda“, kazao je mladi menadžer.

Bar

„Crnogorac“ 1925. godine: Barski biskupi 900 godina nosili titulu „srpski primas“

Published

on

List „Crnogorac“ 3. januara 1925. godine pravi osvrt na beogradski list „Vreme gdje se nagovještava ukidanje barskoj arhiepiskopiji titule srpskog primasa ili bar da se negova stolica izmjesti u Beograd kao prijestonicu srpskog naroda.

Beogradski list „Vreme“ u svom broju od 18 decembra 1924. godine pod naslovom: Jedna nacionalna pozicija u opasnosti“, iznosi da se vlada nosi mišlju da ukine starodrevnu titulu srpskog primasa, koju nosi naš barski episkop.

Radi značaja gornje titule potrebno je, da u kratkim potezima ovdje iznesemo istorijat srpskog primasa.

Za vlade kralja Mihaila gospodara Zete u drugoj polovini XI vijeka, episkop barski dobio je titulu primas srpski. To je bilo u vremenu epohe penjanja srpskog naroda ka prestižu na Balkanu, koji je ostvaren tek sto godina docnije pod Nemanjićima.

Dakle primas srpski postoji već skoro 900 godina u Baru. Za sve ovo vrijeme od 900 godina i pored toga što je Bar potpadao pod raznim gospodarima, nije se našao ni jedan da ukine taj naziv, nego je on uvijek blistao kao znak negdašnje naše slave i veličine. U pošljednje vrijeme je taj naziv bio malo pao u zaborav do godine 1902, kada je ondašnja crnogorska vlada sa mnogo truda uspjela da potvrdi primasa Srbije u licu arhiepiskopa barskog pok. Milinovića.

Čudnovito je da pošto razni osvajači toga kraja u raznim vremenima nijesu našli za shodno da ukinu titulu srpskog primasa, otkuda se sada u Beogradu porodila ta ideja da se on ukine i oduzme ta titula arhiepiskopiji barskoj. Opravdanje da tako velika titula treba da ima sjedište u prijestinici netačno je. Mi imamo zato mnogo primjera, a primasi nemaju sjedišta u prijestonicama. Tako na primjer: U Parizu nije sjedište francuskog primasa, nego u Lionu, U Njemačkoj ne sjedi primas njemački, već u Salcburgu u Austriji, niti u Pešti ugarski već u Ostroganu, varošici od svega 18000 duša. Tako isto naš Bar nosi primatsku titulu, a ne ni Beograd ni Zagreb, jer ju je Bar nosio i onda kada je prijestonica bila u Skadru.

Dakle stolica primasa srpskoga mora biti u Baru, a ne u Beogradu.

 

Nastavi Citanje

Bar

Leković: Investitor sipa beton u more, nadležni da zaustave uništavanje obale

Published

on

Poslanik Demokrata i odbornik u SO Bar Momčilo Leković saopštio je da u ekskluzivnoj zoni morskog dobra, na katastarskoj parceli 2517/1 KO Sutomore (u blizini nekadašnjeg Hotela “Inex”) jedan od poznatih barskih investitora sipa beton u more, čime, kako tvrdi, proširuje svoju vještački stvorenu plažu.

“Vjerovatno će me SD i DPS prvaci (možda i još neki) optužiti da ponovo radim protiv ,,savjesnih” investitora, a samim tim i razvoja države, ali oprostite mi, morao sam, ostavljam građanima da sami sude da li je ovo u interesu grada i države ili pojedinca koji godinama uzurpira ovaj dio obale. Ovom istom investitoru Opština je prije par godina sagradila (takođe na samoj obali) fekalnu stanicu za njegov nelegalni soliter (betonsko čudo u desnom uglu)”, istakao je Leković.

 (Foto: Demokratska Crna Gora)

On kaže da se godinama mještani naselja “Ivan Milutinović” bore, protestuju upućuju prijave ali kako koja vlast dođe na čelo nadležnih resora tako ovaj investitor lakše ostvaruje svoje naume.

“Pozivam Morsko dobro, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i sve nadležne organe da konačno zaustave uništavanje naše obale. Pozvao bih i Opštinu Bar, ali od njih nažalost ne očekujem bilo kakvu reakciju”, istakao je Leković.

Nastavi Citanje

Bar

Prosječna plata u aprilu 828 eura

Published

on

Prosječna bruto zarada u aprilu u Crnoj Gori iznosila je 1.036 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 828 eura. U odnosu na prošli mjesec porasla je za 0,4 procenta.

Prosječna neto zarada u aprilu u odnosu na mart 2024. godine zabilježila je rast od 0,4%, dok je prosječna (neto) zarada u aprilu 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 5,3 procentra, pokazuju podaci Monstata.

Kako navode, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u aprilu u odnosu na mart ove godine zabilježile rast od 0,1% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,3%.

„Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sljedećim sektorima djelatnosti: snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa; uklanjanje otpada i slične aktivnosti (1,7%), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (1,5%), građevinarstvo (1,4%), trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (1,0%), državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje (0,8%), informisanje i komunikacije (0,7%), zdravstvena i socijalna zaštita (0,7%), snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (0,5%), usluge smještaja i ishrane (0,5%), finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja (0,5%) i vađenje ruda i kamena (0,3%)“, navode u Monstatu.

Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima stručne, naučne i tehničke djelatnosti (1,4%), poslovanje nekretninama (0,7%), prerađivačka industrija (0,3%), saobraćaj i skladištenje (0,3%), ostale uslužne djelatnosti (0,3%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (0,2%), obrazovanje (0,1%) i umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti (0,1%).

Kako pojašnjavaju, podaci o prosječnim zaradama prikazuju zarade isplaćene u mjesecu i dobijeni su iz redovnog mjesečnog istraživanja izvještaja o zaposlenima i zaradama (obrazac RAD–1).

„Prosječna zarada (bruto) izračunava se tako što se ukupno isplaćena masa zarada u mjesecu dijeli sa brojem zaposlenih na koje se odnose izvršene isplate“, naveli su iz Monstata.

Kako se ukazuje, zaradu bez poreza i doprinosa (neto) čini zarada (bruto) umanjena za poreze i doprinose na teret zaposlenog.

„Indeks realne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) predstavlja odnos između indeksa nominalne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) i indeks potrošačkih cijena“, objašnjavaju u Monstatu.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.