Connect with us

Budva

Božović pokrenuo inicijativu da “Narodna biblioteka Budve” dobije ime Dr Miroslava Luketića

Published

on

Predsjednik Opštine Budva Milo Božović uputio je Sekretarijatu za društvene d​jelatnosti sekretarki Danijeli Došljak, Savjetu JU “Narodna bilioteka Budva” na čijem je čelu predsjednica Marija Majkić i JU “Narodna bilioteka Budva” inicijativu da JU “Narodna biblioteka Budve” dobije ime po DR Miroslavu Luketiću .

“Poštovani,

Obraćam vam se sa zahtjevom da, u skladu sa svojim nadležnostima, razmotrite predlog da JU Narodna biblioteka Budve ponese ime dr Miroslava Luketića.

Dr Miroslav Luketić bio je jedinstvena ličnost ovog prostora, a njegov životni luk svjedočanstvo jednog velikog i burnog vremena naše zajedničke istorije. Svojim životom i radom ostavio je neizbrisiv trag u istoriografiji, publicistici i kulturnom stvaralaštvu Paštrovića, grada Budve i šireg prostora kojeg je smatrao svojom domovinom. Zato smatram da je opravdano pokrenuti inicijativu da ustanova na čijem ste čelu ponese njegovo ime.

U Nacionalnoj biblioteci Crne Gore na Cetinju, radio je kao rukovodilac odjeljenja i pomoćnik direktora 1960-1972; bio je direktor Kulturnog centra u Budvi 1972-1976; direktor Istorijskog arhiva Budve od osnivanja do penzionisanja 1976-1993. U naučnoj i stručnoj periodici objavio je više od sto priloga iz kulturne istorije Crne Gore i zavičajne istorije. Urednik je i pokretač više monografskih i periodičnih izdanja: „Primorske novine“, „Paštrovski almanah“, „Matica Boke“, „Baština” i dr.

U Budvi je razvio izdavačku djelatnost, formirao ediciju ”Mediteran”, organizovao društvo ”Kanjoš”, unaprijedio rad Biblioteke i Moderne galerije, formirao galeriju „Santa Marija”. Jedan je od organizatora „Igara Juga” i festivala ”Dani muzike“. Svojim radom doprinio da Budva postane značajan kulturni centar u zemlji. Organizovao je i afirmisao rad Arhiva Budve; inicirao formiranje Ljubišinog Spomen doma. U nauci, bibliotekarstvu, arhivistici i informatici vršio je odgovorne funkcije: predsjednik Društva bibliotekara i Društva arhivskih radnika Crne Gore, predsjednik Saveza arhivskih radnika Jugoslavije, član savjeta SNTIJ-a, član Komisije UNESKA, delegat RSIZ za nauku i dr. Autor je kapitalnih naučnih projekata: Crnogorska bibliografija 1494-1994; Izdavanje izvora za istoriju Crne Gore; Naučno-informativni sistem Crne Gore (koautor). Bio je član redakcije Enciklopedije Crne Gore.

U naučnoj i stručnoj periodici objavio je više od sto priloga iz kulturne istorije Crne Gore i zavičajne istorije. Urednik je i pokretač više monografskih i periodičnih izdanja: „Primorske novine“, „Paštrovski almanah“, „Matica Boke“, „Baština” i dr. Njegovo posljednje, dvotomno djelo “Kulturna baština” u izdanju Biblioteke Budve, predstavlja sintezu njegovog sistematskog i raznorodnog rada na polju kulturne baštine ovog prostora.

U radovima dr Luketića sačuvano je sve ono najvrjednije iz istorije, arhivistike, bibliotečkog poslovanja, kojima se u svom naučnom radu rukovodio, a što ovoj inicijativi daje dodatnu utemeljenost.

Ovo je samo djelić impresivne biografije ovog velikog stvaraoca, našeg dragog sugrađanina čiji odlazak predstavlja veliku ranu u tkivu grada čiji je vjerni hroničar bio. Trag koji je ostavio u institucijama Budve neizbrisiv je. Zato smo kao njegovi savremenici dužni da njegujemo sjećanje na ovog velikog čovjeka i njegovo djelo. Prvi i značajan korak u tom pravcu, uvjeren sam, je ova inicijativa – da naša Biblioteka dobije njegovo ime i ovjekovječi sjećanje na dr Miroslava Luketića”, navodi se u predlogu Mila Božovića.

Budva

BU2: Podrška Zoranu Lakušiću, beskompromisnom borcu za pravdu i razvoj Crne Gore!

Published

on

“Izražavamo podršku Zoranu Lakušiću, predsjedniku Odbora direktora Regionalnog vodovoda, koji se u poslednje vrijeme često suočava sa napadima i prijetnjama zbog nastojanja da zaštiti javni interes i suzbije nezakonite radnje u koritu rijeke Morače. Ova vrsta hrabrosti i posvećenosti da čini ono što je ispravno zaista je vrijedno divljenja i sjajno je vidjeti ljude poput njega kako se hrabro bore protiv korupcije i organizovanog kriminala”, saopšteno je iz NVO BU2.

U saopštenju se naglašava da se “ovakvi pojedinci često suočavaju sa protivljenjem i reakcijom onih koji imaju koristi od njihovih nezakonitih aktivnosti, što za njih može biti značajan izazov”.

“U takvim slučajevima, neophodno je podrška javnosti koja prepoznaje njihove napore i stoji uz njih. Lakušićevo postupanje zaslužuje poštovanje, jer se zalaže za ono što je ispravno, stavlja javni interes iznad ličnog. Posebna vještina koju je gospodin Lakušić iskazao u periodu upravljanja Regionalnim vodovodom ogleda se i u donošenju važnih odluka bez obzira na pritiske od onih kojima se uskraćuju mogućnosti da na nelegalan način stiču ogromna sredstva, a sa druge strane dovode u pitanje stratešku razvojnu granu Crne Gore, odnosno turizam, na način da intenzivno ugrožavaju vodne resurse, a samim tim uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja”, poručili su iz NVO Bu2.

Iz budvanske NVO dodaju da menadžeri koji odolijevaju iskušenjima, a svojim vještinama uspješno vode kompanije su prijeka potreba vremena i prostora u kojem živimo i radimo.

“Posebno zato i što često zarad opšteg dobra žrtvuju svoje lične ciljeve, a ponekad ugrožavaju i svoju egzistenciju. Jedan od takvih menadžera je gospodin Lakušić, beskompromisni borac za pravdu i razvoj Crne Gore”, dodaju iz Bu2.

U saopštenju se dodaje da je za uspješno funkcionisanje regionalnog sistema vodosnadbijevanja Lakušić donosio i donosi značajne odluke na Odboru direktora, za koje je dobijao i dobija podršku Vlade Crne Gore, nevladinog sektora i naučne zajednice.

“Ne posustaje u aktivnostima da se korito rijeke Morače zaštiti, vodi kampanju za dobijanje podrške od institucija sistema da se nelegalni eksploatatori i njihova mehanizacija uklone iz Druge i Treće zone sanitarne zaštite izvorišta Bolje Sestre. Gospodin Lakušić je prepoznat i u međunarodnoj zajednici kao beskompromisni borac za zaštitu prirode, razvoj društva, ljudska prava, zaštitu imovine, borac protiv korupcije i bilo kakvog neetičnog i nezakonitog odnosa prema društvu. To je razlog da ga podržavaju u profesionalnim kontaktima kako ambasadori inostranih zemalja tako i brojne delegacije iz Evropske zajednice koji su iskazale nedvosmislenu podršku njegovim aktivnostima”, navode iz Bu2.

“Svjestan da bi dalja devastacija korita rijeke Morače imala nesagledive štetne posledice za građane i turizam na Crnogorskom primorju, a samim tim i za državu Crnu Goru, gospodin Lakušić je istrajavao na aktivnostima za zaustavljanje nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska. Rizikujući svoju ličnu bezbjednost i dalje nastavlja svoje djelovanje u tom pravcu.

Savjestan rad i odgovoran odnos preporučio ga je da bude izabran da profesionalno obavlja funkciju predsjednika u dva saziva Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje i to 2021. godine i 2023. godine, što je i dokaz da su uspješni menadžeri i pravi lideri, odnosno uspješni rezultati njihovog rada cijenjeni.

Od 2021. godine, menadžerskim konceptom u procesu donošenja odluka gospodin Lakušić sa posebnom odgovornošću za značaj državnog interesa unapređuje Društvo, bez kojeg bi turizam u Crnoj Gori bio nezamisliv, pa tako ono postaje prepoznatljivo po svojim rezultatima, a njegov rad transparentan i pristupačan zajednici.

Gospodin Lakušić je uvijek promovisao i promoviše principe po kojima ne smijemo biti pasivni posmatrači društvenih kretanja, već aktivni sudionici koji kreiraju svoju sudbinu ali i ukupna društvena kretanja. On je upravo snagom primjera davao i daje lični pečat društvenim kretanjima i unapređivanju vrijednosti u Crnoj Gori. Svojim ličnim primjerom inspiriše i motiviše kako se treba nesebično zalagati za opšte dobro, privredni napredak i razvoj Države Crne Gore. Vjerujemo da je ključni faktor u osiguravanju da naše primorje ima stabilno i pouzdano vodosnadbijevanje u toku ljetnjih mjeseci.

Još jednom izražavamo jaku podršku gospodinu Lakušiću kao simbolu borbe za javni interes i osuđujemo sve vidove napada i prijetnji koje dolaze od pojedinaca povezanih sa šljunkarskom mafijom i bivšim režimom Mila Đukanovića.

Takođe, šaljemo snažnu poruku da se takvo ponašanje ne smije tolerisati i da je važno zaštiti one koji rade za javni interes. Ovakav vid podrške je bitan za stvaranje kulture u kojoj će lideri protiv korupcije i organizovanog kriminala osjećati motivisani da donose hrabre odluke u korist svoje zemlje.

Naša solidarnost i podrška gospodinu Lakušiću, i jeste dokaz važnosti koliko je dragocjeno imati hrabre i nematerijalne menadžere koji su posvećeni javnom interesu”, saopštili su iz Bu2.

Nastavi Citanje

Budva

Plava ajkula biće preparirana i izložena u Prirodnjačkom muzeju

Published

on

Modrulj ili plava ajkula koja je ulovljena u budvanskom akvatoriju teška između 150 i 200 kilograma biće predata Prirodnjačkom muzeju potom preparirana i služiće u edukativne svrhe, saopštio je za Portal RTCG saradnik u istraživanju na kotorskom Institutu za biologiju mora Ilija Ćetković.

Član Kluba za sportski ribolov “Širun” Rajko Bojanović, ostvario je izuzetno zapažen ulov, hvatajući modrulj u budvanskom akvatoriju dugačak preko tri metra, a ulovljen je na otvorenom moru na plivajući parangal.

Ćetković za Portal RTCG objašnjava da modrulj nije vrsta čiji je izlov zabranjen u Crnoj Gori.

“Radi se o najčešćoj vrsti iz grupe pelagičnih ajkula u svijetu. Čest je slučajan ulov prilikom ribolova tuna i sabljarki. Mediteranska populacija se od relativno skoro smatra ugroženom”, navodi Ćetković.

Trenutno je, kako pojašnjava, u procesu ažuriranje liste zaštićenih vrsta Crne Gore. “Institut je već dostavio popis vrsta, među kojima je i modrulja”, kazao je Ćetković.

Ulovi i viđenja modrulja iz proteklih godina, pokazuju nam da se on u našim vodama najčešće srijeće tokom proljeća.

“Iako se kao najzastupljenija pelagična ajkula Jadrana viđa tokom cijele godine, gotovo se polovina jedinki zabilježi samo u maju”, navode u Institutu za biologiju mora.

Modrulja je uobičajen i stalan stanovnik Jadrana, kao i većine svjetskih mora.

“Ulovi većine ajkula i raža nisu značajni sa ekonomskog gledišta, već često imaju i neželjene efekte. Tako u ribolovu plutajućim parangalima, modrulji i pelagične raže prouzrokuju štetu ribaru oštećenjem ribolovnog alata i uništavanjem mamaca namijenjenih ciljanim tunama i sabljarkama. S obzirom na to da gotovo nemaju ekonomsku vrijednost, već naprotiv, težimo tome da se njihov neželjeni ulov smanji koliko je to moguće”, na vodi se u ranijoj objavi Instituta za bilogiju mora.

Nastavi Citanje

Budva

Kod Budve ulovljena ajkula duga više od tri metra i teška 200 kg!

Published

on

Član Kluba za sportski ribolov “Širun” Rajko Bojanović ulovio je plavu ajkulu (modrulja) u budvanskom akvatorijumu tešku između 150 i 200 kilograma, prenosi RTCG.

Modrulj je dugačak više od tri metra, a ulovljen je na otvorenom moru na plivajući parangal.

Bojanović je za portal RTV Budva kazao da će morski pas biti prepariran u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore, kao i da je izložba planirana u septembru ove godine.

Preparirana ajkula služiće u muzeju u edukativne svrhe, saopštio je za Portal RTCG saradnik u istraživanju na kotorskom Institutu za biologiju mora Ilija Ćetković.

Ćetković za Portal RTCG objašnjava da modrulj nije vrsta čiji je izlov zabranjen u Crnoj Gori.

“Radi se o najčešćoj vrsti iz grupe pelagičnih ajkula u svetu. Čest je slučajan ulov prilikom ribolova tuna i sabljarki. Mediteranska populacija se od relativno skoro smatra ugroženom”, navodi Ćetković.

Trenutno je, kako pojašnjava, u procesu ažuriranje liste zaštićenih vrsta Crne Gore. “Institut je već dostavio popis vrsta, među kojima je i modrulja”, kazao je Ćetković.

Ulovi i viđenja modrulja iz proteklih godina, pokazuju da se on u vodama Jadrana najčešće sreće tokom proljeća.

“Iako se kao najzastupljenija pelagična ajkula Jadrana viđa tokom cele godine, gotovo se polovina jedinki zabilježi samo u maju”, navode u Institutu za biologiju mora.

Modrulj je uobičajen i stalan stanovnik Jadrana, kao i većine svetskih mora.

“Ulovi većine ajkula i raža nisu značajni sa ekonomskog gledišta, već često imaju i neželjene efekte. Tako u ribolovu plutajućim parangalima, modrulji i pelagične raže prouzrokuju štetu ribaru oštećenjem ribolovnog alata i uništavanjem mamaca namenjenih ciljanim tunama i sabljarkama. S obzirom na to da gotovo nemaju ekonomsku vrijednost, već naprotiv, težimo tome da se njihov neželjeni ulov smanji koliko je to moguće”, navodi se u ranijoj objavi Instituta za bilogiju mora.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.