Connect with us

Bar

Privatizovanje Luke Bar potrebno je izbjeći

Published

on

Privatizovanje Luke Bar potrebno je izbjeći i neophodno je pokrenuti inicijativu za ratifikaciju konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR) o radu lučkih radnika čime bi se, na svojevrstan način, postavili temelji za razvoj stručnog obrazovanja lučkih radnika.

To je saopšteno danas na okruglom stolu “Dokeri: sadašnji i budući izazovi”, u organizaciji Sindikalne organizacije Luke Bar.

Kako se navodi u saopštenju Sindikalne organizacije Luke Bar, događaj je okupio relevantne aktere u tom sektoru, pogotovo u kontekstu socijalnog dijaloga i industrijskih odnosa, kako na nivou kompanije i sektora, tako i na državnom nivou.

Dodaje se da je učešće koordinatora Evropskog savjeta dokera, Entonija Tetara dalo događaju međunarodni karakter, što je, uzevši u obzir ekonomsku prirodu tog sektora, značajno upotpunilo cjelokupnu raspravu.

Tetar je, kako se navodi, rekao da su u „evropskom dokerskom savjetu uvjereni da će samo jedinstvena i solidarna borba omogućiti da prihvatimo izazove koji sve nas očekuju u našim lukama“.

Dodao je da su, između ostalog, prioriteti tog Savjeta zdravlje i bezbjednost na radu lučkih radnika, ali i insistiranje na tome da sve države Evrope ratifikuju konvencije MOR-a koje se tiču lučkih radnika i štite njihova prava, naročito konvencije 137, 152, 154, 155, 187 i 195.

Predstavnik Ministarstva kapitalnih investicija Dino Tutundžić naveo je da pozitivni rezutati za prvih šest mjeseci nijesu samo rezultat dobrog rada menadžmenta kompanije već i posvećenosti svih zaposlenih u Luci Bar.

On je rekao da očekuje da uskoro bude finalizovan granski kolektivni ugovor za dokere.

Predstavnik Ministarstva rada i socijanog staranja Marko Ćipović rekao je da je veoma važno da sva pitanja iz oblasti socijalnog dijaloga rješavaju postepeno i da partneri putem kompromisa dođu do rješenja.

Predsjednik Sindikata Alis Šabotić podsjetio je da je Tetar bio jedan od glavnih faktora pod čijim je pritiskom poništen tender za prodaju Luke Bar 2016. godine, ali i naglasio da će „s obzirom na neke medijske navode Sindikat pružiti identičan otpor kao i 2016. godine, ukoliko se opet krene u neku sličnu avanturu sa Lukom Bar.“

Predsjednik Odbora direktora Luke Bar, Marko Nišavić, rekao je da menadžment prepoznaje značaj Sindikata i važnost njegove međunarodne sindikalne saradnje jer su primjeri dobre prakse iz Evrope više nego dobrodošli kod nas.

Izvršni direktor Luke Bar, Ilija Pješćić, stavio je akcenat na značaj ljudskih resursa u koje će, rekao je, Luka Bar i ubuduće nastaviti da ulaže.

Predsjednik Skupštine Saveza sindikata Crne Gore, Ranko Božović, naveo je da je na Sindikatu da pokreće inicijative i da oni posjeduju kapacitet i znanje da to ostvare u praksi.

Predsjednik granskog Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore, Agim Mila, osvrnuo se na neujednačenost pristupa socijalnom dijalogu i poštovanju radničkih prava u različitim kompanijama u ovom sektoru.

Kao pozitivan primjer naveo je Luku Bar, dok je, prema njegovim riječima, kompanija Port of Adria primjer neuspješne privatizacije, koja se odrazila ne samo u pogledu poštovanja radničkih prava, već je i lošim ekonomskim performansama „dovela u pitanje postojanje Bara i Crne Gore na mapi luka koje se bave pretovarom generalnih tereta“.

On je istakao potrebu za iniciranjem postupka ratifikacije konvencije MOR br. 137 o lučkim radnicima kojom bi država i zvanično prepoznala lučke radnike i minimum prava koja proizilaze iz te konvencije.

Bar

U utorak umjereno oblačno, do 36 stepeni

Published

on

Pretežno sunčano, mjestimično uz malu do umjerenu oblačnost. Od sredine dana, lokalno usled pojačanog razvoja oblaka, kratkotrajno kiša ili pljusak sa grmljavinom, uglavnom u planinskim predjelima.

Vjetar slab do umjeren, sjevernih smjerova, tokom jutra i noći ponegdje pojačan sjeveroistočni, a na krajnjem jugoistoku sredinom dana povremneo pojačan i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 27, najviša dnevna od 23 do 36 stepeni.

Prognoza za pomorce

UPOZORENJE:

Tokom noći mjestimični udari NE vjetra, 25-35 čvorova.

SINOPTIČKA SITUACIJA:

Uticaj plitkog visinskog ciklona iz Tirenskog mora, koji se premješta prema Jonskom i slabi.

PROGNOZA VREMENA ZA JUŽNI JADRAN ZA NAREDNA 24 ČASA:

Vjetar uglavnom W smjerova 4-14 čvorova, od sredine dana NW oko 20 čvorova. Tokom noći i jutra NE, 8-20, mjestimično sa udarima 25-35 čvorova. More 2-3. Vidljivost 10-20 km. Pretežno vedro, poslijepodne uz promjenljivu oblačnost, ponegdje je moguća prolazna kiša ili pljusak sa grmljavinom, uglavnom na području Boke. Najviša dnevna temperatura vazduha od 32 do 35 stepeni.

Nastavi Citanje

Bar

Komisija da razmatra privatizaciju Primorke

Published

on

Poslanici Demokratske Crne Gore inicirali su da se pred skupštinskom Komisijom za praćenje i kontrolu postupka privatizacije nađe i privatizacija barske Primorke.

Otvaranje javne debate, odnosno stavljanje na dnevni red Komisije, inicirali su poslanici Demokrata i članovi Komisije, Momčilo Leković i Anđela Vojinović, u dogovoru sa predstavnicima radnika bivše fabrike Primorka, te predsjednikom skupštinske Komisije, Uglješom Uroševićem.

Leković je u saopštenju naveo da je Primorka nekada bila privredni gigant koji je bio reprezent grada Bara i svojevremeno promovisan kao nosilac prehrambene industrije u opštini i šire.

„Prodaja kroz masovnu vaučersku privatizaciju, ekonomsko socijalni položaj bivših radnika fabrike, njihovi zahtijevi za ispunjenje socijalnog programa i isplatu otpremnina, ali i utvrđivanje odgovornosti za sve nezakonitosti i zloupotrebe od tadašnje državne vlasti i pravosudnih institucija, biće predmet našeg rada i interesovanja“, naveo je Leković.

On smatra da postupkom privatizacije ove bivše fabrike, u koju je uveden stečaj, treba da se aktivno bave i nadležna skupštinska Komisija, ali i pravosudni organi koji, kako tvrdi Leković, moraju ispitati sve činjenice i okolnosti.

„Uništenjem prehrambene industrije Primorka, koja je egzistirala preko 80 godina, nanesena je ogromna šteta privredi i državi, a radnicima napravljena nepravda koja nikada nije u punoj mjeri ispravljena“, zaključio je Leković.

Nastavi Citanje

Bar

Rizik od nestanka struje sve veći, vrućine prijete sistemu

Published

on

Izazvan rastom potrošnje i nestabilnim vezama za snabdijevanje, nestanak struje u Crnoj Gori krajem juna pokvario je mreže u zemljama regiona i izazvao haos u domaćinstvima, bolnicama i barovima na plaži. Incident koji se desio na Balkanu, desio se i širom svijeta.

Pod žarkim jadranskim suncem, početkom ljeta ove godine, život u Podgorici je skoro stao. Automobili i autobusi bili su zaglavljeni u saobraćaju jer su se semafori ugasili, internet je pao, a sigurnosni alarmi su se oglasili kao reakcija na iznenadni gubitak napajanja.

„Poslije jednog sata bez struje, bili smo na ivici panike jer je postajalo neizdrživo“, rekao je Drago Martinović, 61-godišnji penzionisani policajac.

„Bojim se da bi to moglo potrajati duže ako se ponovi”, dodao je on.

Loša vijest za Martinovića i stotine miliona ljudi širom svijeta je da je rizik od prekida sve veći. Toplija ljeta znače nagli porast potražnje za hlađenjem, jer visoke temperature uzrokuju savijanje žica i rizik od izazivanja šumskih požara. Nadogradnje elektroenergetske infrastrukture ne idu u korak, čak i kada napori da se smanji upotreba fosilnih goriva čine distribuciju električne energije važnijom.

Milioni domaćinstava u Hjustonu pretrpjeli su nestanke struje nakon uragana Beril prošle nedelje, izgubivši klima uređaje pošto je velika vrućina uslijedila nakon oluje. Pogađajući zemlje u razvoju i razvijene ekonomije, prekidi od Ekvadora do Indije poslednjih nedjelja daju predosjećaj nadolazećeg poremećaja.

Klimatska kriza izlaže električne mreže naglim poplavama koje ruše prenosne stubove, sušama koje isušuju hidroakumulacije i naglim porastom potražnje zbog hlađenja tokom velike vrućine.

„Cio elektroenergetski sistem je izgrađen i dizajniran u jednoj klimatskoj eri, a sada se traži da radi u drugoj klimatskoj eri“, rekao je Majkl Veber, profesor energetike na Univerzitetu Teksas u Ostinu. “To samo znači da više stvari može poći naopako.”

Nestabilne mreže stvaraju nestabilnost za preduzeća, izazivaju politiku i ugrožavaju živote. Proširenje mreže koštaće oko 24,1 bilion dolara za postizanje net-nula ciljeva do 2050. godine, nadmašujući investiciju koja je potrebna u kapacitete obnovljive energije, prema BloombergNEF-u. Zbog svojih ogromnih površina i velike potrošnje energije, SAD i Kina suočavaju se sa najvećim računima, ali nijedna zemlja nije pošteđena.

Većina zamračenja se dešava kada se veliki komadi ponude ili potražnje iznenada uključe ili isključuju. Oštećenja od oluja, eksplozija obnovljivih izvora energije ili skokovi u upotrebi mogu da izazovu prekide kada mreža nije dovoljno otporna.

Klimatske promjene proširuju ranjivost izvan ekonomija u razvoju. Problemi su nedavno pogodili više zemalja srednjeg ranga, uključujući energetski bogati Meksiko i Kuvajt, kao i uvoznike poput Albanije.

„Kako se temperature i pristup klimatizaciji povećavaju, to će dodatno opteretiti mrežu“, rekla je Felisija Aminof, analitičarka u BNEF-u. „Već smo primijetili povećanje ljetnje potražnje u određenim evropskim zemljama, kao što je Grčka, kao i na Bliskom istoku”, kaže ona.

U zemljama koje su već imale loše sisteme, klimatske promjene pogoršavaju probleme. Podmorska veza vrijedna 1,3 milijarde dolara otvorena je između Italije i Crne Gore 2019. godine, ali se njen kapacitet već smatra nedovoljnim i druga se razmatra.

Postojeća mreža nije bila u stanju da spriječi veliki nestanak struje u četiri balkanske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu i veći dio hrvatske obale u junu, koji je zahvatio 4 miliona ljudi. Potrošnja je porasla kako su se temperature kretale blizu 40 stepeni, što je dovelo do otkazivanja jednog sistema za drugim.

Šumski požar u regionu Balkana vjerovatno je doprinio kvaru, pokvarivši prekogranične interkonektore, zahvativši više zemalja, uključujući Albaniju čije oslanjanje na hidroenergiju čini podložnom sve toplijem i suvom vremenu, prenosi Financial post.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.