Connect with us

Bar

Privatizovanje Luke Bar potrebno je izbjeći

Published

on

Privatizovanje Luke Bar potrebno je izbjeći i neophodno je pokrenuti inicijativu za ratifikaciju konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR) o radu lučkih radnika čime bi se, na svojevrstan način, postavili temelji za razvoj stručnog obrazovanja lučkih radnika.

To je saopšteno danas na okruglom stolu “Dokeri: sadašnji i budući izazovi”, u organizaciji Sindikalne organizacije Luke Bar.

Kako se navodi u saopštenju Sindikalne organizacije Luke Bar, događaj je okupio relevantne aktere u tom sektoru, pogotovo u kontekstu socijalnog dijaloga i industrijskih odnosa, kako na nivou kompanije i sektora, tako i na državnom nivou.

Dodaje se da je učešće koordinatora Evropskog savjeta dokera, Entonija Tetara dalo događaju međunarodni karakter, što je, uzevši u obzir ekonomsku prirodu tog sektora, značajno upotpunilo cjelokupnu raspravu.

Tetar je, kako se navodi, rekao da su u „evropskom dokerskom savjetu uvjereni da će samo jedinstvena i solidarna borba omogućiti da prihvatimo izazove koji sve nas očekuju u našim lukama“.

Dodao je da su, između ostalog, prioriteti tog Savjeta zdravlje i bezbjednost na radu lučkih radnika, ali i insistiranje na tome da sve države Evrope ratifikuju konvencije MOR-a koje se tiču lučkih radnika i štite njihova prava, naročito konvencije 137, 152, 154, 155, 187 i 195.

Predstavnik Ministarstva kapitalnih investicija Dino Tutundžić naveo je da pozitivni rezutati za prvih šest mjeseci nijesu samo rezultat dobrog rada menadžmenta kompanije već i posvećenosti svih zaposlenih u Luci Bar.

On je rekao da očekuje da uskoro bude finalizovan granski kolektivni ugovor za dokere.

Predstavnik Ministarstva rada i socijanog staranja Marko Ćipović rekao je da je veoma važno da sva pitanja iz oblasti socijalnog dijaloga rješavaju postepeno i da partneri putem kompromisa dođu do rješenja.

Predsjednik Sindikata Alis Šabotić podsjetio je da je Tetar bio jedan od glavnih faktora pod čijim je pritiskom poništen tender za prodaju Luke Bar 2016. godine, ali i naglasio da će „s obzirom na neke medijske navode Sindikat pružiti identičan otpor kao i 2016. godine, ukoliko se opet krene u neku sličnu avanturu sa Lukom Bar.“

Predsjednik Odbora direktora Luke Bar, Marko Nišavić, rekao je da menadžment prepoznaje značaj Sindikata i važnost njegove međunarodne sindikalne saradnje jer su primjeri dobre prakse iz Evrope više nego dobrodošli kod nas.

Izvršni direktor Luke Bar, Ilija Pješćić, stavio je akcenat na značaj ljudskih resursa u koje će, rekao je, Luka Bar i ubuduće nastaviti da ulaže.

Predsjednik Skupštine Saveza sindikata Crne Gore, Ranko Božović, naveo je da je na Sindikatu da pokreće inicijative i da oni posjeduju kapacitet i znanje da to ostvare u praksi.

Predsjednik granskog Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore, Agim Mila, osvrnuo se na neujednačenost pristupa socijalnom dijalogu i poštovanju radničkih prava u različitim kompanijama u ovom sektoru.

Kao pozitivan primjer naveo je Luku Bar, dok je, prema njegovim riječima, kompanija Port of Adria primjer neuspješne privatizacije, koja se odrazila ne samo u pogledu poštovanja radničkih prava, već je i lošim ekonomskim performansama „dovela u pitanje postojanje Bara i Crne Gore na mapi luka koje se bave pretovarom generalnih tereta“.

On je istakao potrebu za iniciranjem postupka ratifikacije konvencije MOR br. 137 o lučkim radnicima kojom bi država i zvanično prepoznala lučke radnike i minimum prava koja proizilaze iz te konvencije.

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

on

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

 

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

on

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

Bar

Dani čuna na Skadarskom jezeru

Published

on

Festival čuna održaće se u petak, 22. septembra. Otvaranje programa je u 17:30 časova, a u 18:00h sa Vranjine počinje trka čunovima do Virpazara.  U trci učestvuju privredni riboloci sa Skadarskog jezera. Dodjela nagrada i priznanja planirana je za 19:00, a od 19:30 časova za dobar provod pobrinuće se bend Milky Wave.

Cilj festivala je promocija bogate kulturne baštine Nacionalnog parka Skadarsko jezero, čiji je jedan od simbola drveni čun. Čun je čamac karakterističan za Skadarsko jezero, koji se vjekovima tradicionalno upotrebljava za ribolov. Vještina izrade čunova uvrštena je u nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog naslađa Crne Gore.

Organizator manifestacije je NVO ,,Fondacija za zaštitu čuna”, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Bar i JU Nacionalnih parkova Crne Gore.

Prijave za trku se vrše putem telefona +382 67/837-970, a rok za prijavu je do petka ujutru, 22.09.2023.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da zajedno sa nama uživaju u manifestaciji koja baštini tradiciju starih brodova na Skadarskom jezeru.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.