Connect with us

Bar

U Osnovnom sudu u Baru prosječna opterećenost po sudiji 495 predmeta!

Published

on

Zbog opšte poznate situacije prouzrokovane korona virusom i štrajkom advokata u 2021. godini, sud je ovu godinu započeo sa 1.185 nezavršenih predmeta

Rad Osnovnog suda u Baru za prvih šest mjeseci 2022. godine karakteriše dobar kvalitet rada u svim vrstama predmeta, a procenat potvrđenosti svih odluka koje je sud donio iznosi 61,39 odsto, kazala je u razgovoru za “Dan” predsjednica tog suda Tamara Spasojević.

Prema njenim riječima, osim kvaliteta, rad suda karakterišu i kvantitet i blagovremenost izrade odluka i rada na starim predmetima. Ona ističe da je veliki akcenat u ovom sudu stavljan na postupak alternativnog rješavanja sporova, koji je prepoznat kao efikasan i ekonomičan.

Prosječna opterećenost po sudiji je 495 predmeta. Opšti priliv predmeta je podjednak kao i u 2021. godini. U prvih šest mjeseci dvoje sudija ovog suda izabrano je za sudije Višeg suda u Podgorici, a tokom prethodne godine i prvih pet mjeseci ove jedan sudija je iz zdravstvenih razloga bio odsutan, usled čega sud radi sa smanjenim brojem sudija. Radi svega osam sudija, dok je sistematizacijom propisano da u ovom sudu radi 11 sudija. Sud je uspio da riješi 93,3 odsto predmeta u odnosu na priliv, a na kraju šestomjesečnog izvještaja ostalo je neriješeno 50,03 odsto od svih predmeta primljenih na nivou suda. Ovakav rezultat pokazuje izuzetnu angažovanost sudija koje trenutno rade u sudu u smanjenom kapacitetu“, naglasila je Spasojević.

Ona dodaje da je u parničnom referatu ostalo 1.345 nezavršenih predmeta.

“Potrebno je naglasiti da je, zbog opšte poznate situacije prouzrokovane korona virusom i štrajkom advokata u 2021. godini, sud ovu godinu započeo sa 1.185 nezavršenih predmeta.U krivičnom referatu ostao je 121 predmet, što predstavlja 58,45 odsto neriješenih krivičnih predmeta. Imajući u vidu da je u naznačenom vremenskom periodu samo jedan sudija bio angažovan u krivičnom referatu (jer je u međuvremenu došlo do prelaska drugog sudije krivičara u Viši sud), smatramo da je i u ovom referatu ostvaren dobar kvalitet i kvantitet”, zaključila je Spasojević.

(DAN)

Continue Reading
Ostavi Komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

on

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

 

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

on

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

Bar

Dani čuna na Skadarskom jezeru

Published

on

Festival čuna održaće se u petak, 22. septembra. Otvaranje programa je u 17:30 časova, a u 18:00h sa Vranjine počinje trka čunovima do Virpazara.  U trci učestvuju privredni riboloci sa Skadarskog jezera. Dodjela nagrada i priznanja planirana je za 19:00, a od 19:30 časova za dobar provod pobrinuće se bend Milky Wave.

Cilj festivala je promocija bogate kulturne baštine Nacionalnog parka Skadarsko jezero, čiji je jedan od simbola drveni čun. Čun je čamac karakterističan za Skadarsko jezero, koji se vjekovima tradicionalno upotrebljava za ribolov. Vještina izrade čunova uvrštena je u nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog naslađa Crne Gore.

Organizator manifestacije je NVO ,,Fondacija za zaštitu čuna”, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Bar i JU Nacionalnih parkova Crne Gore.

Prijave za trku se vrše putem telefona +382 67/837-970, a rok za prijavu je do petka ujutru, 22.09.2023.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da zajedno sa nama uživaju u manifestaciji koja baštini tradiciju starih brodova na Skadarskom jezeru.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.