Connect with us

Bar

Pilot paraglajdera radio nelegalno, već osuđivan za falsifikovanu dozvolu

Published

on

Osnovno državno tužilaštvo u Baru prikuplja obavještenja u cilju utvrđivanja ima li elemenata krivičnog djela u poletu paraglajderom sa vrha Vrsute (1.183 m.n.v) koji je imao prinudni slet na planinu, čije okolnosti tek treba da se razjasne, a kada su teške tjelesne povrede zadobili i turista i pilot.

Oni su pronađeni povrijeđeni u planinskim vrletima nakon 30 sati zahvaljujući posvećenosti pripadnika Službe zaštite i spasavanja Bar.

Ruski državljanin Aleksey Musatov (48), pilot paraglajdera dvosjeda, doveo je u opasnost život turiste iz Njemačke Štefana Hajmana (45), kao i sopstveni nakon što je izveo polet sa vrha Vrsute.

Od posledica sleta na planinsku padinu Vrsute okrenutu ka moru, nepunih 200 metara od vrha, nakon što je hospitalizovan, Hajmanu su ljekari konstatovali teške tjelesne povrede: kontuzija pluća i povrede kičmenih pršljenova.

Zbog prirode povreda Hajman je iz Opšte bolnice Bar upućen u Klinički centar Crne Gore. Iz ove zdravstvene ustanove je potvrđeno da je njemački turista transportovan u Njemačku. Hajman uslijed povrede kičme ima oduzetost donjih ekstremiteta.

Sedam dana nakon nezgode, Musatov je i dalje u Opštoj bolnici Bar gdje je potvrđeno da su njegove povrede, takođe, teške tjelesne povrede. Prema saznanjima Novosti, u Opštoj bolnici Bar, on ima prelom obje petne kosti i povredu kičme.

Izazov letenja paraglajderom sa planine Vrsute za turistu iz Njemačke i pilota ruskog državljanina umalo nije bio koban po život. Međutim, Musatov se godinama bavio ovim poslom, očigledno nelegalno, ali nisu mogli ostati neprimećeni sletovi paraglajdera sa planinskih vrhova.

Nisu bili neprimijećeni ni sletovi na barsku rivu, koji takođe, nisu odobreni, ali vrlo verovatno da rizična vršljanja ne bi došla u fokus interesovanja javnosti da 8. septembra nije prijavljen nestanak dvojice stranih državljana koji su oko 17 časova krenuli na polet paraglajderom sa vrha Vrsute.

U ovom ekstremnom sportu iskustvo pilota je neophodno, ali i važeće dozvole.

Iz Agencije za civilno vazduhoplovstvo je potvrđeno da Musatov nije imao važeću dozvolu pilota paraglajdera u skladu sa ovlašćenjima. Takođe, Agencija za civilno vazduhoplovstvo nije izdala dozvolu za poletište sa Vrsute.

U tužilaštvu Novosti saznaju da je Musatov već osuđivan za falsifikovanje pilotske dozvole za paraglajder.

Inače, on u Crnoj Gori živi duže od decenije.

(Novosti)

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

on

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

 

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

on

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

Bar

Dani čuna na Skadarskom jezeru

Published

on

Festival čuna održaće se u petak, 22. septembra. Otvaranje programa je u 17:30 časova, a u 18:00h sa Vranjine počinje trka čunovima do Virpazara.  U trci učestvuju privredni riboloci sa Skadarskog jezera. Dodjela nagrada i priznanja planirana je za 19:00, a od 19:30 časova za dobar provod pobrinuće se bend Milky Wave.

Cilj festivala je promocija bogate kulturne baštine Nacionalnog parka Skadarsko jezero, čiji je jedan od simbola drveni čun. Čun je čamac karakterističan za Skadarsko jezero, koji se vjekovima tradicionalno upotrebljava za ribolov. Vještina izrade čunova uvrštena je u nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog naslađa Crne Gore.

Organizator manifestacije je NVO ,,Fondacija za zaštitu čuna”, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Bar i JU Nacionalnih parkova Crne Gore.

Prijave za trku se vrše putem telefona +382 67/837-970, a rok za prijavu je do petka ujutru, 22.09.2023.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da zajedno sa nama uživaju u manifestaciji koja baštini tradiciju starih brodova na Skadarskom jezeru.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.