Connect with us

Budva

Poznate liste učesnika lokalnih izbora u Budvi: Favorit lista DF-a “Milo Božović – Budva na prvom mjestu”

Published

on

Poznate su liste učesnika lokalnih izbora u Budvi. na izborima 23. oktobra u turističkoj metropoli Južnog Jadrana učestvovaće sedam lista a sva istraživanja pokazuju da je aspolutni favorit lista “Milo Božović – Budva na prvom mjestu – DF“.

Za drugo mjesto, prema projekcijama agencija za istraživanje javnog mnenja u čije smo ankete imali uvid, boriće se lista  “Idemo ljudi – Dragan Krapović – Demokrate – Demos” koja ima blagu prednost ispred liste ”Prava stvar – jedinstveni za Budvu”.

Na odbornička mjesta u novom sazivu budvanskog parlamenta mogu da računaju i iz liste “Može Budva može Crna Gora“.

LISTE:

Na čelu liste “Milo Božović – Budva na prvom mjestu – DF“ je Milo Božović, a zatim slijede Nikola Jovanović, Mladen Mikijelj, Danijela Došljak, Nikola Vučićević, Marijana Božović, Jelena Kuljača Savić, Nikola Kralj, Slađana Nedović, Mirjana Gregović, Nebojša Janović, Mladen Kažanegra, Milena Perović, Kristina Rafailović, Mitar Bečić, Bojana Pićan, Filip Vujović, Aleksandar Božović, Sanja Vujović, Miloš Medin, Anđela Goranović, Jelena Miković, Marija Franeta, Radko Garčević, Ivan Radulović, Milica Babić, Milica Radonić, Milijana Đukić, Bojana Matović, Darko Ivanović, Ivana Liješević,Tijana Rađenović i Dragan Radonić.

Listu “Idemo ljudi – Dragan Krapović – Demokrate – Demos” čine Dragan Krapović, Krsto Radović, Slavica Maslovar, Đorđe Zenović, Marko Marković, Dragana Kažanegra Stanišić, Milivoje Radulović, Zdravko Pavlović, Aleksandar Klarić, Ivana Rebić, Željko Franeta, Ivan Pejović, Petar Radević, Jovana Drašković, Nikola Božović, Nemanja Zenović, Sandra Radević, Luka Bečić, Ognjen Mušikić, Dušan Gregović, Zagorka Jelušić, Damjan Ivanović, Sanja Vojnić, Milorad Babović, Matija Svorcan, Vanja Radonić, Saša Šubara, Miroslav Grubić, Dijana Čelebić, Anđa Budmir, Tamara Ćorović, Dejan Boreta i Dragić Dragićević.

Listu ”Prava stvar – jedinstveni za Budvu – Dragana Mitrović – DPS, SDP, SD, GI 21. maj, LP” čine Dragana Mitrović, Milan Tičić, Petar Odžić, Marko Vujačić, Maja Miljanić, Saša Samardžić, Jovo Perović, Rade Ratković, Milica Petričević, Ivana Lazović, Lazar Vujačić, Dejan Anđušić, Dunja Dragović (SDP), Marija Jovićević, Miloš Radović, Dušanka Kapisoda, Miloš Zenović, Nikola Joković, Radomir Bubanja, Jelena Bajković, Ivan Janjušević, Milorad Radunović, Enes Nurković, Sandra Kapičić, Vlado Vučetić, Sanja Joksimović, Božo Brnović, Boris Vuković, Amela Čekić, Dijana Glendža, Luka Bracanović, Mihailo Đurović i Merin Smailagić.

Na listi “Može Budva može Crna Gora” su Ivan Ivanović, Berislav Fabris, Jelena Mudreša, Vladimir Đurić, Aleksandar Vađon, Beti Đurđić, Miloš Mediković, Miško Konić, Marnela Marković, Borislav Rabrenović, Igor Krivokapić, Božidarka Mrvaljević, Goran Kalađurđević, Ana Račić, Mirko Mijušković, Dragan Marković, Ana Janković, Vuk Radunović, Ivan Milošević, Slađana Moračanin, Admir Skenderi, Goran Bubanja, Tijana Lopičić, Vanja Pejović, Đuro Samardžić, Vasilisa Lazović, Rajna Dapčević, Dejan Mijović, Mićo Vujović, Milijana Vukotić Jelušić, Vukan Tomović, Božena Jelušić i Blažo Rađenović.

Na listi “Za bolju Budvu – Građanska akcija” su Božidar Vujičić, Slobodan Ivanović, Vladimir Strugar, Ana Vujičić, Danijela Drpljanin, Predrag Rajović, Mirko Đurović, Mato Perčin, Marijana Vučićević, Milovan Mićanović i Sanja Franeta.

Kandidati na listi “SNP – Temeljno za Budvu” su Vuk Jovanović, Krsto Rađenović, Žarko Ristić, Milica Kažanegra, Miloš Stanković, Jovan Rađenović, Predrag Džiknić, Jelena Šćepanović, Miloš Duletić, Krsto Božović, Slobodan Raičević, Milena Kažanegra, Milovan Babović, Zoran Pešović, Đorđe Đurašević, Jelena Zekić, Vojislav Vučeković, Stefana Vuković, Velibor Obradović, Sandra Došljak, Marko Zeković, Katarina Ristić, Bojan Šašović, Jadranka Ćorić, Jelena Šćekić, Jovana Mijović, Branko Đurović, Teodora Bojović, Violeta Radunović, Ivana Šćekić, Milonja Mijović, Ljiljana Sekulić i Nikola Radenović.

Nosilac liste Prave Crne Gore u Budvi je Luka Liješević, zatim slijede Aleksandar Franeta, Milan Kovačević, Anđela Radović, Marina Zec, Slavomir Marković, Tihomir Konjević, Dragan Krgović, Ranka Bulajić, Ilija Pribilović, Nadežda Kovačević, Nikola Vujović, Predrag Parapid, Marija Jestretić, Mile Vejnović, Radoje Vujović, Marija Liješević, Igor Franeta, Miljan Vuković, Vladimir Knežević, Filip Krstin, Radoje Bulajić, Željko Dačić, Slavica Vučeraković, Milka Varagić, Ljiljana Mimović, Andrea Vuksanović, Milorad Marković, Igor Marković, Milena Teodosić, Voimir Sarić, Matija Jesretić i Goran Vidaković.

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

on

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

 

Nastavi Citanje

Budva

Budva izgubila u finalu, Skoplje Evropska prijestonica kulture za 2028. godinu

Published

on

Prijestonica Sjeverne Makedonije dobila je titulu Evropske prijestonice kulture za 2028. Budva je izgubila u finalnoj borbi.

Odluku je danas u 15 časova saopštena u Briselu delegaciji Budve.

Na svečanom događaju u “Kući evropske istorije “u Briselu, javnosti je saopštena odluka Evropske Unije da Skoplju (Sjeverna Makedonija) dodijeli titulu Evropske prijestonice kulture za 2028. godinu u kategoriji gradova iz EEA/EFTA zemalja, zemalja kandidata za EU i potencijalnih kandidata za EU.

Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika Opštine Budva, odluku donesenu od strane Generalnog Direktorata za obrazovanje, omladinu, sport i kulturu Evropske komisije, a na predlog EU panela nezavisnih kulturnih eksperata, saopštio je Georg Hesler, rukovodilac Sektora za kulturu, kreativnost i sport Generalnog Direktorata EU komisije.

Svečanom proglašenju u Briselu prisustvovali su visoki predstavnici Evropske unije, timovi kandidature finalista Budve i Skoplja, kao i predstavnici evropskih medija.

Jovanović je čestitao Skoplju i Sjevernoj Makedoniji na pobjedi.

“Zahvaljemo Evropskoj uniji na odličnoj organizaciji ovog prestižnog takmičenja gdje gradovi nisu rivali već partneri koji jedni od drugih uče, uspostavljaju mostove saradnje i pokreću zajedničke projekte. Za Budvu, Boku i Crnu Goru je velika čast i uspjeh što smo u konkurenciji desetina zainteresovanih gradova iz Evrope uspjeli da uđemo u finale. Proces kandidature je pokrenuo energiju i zajedništvo građana, kvalitetnu i otvorenu saradnju institucija i vaninstitucionalne scene, ozbiljne pozitivne pomake u pravcu evropskih integracija. Zato nemamo pravo da stanemo. Imamo obavezu prema građanima i kulturnoj sceni da sve izvodljive projekte iz naše kandidature “Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture” u narednom periodu realizujemo, kako u oblasti programa tako i u oblasti infrastrukture. Zajedničkim naporima države, opština i scene, a uz podršku naših evropskih partnera, Budva i Boka će se snažno transformisati kroz kulturu i kreativne industrije i postati veoma poželjno mjesto za život. Zahvaljujemo se na saradnji i podršci predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, ministarki kulture i medija Maši Vlaović, kao i čitavoj Vladi, predsjednicima i timovima opština Herceg Novi, Tivat i Kotor, te stotinama saradnika koji su radili, rade i radiće na ovom nacionalnom projektu”, kazao je Jovanović.

Dušan Kaličanin, pokretač i koordinator kandidature “Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture” takođe je čestitao je Skoplju, navodeći da kvalifikovanje za ovo takmičenje i ulazak u finale je veliki uspjeh za Crnu Goru.

“Prelomna tačka. Trenutak od kog kulturna, umjetnička i kreativna scena, institucije i vaninstitucionalni sektor, a što je najvažnije i svi građani Crne Gore, imaju dokaz i sjajan primjer da je moguće u našoj zemlji pokretati i raditi velike evropske projekte, uspostaviti ozbiljnu međunarodnu saradnju, pokrenuti promjenu čitavog društva na bolje. Zahvaljemo se svim umjetnicima, kulturnim stvaraocima, institucijama, državnim i opštinskim rukovodiocima, nevladinim organizacijama, kompanijama, partnerima koji su nesebično, uporno i hrabro radili sa nama na ovom projektu. Bez vas ovo veliko pokretanje Crne Gore ne bi bilo moguće. Ostvarili smo istorijski pomak, ali veliki posao tek slijedi. U narednim mjesecima očekujemo pokretanje desetina projekata koje smo ugovorili sa brojnim evropskim partnerima, kandidatima i Evropskim prestonicama kulture. Već smo dobili potvrde za budžete u milionima eura, a radimo na odobravanju budžeta u desetinama miliona”, rekao je Kaličanin.

Dodao je i da se radi veoma ozbiljno na razvoju projekata, scene, podizanju kapaciteta i razvoju Budve i čitavog regiona.

“Ulaskom u finale postali smo dio porodice Evropskih prestonica kulture i dobili jedinstvenu mogućnost da pristupimo i koristimo njihova iskustva, kontakte, znanja, budžete, mehanizme i postanemo partneri na brojnim evropskim projektima. To je prilika koju smo dužni da na najbolji način iskoristimo i tako podignemo nivo naše kulture, umjetnosti, nauke, obrazovanja, a kroz sve te procese, konačno podignemo kvalitet života naših građana”, istakao je Kaličanin.

Kako se zaključuje u saopštenju umjetnici, kulturni stvaraoci, kreativci, organizacije, institucije, kompanije, mediji i građani Crne Gore su pozvani da putem zvaničnog web sajta www.budvaboka2028.me prate dalju realizaciju projekta, ali i da se u projekat aktivno uključe slanjem svojih projektnih ideja, predloga, kritika, prijava za partnerstvo, volontiranje ili uključivanje u tim za realizaciju projekta.

“Projekat je otvoren za sve kreativne, hrabre, stručne, uporne i sposobne građane Budve, Boke i Crne Gore i dobra prilika da se sve njihove sposobnosti, kreativne ideje i projekti na najbolji način realizuju i predstave Evropskoj javnosti”, navodi se u saopštenju.

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

on

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.