Connect with us

Budva

Turistička metropola dobija SPEKTAKULARNO šetalište: “Budvanska školjka” povezaće Stari grad i Bečiće!

Published

on

“San koji smo dugo sanjali, i za koji živi većina u Budvi”, tim riječima predsjednik Opštine Budva Milo Božović opisao je emotivnu notu koju nosi izrada idejnog rješenja za šetalište u gradskom jezgru Budve,za koji je danas raspisan međunarodni konkurs.

Povodom raspisivanja međunarodnog Konkursa za idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja šetališta „BUDVANSKA ŠKOLJKA“ od Budve do Bečića – Faza I u velikoj sali Skupštine opštine Budva danas je održana press konferencija povodom raspisivanja

Konferenciji su prisustvovali predsjednik opštine Budva Milo Božović, ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, direktor JP Morsko Dobro Mladen Mikijelj, glavni gradski arhitekta Vladan Stevović i predsjednik UO JP Morsko dobro Blažo Rađenović.

Božović je na početku predstavljanja ovog kapitalnog projekta kazao da je raspisan javni konkurs za izradu idejnog rješenja za šetalište u samom gradskom jezgru Budve što je jedna tema koja se zadnjih 30 godina provlači građanima Budve ali koja nikad nije bila realizovana.

To je san koji smo dugo sanjali i za koji živi većina u Budvi. To je nešto što potpuno mijenja sliku čitavog grada i njegove mogućnosti u razvitku turističkog potencijala. To je dio grada koji će svima popraviti kvalitet života. Ovo je kapitalni projekat za opštinu Budva i jako je važno da se što više onih koji mogu da realizuju projekat prijavi. To je poruka koju šaljemo. Obezbijedili smo jako veliki fond nagradi za ovaj projekat koji iznosi 223.000 evra. Pored toga ovo je jedan od najprovokativnijih momenata koji u svojoj karijeri mogu imati jer bi promijenili imidž jednog grada. Razlozi zbog kojeg je ovo potrebno su svima jasni. Sama riječ „Promenada“ je simbolična jer znači u najširem smislu – put po kojem se šeta. A sama riječ ima u svom sastavu dvije riječi – promjena i nada. Nama je u Budvi potrebno i jedno i drugo. Ovo je projekat koji može da omogući i promjenu i nadu. Ovo će biti potpuno novi grad za sve nas koji živimo u njemu i za sve koji dolaze“, kazao je Božović.

Budva će realizacijom ovog proejkta dobiti 2.5 kilometra najboljega šetališta u ovom dijelu Mediterana, a kada se realizuje ovaj projekat, svi koji dođu u Budvu će poželjeti da se u nju vrate”, dodao je Božović.

Glavni gradski arhitekta Vladan Stevović kazao je da će ovaj kapitalni projekat promijeniti identitet grada koji će Budvu učiniti centrom Mediterana.

Ta sredina će biti zadovoljavajuća kao životni prostor ali i turistički prostor. Što se tiče samog konkursa, po karakteru je međunarodni što podrazumijeva učešće bilo kog aktera. Prethodno je na konkursu na državnom nivou rađeno na raspisivanju programskog zadatka. Ovo treba da promijeni čitav karakter grada i da pretvori Budvu u kulturnu prijestonicu čija će sezona trajati tokom cijele godine“, kazao je on.

Ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović kazao je da je ovo jedan ozbiljan i strateški važan projekat ne samo za Budvu već za Crnu Goru.

Percepcija razvoja našega turizma polazi od Budve. Kada kažu dobra je sezona, ona je dobra ako je dobra u Budvi. Ako je loša, loša je u Budvi. Ovaj grad je srce razvoja crnogorskog turizma. Zbog toga sam srećan i čestitam na ovom projektu. Ono što uporno ističem je da ovo ne može preko noći ali ako ne krenemo nikada nećemo ni završiti. Odlično je što se kreće sa ovim projektom, koja jeste bila naružena velikom izgradnjom, ali ovaj projekat može vratiti sjaj ovom gradu, kakav ona zaslužuje“, kazao je Đurović.

On je kazao da će prva nagrada za idejni projekat biti 120 hiljada evra.

Ovo se radi u jednoj karijeri ili nikad. Ovo će biti prestiž, ne za Crnu Goru, nego u svijetu. Apelujem na predsjednika i na lokalnu upravu da ne stanu. Budva ima potencijal da izvede ovaj projekat do kraja. U Vladi Crne Gore i u meni lično ćete imati podršku jer ovo determiniše razvoj turizma. Ovim kreiramo turističku ponudu koja će biti pandan najatraktivnijim destinacijama. Još jednom želim da vam čestitam na početku projekta“, zaključio je Đurović.

Svjedoci smo da nije bilo značajnih investicija u Budvi a pogotovo u dijelu Morskog dobra, kazao je predsjednik UO JP Morsko Dobro Blažo Rađenović. A Direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj kazao je da mu je veliko zadovoljstvo što može konstatovati da je sve spremno za raspisivanje međunarodnog urbanističko-arhitektonskog konkursa koji će obnoviti najvažniju lokaciju u gradu.

Svjesni smo da se čekalo dugo, da su mnogi pričali o ovom projektu ali da se nikad nije realizovao. Ja bih rekao da je ovo pravi put kako država i lokalna samouprava treba da sarađuju. Ovaj projekat će u velikoj mjeri promijeniti naš imidž. Samo kroz realizaciju ovakvih kapitalnih projekta možemo privući turiste. Siguran sam da period devastacije prostora Budve završava i da ljudi koji će u narednom periodu voditi ovaj grad ponuditi novu priču. Nadam se da ćemo biti partneri u narednom periodu. Vjerujte mi da sa realizacijom ovog projekta Budvu postaviti onamo gdje joj je mjesto kada je u pitanju balkanski turizam“, kazao je Mikijelj.

Ukoliko postoji bilo kakva sumnja da ovaj projekat ostaje samo na idejnom rješenju, Mikijelj je uvjeren da će se sve to otkloniti.

S obzirom da su i Vlada Crne Gore i javna preduzeća za Morsko dobro spremni da ovaj projekat podrže i u narednom periodu. Budva ovim projektom mijenja identitet ali i imidž destinacije“, zaključio je Mikijelj prezentaciju šetališta Budva-Bečići.

Budva

U Kotoru danas dva broda sa više od 3.900 putnika

Published

on

U kotorskoj luci danas su dva broda sa 3.917 putnika, javlja  Radio Kotor.

Prema informaciji iz AD “Luka Kotor” na vezu danas do 18 sati je “Marella Explorer”, sa 1.756 putnika.

Na sidrištu 1 je “MSC Armonia “ sa 2.161 putnikom, prema planu putovanja za grčku luku Krf isplovljava u 18 sati.

Nastavi Citanje

Budva

Grbaljska sela uskoro dobijaju novi vodovod

Published

on

Sekundarni sistem vodosnabdijevanja za grbaljska sela Bigova, Pobrđe, Vranovići i Lješevići biće uskoro izgrađen.

Kako je saopšteno iz Opštine Kotor, radovi se realizuju uporedo sa izgradnjom primarnog vodovodnog sistema u Donjem Grblju.

Planirana je izgradnja 13 kilometara distributivnog cjevovoda, od čega 3.5 u Bigovi, 2.7 u Lješevićima i 6.8 kilometara u selima Pobrđe i Vranovići.

Vrijednost investicije iznosi dva miliona eura, a rok završetka radova je šest mjeseci.

Radove izvodi konzorcijum podgoričkih kompanija „Vigoris Ecotech“ i „Ding“.

 

Nastavi Citanje

Budva

Nema kazne za maloljetnike: Dječaka u Budvi brutalno pretukli vršnjaci

Published

on

Da li će biti prekršajno sankcionisani njihovi roditelji, biće poznato nakon što o događaju mišljenje donese budvanski Centar za socijalni rad, rečeno je redakciji u Upravi policije.

Majka pretučenog dječaka “Vijestima” je kazala da je incidentu prethodila “nesuglasica njenog sina sa vršnjakom u vezi sa košarkom”.

Nakon toga, tvrdi ona, taj vršnjak mu je slao prijeteće poruke, a onda ga je sa dvadesetak dječaka sačekao na košarkaškom terenu gdje su mu nanijeli brojne povrede, uključujući i potres mozga, zbog čega je iz budvanske Hitne pomoći upućen u risansku bolnicu “Vaso Ćuković”.

Stres je pretrpio, kaže majka, i njegov sedmogodišnji brat, a okupljeni dječaci ništa nijesu učinili da to spriječe, već su navijali za nasilnike, podstrekavali i snimali dok su trinaestogodišnjaka brutalno tukli.

Redakcija je u posjedu tih video-snimaka.

Policija čeka mišljenje Centra za socijalni rad

Iz Uprave policije (UP) su “Vijestima” kazali da su “po prijavi majke pretučenog dječaka, preduzeli radnje iz svoje nadležnosti”.

“Službenici Uprave policije prikupili su potrebna obavještenja na zapisnik, te sa spisima predmeta upoznala tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji se izjasnio da se u radnjama ovih lica ne stiču elementi krivičnog djela budući da je riječ o maloljetnicima koji nisu navršili 14 godina života, te nisu krivično ni prekršajno odgovorni”, odgovorili su iz UP.

Kazali su da su sa “cjelokupnim spisima predmeta upoznali Centar za socijalni rad u Budvi, kao i škole koje djeca pohađaju radi preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti”.

“… Dok će policija cijeniti eventualno postojanje elemenata prekršaja u radnjama njihovih roditelja, shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, nakon prikupljanja obavještenja od djece od strane Centra za socijalni rad”, kazali su “Vijestima” iz UP.

Gađan loptama, kamenjem, a onda pretučen

“Naš trinaestogodišnji sin je noć uoči početka nove školske godine igrao košarku sa mlađim bratom, na obližnjem terenu. Prethodno, primao je prijeteće poruke od vršnjaka, koji je navodno htio da brani svog prijatelja, sa kojim je moj sin u odjeljenju, sa kojim je imao neku raspravu u vezi sa košarkom. Moj sin nije imao predstavu da su oni već napravili grupu koja je bila spremna da ga prebije te večeri. Napad je uslijedio kad su djeca, koja inače žive na drugom kraju grada, došla na teren i izazivala ga, gađali ga loptama, kamenjem, vrijeđali i provocirali, a onda su ga brutalno napali sa leđa”, priča majka pretučenog dječaka.

Ističe da ga je jedan od dječaka više puta udario u glavu, nakon čega je trinestogodišnjak pao i izgubio svijest.

“…Što je ovaj iskoristio da nastavi mučki da ga tuče. Ostali su snimali telefonima dok je moj sin bespomoćno ležao na tribinama, a naš sedmogodišnjak u strahu i panici nije se sjetio da dođe i da nas dozove, a i bilo ga je strah da ostavi brata samog. Nasilnici su mu i bacili papuče preko ograde, pa je kući došao bos. Gledajući sve to, moj sedmogodišnji sin je ostao šokiran. U strahu ga je tako povrijeđenog doveo kući, u nesvjesnom stanju, sa vidljivim povredama. Poveli smo ga u Hitnu pomoć, podnijeli smo prijavu policiji, a iz Hitne pomoći su nam dali uput za Urgentni centar u Risnu, gdje je od strane hirurga hospitalizovan zbog teških povreda. Praćen je u toku noći jer je konstatovan teži potres mozga, uz hematome po tijelu, te je hospitalizovan”, ispričala je majka dječaka “Vijestima”.

Ona je kazala da “ni jedan roditelj ne treba da doživi nešto takvo, a ni jedno dijete ne bi trebalo tako da dočeka prvi dan škole”.

“Da sve bude još gore, na tom poligonu je bilo preko 20 djece koja su prisustvovala napadu, bodrili su nasilnike i sve to snimali telefonima. Mi smo iste večeri dobili snimak. Najgore je što su u tome učestvovala i djeca koja su se igrala sa mojim sinom i koja su mu dolazila na rođendane”, priča majka pretučenog trinaestogodišnjaka.

Ona je kazala i da je njen trinaestogodišnji sin već određeno vrijeme na meti vršnjaka iz škole.

“Maltretirali su ga na raznim osnovama, lomili mu naočare, nazivali ga svakakvim pogrdnim imenima. Iz više navrata sam išla u školu, obavljala razgovor sa roditeljima, i ja i suprug, a isti dječak koji je organizovao sve ovo, organizovao je i njegovo maltretiranje ranije. Sve bi se završavalo razgovorom sa roditeljima kod direktora, a i tada su nam iz škole govorili da su im ruke vezane. Djecu ne mogu da sankcionišu, a ne pomaže ni prelazak u novu školu, i šta je posledica? Evo upravo ovo nasilničko ponašanje”, kazala je majka tog dječaka.

Ona je apelovala na nadležne institucije, policiju, tužilaštvo, škole i ministarstva, da kazne počinioce.

“Maloljetnici, izgleda, mogu da rade šta god hoće. Za njih nema zakona”, kazala je ona “Vijestima”.

Kaznena politika blaga

“Vijesti” su ranije pisale da je prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), gotovo 2.600 maloljetnih delinkvenata procesuirano u Crnoj Gori u periodu od 2011. do 2021. godine. Optuženo je 1.557 maloljetnika, dok su pravosnažno osuđena 1.382 maloljetna lica.

Najviše maloljetnih učinilaca krivičnih djela registrovano je 2021. godine – 265. Podaci Državnog tužilaštva, objavljeni u godišnjim izvještajima, čak su i pesimističniji. U istoj godini, Tužilaštvu su prijavljena 462 maloljetnika.

Kao maloljetni učinioci krivičnih djela smatraju se tinejdžeri koji su u vrijeme izvršenja krivičnog djela imali navršenih 14 godina, pa sve do granice punoljetstva – 18 godina.

Prema podacima Međunarodne mreže za prava djece, kao u Crnoj Gori, djeca mlađa od 14 godina ne mogu biti krivično odgovorna ni u drugim državama bivše Jugoslavije, ali ni u Albaniji, Rumuniji, Bugarskoj, Njemačkoj, Belgiji, Austriji, Italiji, Kipru, Španiji i Slovačkoj.

U publikaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), na osnovu analize presuda sa sajta sudstva od 2018. do polovine 2022. godine, navodi se da njihov sadržaj ukazuje da je kaznena politika prema maloljetnicima prilično blaga.

“A posebno prema maloljetnicima koji su povratnici u vršenju krivičnih djela”, piše u publikaciji.

Dodaje se i da je najveći problem prilikom izvršavanja sankcija prema maloljetnicima – nedostatak infrastrukture.

“Dovoljno je imati u vidu da maloljetnici dvije vrste sankcija – vaspitna mjera upućivanja u ustanovu zavodskog tipa i maloljetnički zatvor – izvršavaju u okviru Kazneno-popravnog doma u Spužu, a što je veoma loše za njihov dalji razvoj i resocijalizaciju”.

I Zaštitnik za ljudska prava i slobode ranije je u mišljenjima naveo da je “nedopustivo da dijete – maloljetnik vaspitnu mjeru izdržava u zatvoru i to sa odraslima, jer ne postoji ustanova u kojoj se ova mjera može izvršavati”.

CGO u publikaciji navodi da su u periodu od 2017. do jula 2020, prema informacijama iz godišnjih izvještaja tužilaštava, 38 maloljetnika izdržavalo sankciju u suprotnosti sa zakonodavnim okvirom Crne Gore i međunarodnim standardima.

Roditelji odgovorni za ono što rade njihova djeca

CGO je nedavno predstavio rezultate dva paralelna istraživanja (đaci i punoljetni ispitanici), prema kojima više od polovine srednjoškolaca poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja, a u određenoj frekvenciji, vršnjačkom nasilju je svjedočilo preko 66 odsto učenika.

Najčešći oblik vršnjačkog nasilja u školama su psihičko i fizičko nasilje. Od učenika koji su bili žrtve nasilja, 64,2 odsto je prijavilo nasilje, dok 35,8 to nije učinilo.

“Punoljetni ispitanici roditelje drže za najodgovornije za vršnjačko nasilje koje sprovode njihova djeca, a velika većina smatra da mediji i društvene mreže utiču na pojavu i razvoj maloljetničke delinkvencije i vršnjačkog nasilja, saopšteno je iz CGO-a.

Izvor: VIJESTI

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.