Connect with us

Novosti

Pavićević: Pogađali smo mnogo teške šuteve, nadam se da će nas to krasiti i ove godine

Published

on

Nakon pobjede u gostima protiv Igokee, trener Mornara Mihailo Pavićević je naglasio da je “kao i svaka prva utakmica na početku sezone, i ova u Laktašima donijela neizvjesnost”.

“Iz mog iskustva, taj pritisak je uvijek veći na domaćoj ekipi, nego na gostujućoj. To je, možda, jedan od faktora koji je odlučio ovu utakmicu. Imali smo mnogo padova u igri, što je i normalno, početak je sezone, a mi smo napravili potpuno novi tim. Volim da se našalim i kažem da im još nisam svima imena popamtio”, uz osmijeh je rekao Pavićević.

Pavićević je napomenuo da su Rasel i Mihailović prvi put zajedno bila na terenu, ne računajući treninge.

“Ovo je prvi put da smo igrali zajedno, jer Mihailović u pripremnom periodu nije odigrao nijednu utakmicu. Imali smo zaista velikih pehova, od povrede mladog Ščuke, najvećeg talenta kojeg sam vidio u posljednjih 20 godina. Zaista mi je mnogo teško kad pričam o njemu, želim mu brz oporavak. Imali smo i drugih igrača koji su izašli iz povreda, ali svi koji su kročili na teren dali su sve od sebe, a samo sam to tražio od njih, i naglasio da je pobjeda njihova, a poraz moj.

Barani su u prvom poluvremenu poluvremenu dva puta imali minus 13, ali su preokrenuli u nastavku.

“U drugom. poluvremenu smo adaptirali igru na njihovu promjenu odbrane, iskoristili neke situacije koje smo pravili i bogamo pogađali mnogo teške šuteve. To će nas, nadam se, krasiti i ove godine. Čestitam igračima na pobjedi i da se zahvalim domaćinu na izuzetnom gostoprimstvu, a našim dragim prijateljima ćemo isto tako uzvratiti kada budu dolazili u Bar. Igokei želim da dođe do zacrtanog cilja”, zaključio je Pavićević.

Dragan Bajić, trener Igokee, kazao je da je otvaranje sezone donijelo dozu pritiska domaće utakmice.

“Desilo se opet da smo poraženi na startu sezone. Moram čestitati ekipi Mornara na zasluženoj pobjedi. Ono što se moglo vidjeti to su dva potpuno suprotna poluvremena. Prvo poluvrijeme gdje smo igrali dobro, pogotovo defanzivno, osim kada nam je pred kraj pala koncetracija i primili smo lake poene i drugo gdje smo izgubili prednost. Ovakvoj ekipi bi trebalo da prednost od 10 poena bude dovoljno, međutim mnogo faktora je uticalo da se ovako večeras desi. Ne tražim alibi, ali posljednja tri dana smo radili sa sedam igrača. Jošilo je bio na infuziji, Nakić je imao stomačni virus, večeras je stisnuo zube, Stivens koji vuče povredu iz Opatije. Kondić i Kraford nisu još na nivou željene forme. Osjetio se pad organizacije u drugom poluvremenu, najveći problem nam je defanzivni dio. Rasel je pokazivao i tokom pripremnih utakmica da ima kvalitet i večeras je odigrao maestralnu utakmicu. Ono što je najbitnije je da pokušamo osposobiti sve igrače, da uđu u trenažni proces i da mi kao tim sveukupno uđemo u dobru formu i da bilježimo dobre rezultate”, rekao je Bajić.

Continue Reading
Ostavi Komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Budva

Lakušić: Projekat koji će doprinijeti ekonomskom napretku države

Published

on

“Zajedno sa saradnicima i nadzorom obišao sam radove na izgradnji cjevovoda na dionici bulevara Lastva Grbaljska – Tivat. Ovaj projekat je dio druge faze izgradnje Regionalnog vodovodnog sistema (RVS), kojom je predviđeno povećanje kapaciteta sistema sa sadašnjih 340 litara po sekundi (l/s) na 750 l/s. Time će se zadovoljiti buduća potreba za vodom opština Tivat, Kotor i Herceg Novi”, saopštio je predsjednik borda direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Zoran Lakušić.

“Izgradnja cjevovoda na dionici Lastva Grbaljska – Tivat odvija se paralelno sa izgradnjom bulevara. Trenutno su u toku pripremni radovi za postavljanje prvih metara cijevi DN700, čija ugradnja je planirana početkom sledeće nedelje. Riječ je o duktilnim cijevima koje su izdržljive od čeličnih, posjeduju izuzetne mehaničke osobine i jednostavne su za polaganje i montažu.

Dinamika izvođenja radova na izgradnji cjevovoda je usklađena sa dinamikom izgradnje saobraćajnice, te se očekuje da će se 14 km cjevovoda izgraditi u roku od 24 mjeseca od početka radova. Na određenim dionicama će se izmjestiti postojeći cjevovod RVS-a kako bi se omogućilo planirano proširenje saobraćajnice.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 8.774.000 eura, a finansiraće se kreditom koji je Regionalnom vodovodu obezbijedila Evropska banka za obnovu i razvoj, za koji je garanciju dala Vlada.

Redovno praćenje radova omogućava nam da u svakom trenutku imamo jasan uvid u stanje na terenu i brzo reagujemo na eventualne izazove. Saradnja sa nadzorom je ključna za identifikaciju i rešavanje svih potencijalnih problema koji se mogu pojaviti tokom realizacije projekta. Na taj način, možemo osigurati da radovi teku planiranom dinamikom i u skladu sa najvišim standardima kvaliteta.

Izgradnja novog cjevovoda nije samo tehnički poduhvat, već i važan korak ka unapređenju infrastrukturnih uslova na crnogorskom primorju. Ovaj projekat će obezbijediti pouzdanije i kvalitetnije vodosnabdijevanje, što je od suštinske važnosti za građane. Pored toga, poboljšani vodovodni sistem će podržati dalji ekonomski razvoj i privući nove investicije, što će dugoročno donijeti brojne benefite za cijelu državu.

Nastavićemo sa redovnim praćenjem napretka radova i bliskom saradnjom sa nadzorom kako bismo zajednički doprinijeli uspješnom završetku ovog značajnog projekta.

Uz podršku svih uključenih strana, uvjereni smo da će ovaj projekat biti uspješno realizovan i postaviće temelje za buduće turističke projekte na crnogorskom primorju, koji će doprinijeti napretku naše države – zaključuje se u saopštenju predsjednika borda direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Zorana Lakušića.

Nastavi Citanje

Bar

„Crnogorac“ 1925. godine: Barski biskupi 900 godina nosili titulu „srpski primas“

Published

on

List „Crnogorac“ 3. januara 1925. godine pravi osvrt na beogradski list „Vreme gdje se nagovještava ukidanje barskoj arhiepiskopiji titule srpskog primasa ili bar da se negova stolica izmjesti u Beograd kao prijestonicu srpskog naroda.

Beogradski list „Vreme“ u svom broju od 18 decembra 1924. godine pod naslovom: Jedna nacionalna pozicija u opasnosti“, iznosi da se vlada nosi mišlju da ukine starodrevnu titulu srpskog primasa, koju nosi naš barski episkop.

Radi značaja gornje titule potrebno je, da u kratkim potezima ovdje iznesemo istorijat srpskog primasa.

Za vlade kralja Mihaila gospodara Zete u drugoj polovini XI vijeka, episkop barski dobio je titulu primas srpski. To je bilo u vremenu epohe penjanja srpskog naroda ka prestižu na Balkanu, koji je ostvaren tek sto godina docnije pod Nemanjićima.

Dakle primas srpski postoji već skoro 900 godina u Baru. Za sve ovo vrijeme od 900 godina i pored toga što je Bar potpadao pod raznim gospodarima, nije se našao ni jedan da ukine taj naziv, nego je on uvijek blistao kao znak negdašnje naše slave i veličine. U pošljednje vrijeme je taj naziv bio malo pao u zaborav do godine 1902, kada je ondašnja crnogorska vlada sa mnogo truda uspjela da potvrdi primasa Srbije u licu arhiepiskopa barskog pok. Milinovića.

Čudnovito je da pošto razni osvajači toga kraja u raznim vremenima nijesu našli za shodno da ukinu titulu srpskog primasa, otkuda se sada u Beogradu porodila ta ideja da se on ukine i oduzme ta titula arhiepiskopiji barskoj. Opravdanje da tako velika titula treba da ima sjedište u prijestinici netačno je. Mi imamo zato mnogo primjera, a primasi nemaju sjedišta u prijestonicama. Tako na primjer: U Parizu nije sjedište francuskog primasa, nego u Lionu, U Njemačkoj ne sjedi primas njemački, već u Salcburgu u Austriji, niti u Pešti ugarski već u Ostroganu, varošici od svega 18000 duša. Tako isto naš Bar nosi primatsku titulu, a ne ni Beograd ni Zagreb, jer ju je Bar nosio i onda kada je prijestonica bila u Skadru.

Dakle stolica primasa srpskoga mora biti u Baru, a ne u Beogradu.

 

Nastavi Citanje

Budva

Za Zavalu žele praksu Valdanosa

Published

on

Grupa građana zatražila je povraćaj desetine miliona vrijednog nacionalizovanog zemljišta na rtu Zavala kod Budve.

Riječ je o 68 hiljada kvadrata zemlje na poluostrvu koja je nacionalizovana prije skoro 70 godina, a kako tvrde iz grupe građana “Zakoniti vlasnici poluostrva Zavala” nije privedena namjeni.

Bivši vlasnici žele da se u njihovom slučaju primijeni Zakon o otklanjanju posljedica oduzimanja imovine u uvali Valdanos, koji je Skupština prije tri godine donijela da bi vlasnicima u ulcinjskoj uvali vratila nacionalizovanu zemlju.

To, između ostalog, piše u inicijativi u koju su “Vijesti” imale uvid, koju je grupa građana dostavila u više poslaničkih klubova i državnih resora.

Prema dokumentaciji, država je imovinu 13 porodica Rafailovića nacionalizovala 1958. Nasljednici ističu da zemljište nikad nije privedeno namjeni i da je tokom uvođenja novog katastra 1995. upisano na državu i Opštinu Budva.

“Vijesti” su ranije pisale da je tokom 2006. kompanija “Moninvest”, u kojoj je jedan od osnivača bio odbjegli šef budvanske kriminalne grupe Svetozar Marović, kupila od porodica Medin i Anzulović gotovo četiri hektara zemlje na Zavali.

Rafailovići navode da su tek nakon milionskih vrijednih preprodaja parcela saznali da nisu vlasnici đedovine. Od 2007. vode više sudskih sporova radi povrata imovine.

“Nejasno je do danas na osnovu kog pravnog posla, kojom odlukom ili eksproprijacijom je nekadašnja čestica zemlje 632/1 Katastarska opština Kratnji Maini, koja danas odgovara 12 katastarskih parcela, postala vlasništvo države a predata Opštini Budva na raspolaganje. Nadležna Uprava za nekretnine Budva navodno nema u svom posjedu dokumentaciju za parcele, odnosno ne posjeduje evidenciju o tome kako i na koji način se država upisala kao titular vlasništva, jer su se pojedinci i sudovi više puta obraćali Upravi da dostavi hronologiju upisa. Uprava je odgovarala dopisom da u svom arhivu ne posjeduju dokumentaciju od prvog upisa, odnosno sa javnog izlaganja 1995”, piše u dopisu dostavljenom poslaničkim klubovima i državnim resorima.

Zemlja nije iskorišćena

Nasljednici osnov za povraćaj imovine vide u činjenici da zemljište do danas nije privredeno namjeni. Na Zavali trenutno, osim luksuznog naselja, postoji samo jedan objekat, i to privremene namjene – kontroverzno postrojenje za preradu morske vode. Građani zato traži da se u njihovom slučaju primjeni lex specialis koji je donijet za Valdanos, čijim je usvajanjem Skupština u junu 2021. omogućila povraćaj nacionalizovanog zemljišta. Opština Ulcinj oduzela je zemljište rješenjem iz 1978. godine, a ono nikada nije iskoriščeno, odnosno privedeno namjeni…

“Sticalac imovine, osim obveznika vraćanja, koji je, nakon podržavljenja imovine, stekao pravo svojine u skladu sa zakonom, ostaje vlasnik i držalac stvari a njegova stečena prava ne smiju biti povrijeđena. Ne može se zahtijevati vraćanje plodova, niti naknada štete po osnovu izgubljene dobiti zbog nemogućnosti korišćenja, odnosno upravljanja podržavljenom imovinom, kao i po osnovu njenog održavanja u vremenu od dana podržavljenja do vraćanja imovine. Obveznik vraćanja nema pravo da traži vraćanje revalorizovane vrijednosti primljene naknade od strane bivših vlasnika, niti tržišne ili bilo koje druge vrijednosti za oduzetu imovinu”, piše u članovima 3 i 6 ovog zakona.

Inicijativa građana stigla je nedavno i u skupštinski Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, a njegov predsjednik i poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović najavio je da će o ovom pitanju predložiti konsultativna saslušanja. On je pojasnio da će to uraditi jer je riječ o identičnoj situaciji kao sa Valdanosom, jer je i ovim građanima za vrijeme, kako je kazao, “jednopartijskog sistema” planirana isplata po “smiješnim” cijenama.

“Najbolje je da dođu predstavnici Ministarstva pravde, Uprave ili agencije za imovinu, katastra i Ministarstva prostornog planiranja. Tamo se radi Detaljni urbanistički plan (DUP) koji bi ovim vlasnicima koji su u fazi povraćaja zemljišta onemogućio u potpunosti da vrate svoju imovinu. I da ne bismo štetili naše građane, bez obzira što je predsjednik Skupštine najavio Zakon o povraćaju imovine, bez obzira da li su to privatnici ili vjerske zajednice, predložio bih da ovo konsultativno saslušanje bude što prije i da se u određenom vremenskom intervalu odloži usvajanje DUP-a Zavala. Tamo je dotični investitor Zavale prekardašio bruto-građevinsku površinu za 20.000 kvadrata, za koju nisu naplaćene komunalije. Pokrenućemo inicijativu i sa Opštinom Budva da se naplate komunalije”, istakao je Đurović i dodao da će sve obrazložiti na sjednici.

Vlasnik rizorta “Dukley” na Zavali danas je američka kompanija “Stratex Group”.

Ništa od “Jedra”

Prema postojećem Urbanističkom projektu za “Turističko naselje Zavala”, na preostalom zelenom dijelu poluostrva ka Budvi ranije je planirana izgradnja nebodera visine 141 metar, hotela od 40 spratova, kojeg je prethodni vlasnik Zavale, ruska “Mirax Group-a”, imenovala kao Hotel “Jedro”. Međutim, prema Nacrtu izmjena i dopuna ovog urbanističkog projekta koji je nedavno predstavilo Ministarstvo prostornog planiranja u saradnji sa Opštinom Budva, na tom mjestu se sada predlaže formiranje zelenih površina posebne namjene, parkova i amfiteatra.

“Na predmetnoj urbanističkoj parceli predviđeni su parkovski objekti različite funkcionalne namjene, amfiteatarski kompleks za razne kulturne ivente Budve, sa vrtno-arhitektonskim elementima koji mogu biti i muzejskog karaktera – takozvani kulturni centar”, piše u ovom dokumentu.

Osim toga, u tom dokumentu se navodi i da bruto razvijena građevinska površina postojećih vila iznosi malo više od 52.000 kvadrata, dok je prema urbanističkom planu iz 2008. planirano da zauzmu 32.000 kvadrata.

Nasljednici prigovaraju i ovim izmjenama i planu i zahtijevaju njegovo povlačenje, jer tvrde da će se izgradnjom parkova i amfiteatra onemogućiti valorizacija i korišćenje imovine koju pokušavaju da vrate pred sudovima.

Ističu da nadležni nisu proveli detaljnu analizu za stambene vile koje je investitor “Stratex Development”, kako navode, nelegano izgradio, što se u planu, kako kažu, i potvrđuje.

“Očigledno je nezakonito postupanje investitora kojem je data jedinstvena mogućnost da radi na ovom lokalitetu i ovdje postoje nepobitne činjenice da je isti zloupotrijebio data prava zbog pribavljanja imovinske koristi, kao i činjenice da se konkretnim predloženim Nactom ta zloupotreba pokušava legalizovati i to bez ikakvih zakonskih posljedica. Svako dalje postupanje nadležnog ministarstva u cilju usvajanja ovakvog plana je nezakonito, te kao takvo čini direktnu štetu stvarnim vlasnicima, ali i Opštini i državi protiv kojih ćemo biti primorani pokrenuti nove postupke za naknade štete i zadovoljenje naših prava”, naglasili su iz ove grupe.

Kako su “Vijesti” ranije pisale, Rafailovići su u početku tražili povraćaj imovine, ali im je Opština, dok su njome upravljali gradonačelnici iz Demokratske partije socijalista (DPS), predložila vansudsko poravnanje i isplate od 700 eura po kvadratu, da bi potom snizila cijenu na 495 eura. Međutim, Rafailovići ni tada nisu ispoštovani.

Spornim zemljišnim kompleksom u to vrijeme gazdovala je opštinska, kontroverzna firma “Budva Holding”, jedan od neuspjelih Marovićevih projekata. Ta kompanija je u dva navrata tada raspisivala tendere za strateškog partnera za izgradnju luksuznog hotela sa 27 spratova nalik “Jedru”. U avgustu 2008. raspisan je tender za osnivanje “Joint Venture” kompanije, na koji su ponudu dostavile dvije kompanije od kojih je prvorangirana pristigla od “Zavale Invest”, zajedničke firme Sergeja Polonskog i “Moninvest”, u kojoj je Marović bio suvlasnik.

Među gradonačelnicima ovog grada, koji su se mijenjali i do sada Rafailovićima obećavali povrat imovine ili isplatu su Rajko KuljačaLazar RađenovićMarko Carević, ali niko od njih obećanje nije ispunio.

Katnić izviđao

Specijalno državno tužilaštvo (SDT), kojim je tada rukovodio Milivoje Katnić, izviđalo je prijave zbog mogućeg prisvajanja državne imovine u Opštini Budva i nestanka katastarske dokumentacije za imovinu vrijednu nekoliko desetina miliona eura.

Krivične prijave, zbog zloupotreba na tri atraktivne lokacije u Budvi, podnio je bivši potpredsjednik Vlade izbornog povjerenja Milorad Vujović, u novembru 2016.

“Nestali su popisni listovi i rješenja komisije sa javnog izlaganja za lokacije Zavala, Potkošljun, Jadranski sajam, dakle nestali su dokazi na osnovu kojih se formira početno stanje katastarskih evidencija”, kazao je Vujović tada “Vijestima”.

Ove tri lokacije su bile predmet brojnih istraga i sporova.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.