Connect with us

Budva

Opština Budva protiv vjetroelektrane na Brajićima

Published

on

Opština Budva se protivi gradnji vjetroelektrane na Brajićima i Paštrovskoj gori – jasan stav lokalne uprave gradonačeknik Milo Božović dostavio je ministru kapitalnih investicija Ervinu Ibrahimoviću.

U dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid piše da ne postoji pravni osnov za izradu Prostornog plana za prostor koncesionog područja za izgradnju vjetroelektrane na Brajićima.

Ibrahimović je od Božovića zatražio da mu se dostave podaci o svim lokacijama na kojima već postoji pokrivenost planskim dokumentom kojim je predviđena izgradnja solarne ili vjetroelektrane, a u cilju, kako je naveo, regulisanja prostorno-planske dokumentacije na konkretnim lokalitetima.

Ibrahimović je nedavno odgovorio Mjesnoj zajednici “Sveti Stefan”, navodeći da su u toku aktivnosti oko donošenja planskog dokumenta za projekat izgradnje vjetroelektrane Brajići Paštrovska gora.

MZ “Sveti Stefan” i grupa građana “Ne vjetroelektrani Brajići – Paštrovska gora” zatražili su od Vlade da pokrene inicijativu da se projekat vjetroelektrane izmjesti na drugu lokaciju, te upozorili da će “ čuvati kulturno i prirodno nasljeđe svom snagom, do posljednje kapi znoja i svim raspoloživim sredstvima u granicama zakonskog i prirodnog prava”.

Božović je izričit da se Opština protivi gradnji vjetroelekrana na Brajićima.

”Obavještavamo vas da… za Opštinu Budva nije donesen nijedan loklani planski dokument, a kojim bi bila data mogućnost izgradnje solarne elektrane ili vjetroelektrane. Sa druge strane, Prostonim planom područja posebne namjene za obalno područje Crne Gore, kao potencijalna lokacija za izgradnju vjetroelektrana navodi se lokacija u široj kontakt zoni područja ‘Žukovica’, bez prethodno urađene detaljne analize predmetnog lokaliteta. Imajući u vidu da je Vlada 3. marta 2022. donijela odluku o izradi Prostnog plana za prostor koncesionog područja za izgradnju vjetroelektrane na lokalitetu Brajići – opštine Budva i Bar, te da prethodno nije uvažen stav odnosno mišljenje Opštine Budva u kojima smo nebrojeno puta do sada ukazivali na štetne posljedice izgradnje vjetroelektrane na teritoriji opštine Budva. Iznijeli smo odlučan stav da se izgradnja vjetroelekrana na teritoriji opštine Budva mora razmotriti, te iste onemogućiti. Ovom prilikom želim da ukažem još jednom da donošenjem navedene odluke od strane Vlade su povrijeđeni javni interesi, te da odluka sadrži formalno pravne nedostatke”, istakao je Božović u dopisu resornom ministru.

Božović je naglasio da je potrebno da Odluka o izradi Prostornog plana za prostor koncesionog područja, a čiji je sastavni dio Programski zadatak, sadrži jasno definisane granice lokaliteta na kojem se planira izgradnja vjetroelektrane, odnosno katastarske parcele koje su u obuhvatu plana, kao i naziv planskog dokumenta višeg reda, a na osnovu kojeg se pristupa izradi.

”Članom 8 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata propisano je da planski dokumenti moraju biti međusobno usklađeni. Kako Prostorni plan Crne Gore i Prostorni plan područja posebne namjene za obalno područje ne sadrže smjernice odnosno urbanističke parametre za planiranje (Prostornim planom područja posebne namjene za obalno područje kao potencijalna lokacija za izgradnju vjetroelektrana navodi se lokacija u široj kontakt zoni područja ‘Žukovica’) krajnje je upitan pravni osnov za donošenje predmetne Odluke”.

Tokom 2019. spoveden je tenderski postupak za davanje u dugoročni zakup zemljišta u državnoj svojini radi izgradnje vjetroelektrane na Brajićima, a ponudu je jedini dostavio Konzorcijum njemačke kompanije “WPD” AG iz Bremena i kompanije “Vjetroelektrane Budva” iz Podgorice. Njemačko-crnogorski konzorcijum je predvidio investicju od 101,3 miliona eura, vjetroelektranu snage 100,8 MW, a za zakup 220.770 kvadrata državnog zemljišta cijenu od 2,5 eura po kvadratu, godišnje…

Iz Mjesne zajednice “Sveti Stefan” i grupe građana “Ne vjetroelektrani Brajići – Paštrovska gora” ranije su upozorili da je Vlada još 2020. sklopila ugovor o zakupu zemljišta za izgradnju vjetroelektrane, bez ikakvih konsultacija za lokalnom zajednicom koja je, kako tvrde, većinski (više od 90 odsto) protiv projekta.

Oni su u više narata ukazivali da će realizacijom projekta biti uništena bogata kulturna i prirodna baština na Paštrovskoj gori i Brajićima.

”Još jednom molimo Vladu da ozbiljno uvaži sve ove gore navedene činjenice, a naročito stav nas građana koji živimo ovdje. U suprotnom, ukoliko se nastavi sa kršenjem Ustava, međunarodnih konvencija i naših osnovnih ljudskih prava, mi, građani, ćemo biti prinuđeni da se sami organizujemo u cilju zaštite…”.

(Vijesti)

Budva

Lakušić: Elaborat potvrdio vezu između rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre

Published

on

Elaborat o rezultatima izvedenih hidrogeoloških istraživanja prilikom procjene uticaja izgradnje privremene ustave na rijeci Morači potvrdio već ranije naučno utvrđenu vezu između rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Kompanija Indel inženjering Podgorica od 28.08.2023. godine izvodila je Hidrogeološke istražne radove na ispitivanju uticaja izgradnje privremene ustave na Morači, u skladu sa Projektom detaljnih hidrogeoloških istraživanja uticaja izgradnje privremene ustave na Morači na režim podzemnih voda u zoni izvorišta Bolje Sestre, koji je urađen od strane kompanije Geoprojekt.

U okviru dokumenta “Tehno-ekonomska studija za proširenje kapaciteta zahvatanja vode” kao jedna od mogućih sanacionih mjera u pokušaju poboljšanja hidrauličke situacije na izvorištu Bolje Sestre, navodi se izgradnja stalne brane na rijeci Morači. Kako bi se predvidjeli uticaji ove intervencije na izvorište, i formirale podloge za projektovanje i izgradnju trajnog objekta ili niza objekata (rešenje sa kaskadama) bilo je potrebno izvesti hidrogeološka istraživanja koja bi obuhvatala praćenje uticaja privremene nasute ustave na režim podzemnih i površinskih voda u široj zoni izvorišta Bolje Sestre, i to u periodu tokom i nakon njene izgradnje.

Detaljna hidrogeološka istraživanja koja su pratila izgradnju ustave su imala za cilj, da kroz nove podatke i sistematski i produženi monitoring pruže što je moguće pouzdanije podloge za izradu projekta trajnih objekata, brane ili kaskada duž rijeke Morače, kako bi se izvršila njena rehabilitacija i ponovno uspostavili hidraulički odnosi koji su bili prije otvaranja izvorišta Bolje Sestre, odnosno početka forsirane eksploatacije rječnog materijala.

Na osnovu svih analiza koje su sprovedene u Elaboratu o rezultatima izvedenih hidrogeoloških istraživanja prilikom procjene uticaja izgradnje privremene ustave na rijeci Morači se zaključuje: da se tokom hidrološkog maksimuma izvorište Bolje Sestre autogeno prihranjuje (područja okršenih karbonatnih stijena bez pokrova-tla) vodom, da se tokom hidrološkog minimuma izvorište Bolje Sestre prihranjuje ne samo na račun padavina već i alogeno (dopunsko) iz zbijene izdani formirane u aluvijonu Morače, da je postavljena ustava na Morači izazvala promjene u nivoima podzemnih voda aluvijona, da je postavljena ustava na Morači izazvala promjene u vodostaju na Boljim Sestrama i da je analiza kvaliteta voda potvrdila funkcionisanje ustave i posrednu vezu sa kvalitetom vode Boljih Sestara.

Na osnovu zaključaka koje su navedeni, pokazuju već raniju naučno utvrđenu vezu između rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, jasno je da postoje promjene u hidrološkom sistemu usled izgradnje ustave na Morači. Ovi zaključci pružaju važne informacije za razumijevanje hidroloških promjena i mogu biti od koristi pri planiranju rehabilitacije rijeke Morače i uspostavljanju hidrauličkih odnosa koji su slični onima koji su postojali prije nelegalne eksplotacije pijeska i šljunka.

Rezultati ovih istraživanja će pružiti osnove za izradu trajnih objekata (brana) koji će poslužiti rehabilitaciji rijeke Morače i ponovnom uspostavljanju hidrauličkih odnosa koji su postojali pre nego što je počela nelegalna eksploatacija pijeska i šljunka.

Zaključci do kojih se došlo su od izuzetne važnosti za razumijevanje hidroloških promjena koje su se dogodile kao rezultat izgradnje ustave na Morači.

Nastavi Citanje

Budva

Predsjednik Skupštine opštine Tivat posjetio Crveni krst Novog Sada

Published

on

U petak, 1. decembra 2023. godine, našu organizaciju posetio je predsednik Skupštine opštine Tivat gospodin Miljan Marković.

Sekretar Crvenog krsta Novi Sad, dr Dragan Lazić upoznao je Markovića sa aktivnostima i programima koje realizuje naša organizacija, u sedištu Pionirska 12.

Nakon toga upriličena je poseta distributivnom centru Crvenog krsta Novog Sada, U Petrovaradinu, Rade Končara 1, koji je kompanija Marera Properties renovirala i ustupila našoj organizaciji na korišćenje na period od deset godina.

Gospodin Miljan Marković je istaknuti volonter Crvenog krsta Tivta od 1996. godine, a u našoj organizaciji je bio aktivan od 1999. do 2008. godine.

Grad Novi Sad i Opština Tivat potpisali su Sporazum o uspostavljanju saradnje 7. jula 2023. godine.

Nastavi Citanje

Budva

Lakušić: Ko ruši projekat koji je promijenio Crnu Goru?

Published

on

PIŠE: Zoran LAKUŠIĆ, predsjednik borda direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje”

Veoma sam iznenađen i začuđen da će se graditi novi cjevovod Trebinje – Herceg Novi za cijelu Boku. Regionalni vodovod je revolucionarni projekat koji je donio značajne promjene u Crnoj Gori i omogućio crnogorskom primorju da više ne pati od nestašice vode.

Spajanjem Opštine Herceg Novi, nakon 46 godina od početka gradnje, završena je izgradnja Prve faze regionalnog sistema vodosnabdijevanja kapaciteta 1100 l/s . Imajući u vidu da postojeći kapaciteti, zbog naglog razvoja turizma i priliva stanovnika, ne mogu u budućnosti obezbjeđivati neophodnu količinu vode opštinama Tivat, Kotor i Herceg Novi, Regionalni vodovod kao odgovoran društveni subjekat je pristupio realizaciji Druge faze izgradnje ovog sistema. Ova faza, između ostalog, podrazumijeva izgradnju 16 km cjevovoda od Jaza do Tivta koji treba da poveća kapacitet regionalnog vodovodnog sistema za navedene gradove sa postojećih 330 l/s na 750 l/s.

U ovom trenutku Regionalni vodovod iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) radi novi cjevovod od Jaza – Budva do Tivtu za potrebe Herceg Novog, Tivta i Kotora čija izgradnja će koštati 9 miliona evra. Izgleda da Herceg Novi smatra da je ovo nepotrebna investicija za čiju izgradnju je garanciju dala Vlada Crne Gore.

Crna Gora je uložila 150 miliona eura za izgradnju Regionalnog vodovoada, a danas Herceg Novi sa lobijama iz entiteta u Bosni i Hercegovini ruši ovaj projekat. Nacionalni interes i dugoročne posledice za Crnu Goru treba uzeti u obzir prilikom donošenja odluka o investiciji koju zagovara Herceg Novi.

Moja kritika je razumljiva, jer se radi o kontroverznom projektu koji može izazvati različite stavove i reperkusije po Crnu Goru. Međutim, važno je da sve faktore treba uzetu u obzir prije donošenju odluka o takvim investicijama. Važno je da se sprovede transparentan proces odlučivanja i da se urade potrebne studije o ekonomskoj isplativosti i društvenom uticaju projekta koji zagovara Heceg Novi. Ovakav projekat može ugroziti nacionalni interes Crne Gore.

Izražavam svoju zabrinutost zbog mogućih reperkusija po Crnu Goru i Regionalni vodovod i potrebu za transparentnim procesom odlučivanja i sprovođenja studija o ekonomskoj isplativosti i društvenom uticaju projekta koji zagovara Herceg Novi. Važno je da se sve strane uključe u raspravu i da se uzmu u obzir nacionalni interes i dugoročne posledice ovakvih projekata po našu državu. Ovo su važna pitanja koja zahtevaju pažljivo razmatranje i otvorenu diskusiju.

Prije implementacije Regionalnog vodovoda, crnogorsko primorje se suočavalo s velikim izazovima u vezi s vodosnabdijevanjem. Turistička destinacija koja privlači veliki broj posjetilaca nije mogla ispuniti sve njihove potrebe za vodom, posebno u vrućim ljetnim mjesecima. Ova situacija je negativno uticala na ugostiteljske objekte, hotelijerstvo, turizam i cijelu lokalnu privredu.

Međutim, izgradnjom Regionalnog vodovoda, ovi problemi su ostali u prošlosti. Projekt je omogućio adekvatno snabdijevanje vodom duž crnogorskog primorja, uključujući popularne turističke destinacije kao što su Budva, Kotor, Herceg Novi i mnoge druge.

Regionalni vodovod je revolucionarni projekat koji je donio značajne promjene u Crnoj Gori i omogućio crnogorskom primorju da više ne pati od nestašice vode.

Sve ukupno, Regionalni vodovod je projekat koji je promijenio Crnu Goru na mnogo načina. Ovo je bila ključna inicijativa koja je omogućila bolje vodosnabdijevanje, poboljšane socijalne uslove i ekonomski razvoj zemlje. Ovaj projekat predstavlja sjajan primjer ulaganja u infrastrukturu koja može imati dugoročne pozitivne efekte na razvoj jedne države.

 

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.