Connect with us

Novosti

Novi šou Rasela, nova pobjeda Mornara!

Published

on

Mornar je u ABA ligi nastavio tamo gdje je stao prošlog vikenda: Fets Rasel predvodio je “Ponos Bara” do nove pobjede pomjerivši granicu regionalnog prvenstva kada je riječ o pojedinačnom šuterskom učinku sa 47 poena!

Mornar Barsko zlato – Zadar 100:91 (23:23, 24:23, 28:24, 25:21)

MORNAR: Rasel 47 (4as), Mihailović, Živanović, Pirs 11, Vranković 11 (4sk), Kovačević 3, Pecarski 13 (17sk), Kone, Vesković, Miković 2, Vujačić 6, Diong 6 (3sk).

ZADAR: Dejvis 16, Jordano 19, Klarica, Sikirić, Žganec 4, Čampara, Matulina, Lakić 5, Drežnjak 11, Božić 34, Ramljak 2, Šantelj.

Rasel je tako oborio rekord koji je u ABA ligi držao njegov klupski kolega Vladimir Mihailović (46), i ponovo se kandidovao sa MVP-a kola sa indeksom 48.

Amerikanac je u drugom poluvremenu pogodio čak sedam trojki (iz 12 pokušaja), na kraju meča je dodao po četiri skoka, asistencije i ukradene lopte i bio najzaslužniji za pobjedu Mornara nad Zadrom (100:91).

Mornar je imao pola koša prednosti na kraju efikasnog prvog poluvremena (47:46), iako se u strijelce nije bio upisao Mihailović (šut 5-0), dok Rasel nije pogodio nijednu trojku iz šest pokušaja (imao je 10 poena, od čega četiri sa penala). Barane je predvodio novajlija Džastin Pirs sa 11 poena, uz tri pogođene trojke iz isto toliko šuteva.

Zadar je bolje počeo, poveo 5:0, Mornar je prve poene postigao nakon dva minuta i 39 sekundi (Rasel), i do kraja kvartala je jurio minus, i dostigao ga pri kraju, nakon trojke Pecarskog (21:18). I u drugom kvartalu je bila rezultatska “klackalica”, pri čemu nijedna ekipa nije imala više od četiri poena prednosti.

Zadar je nako dva minuta igre u drugom poluvremenu poveo šest razlike (55:49), ali je tri minuta kasnije Mornar preokrenuo na 63:57 i prednost sačuvao do kraja dionice (75:70).

Činilo se da je meč bio prelomljen u prvoj polovini posljednje četvrtine, kada je Rasel prvo pogodio dvije uzastopne trojke za prvu dvocifrenu prednost (81:71), a onda još dvije za nedostižnih 87:75, na šest minuta i dvije sekunde prije kraja…

Međutim, Zadar se nije predavao, predvođen odličnim Lukom Božićem je uspio da izjednači na 89:89, tri minuta prije kraja. Ipak, uz dva koša Pecarskog, između kojih je Rasel pogodio dva bacanja, američki košarkaš je “odapeo” trojku za nedostižnih 98:81, 61 sekundi prije kraja, kojom je i došao do rekorda regionalnog takmičenja. Pokušao je osmom trojkom da dođe do 50 poena, nije bio precizan, ali je na kraju ispraćen gromkim aplauzom barske publike…

Doprinos pobjedi Mornara posebno je dao Marko Pecarski sa 13 poena i čak 17 skokova (indeks 25)!

Mornar u narednom kolu, 14. oktobra, gostuje Ciboni.

Continue Reading
Ostavi Komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

on

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

 

Nastavi Citanje

Budva

Budva izgubila u finalu, Skoplje Evropska prijestonica kulture za 2028. godinu

Published

on

Prijestonica Sjeverne Makedonije dobila je titulu Evropske prijestonice kulture za 2028. Budva je izgubila u finalnoj borbi.

Odluku je danas u 15 časova saopštena u Briselu delegaciji Budve.

Na svečanom događaju u “Kući evropske istorije “u Briselu, javnosti je saopštena odluka Evropske Unije da Skoplju (Sjeverna Makedonija) dodijeli titulu Evropske prijestonice kulture za 2028. godinu u kategoriji gradova iz EEA/EFTA zemalja, zemalja kandidata za EU i potencijalnih kandidata za EU.

Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika Opštine Budva, odluku donesenu od strane Generalnog Direktorata za obrazovanje, omladinu, sport i kulturu Evropske komisije, a na predlog EU panela nezavisnih kulturnih eksperata, saopštio je Georg Hesler, rukovodilac Sektora za kulturu, kreativnost i sport Generalnog Direktorata EU komisije.

Svečanom proglašenju u Briselu prisustvovali su visoki predstavnici Evropske unije, timovi kandidature finalista Budve i Skoplja, kao i predstavnici evropskih medija.

Jovanović je čestitao Skoplju i Sjevernoj Makedoniji na pobjedi.

“Zahvaljemo Evropskoj uniji na odličnoj organizaciji ovog prestižnog takmičenja gdje gradovi nisu rivali već partneri koji jedni od drugih uče, uspostavljaju mostove saradnje i pokreću zajedničke projekte. Za Budvu, Boku i Crnu Goru je velika čast i uspjeh što smo u konkurenciji desetina zainteresovanih gradova iz Evrope uspjeli da uđemo u finale. Proces kandidature je pokrenuo energiju i zajedništvo građana, kvalitetnu i otvorenu saradnju institucija i vaninstitucionalne scene, ozbiljne pozitivne pomake u pravcu evropskih integracija. Zato nemamo pravo da stanemo. Imamo obavezu prema građanima i kulturnoj sceni da sve izvodljive projekte iz naše kandidature “Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture” u narednom periodu realizujemo, kako u oblasti programa tako i u oblasti infrastrukture. Zajedničkim naporima države, opština i scene, a uz podršku naših evropskih partnera, Budva i Boka će se snažno transformisati kroz kulturu i kreativne industrije i postati veoma poželjno mjesto za život. Zahvaljujemo se na saradnji i podršci predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, ministarki kulture i medija Maši Vlaović, kao i čitavoj Vladi, predsjednicima i timovima opština Herceg Novi, Tivat i Kotor, te stotinama saradnika koji su radili, rade i radiće na ovom nacionalnom projektu”, kazao je Jovanović.

Dušan Kaličanin, pokretač i koordinator kandidature “Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture” takođe je čestitao je Skoplju, navodeći da kvalifikovanje za ovo takmičenje i ulazak u finale je veliki uspjeh za Crnu Goru.

“Prelomna tačka. Trenutak od kog kulturna, umjetnička i kreativna scena, institucije i vaninstitucionalni sektor, a što je najvažnije i svi građani Crne Gore, imaju dokaz i sjajan primjer da je moguće u našoj zemlji pokretati i raditi velike evropske projekte, uspostaviti ozbiljnu međunarodnu saradnju, pokrenuti promjenu čitavog društva na bolje. Zahvaljemo se svim umjetnicima, kulturnim stvaraocima, institucijama, državnim i opštinskim rukovodiocima, nevladinim organizacijama, kompanijama, partnerima koji su nesebično, uporno i hrabro radili sa nama na ovom projektu. Bez vas ovo veliko pokretanje Crne Gore ne bi bilo moguće. Ostvarili smo istorijski pomak, ali veliki posao tek slijedi. U narednim mjesecima očekujemo pokretanje desetina projekata koje smo ugovorili sa brojnim evropskim partnerima, kandidatima i Evropskim prestonicama kulture. Već smo dobili potvrde za budžete u milionima eura, a radimo na odobravanju budžeta u desetinama miliona”, rekao je Kaličanin.

Dodao je i da se radi veoma ozbiljno na razvoju projekata, scene, podizanju kapaciteta i razvoju Budve i čitavog regiona.

“Ulaskom u finale postali smo dio porodice Evropskih prestonica kulture i dobili jedinstvenu mogućnost da pristupimo i koristimo njihova iskustva, kontakte, znanja, budžete, mehanizme i postanemo partneri na brojnim evropskim projektima. To je prilika koju smo dužni da na najbolji način iskoristimo i tako podignemo nivo naše kulture, umjetnosti, nauke, obrazovanja, a kroz sve te procese, konačno podignemo kvalitet života naših građana”, istakao je Kaličanin.

Kako se zaključuje u saopštenju umjetnici, kulturni stvaraoci, kreativci, organizacije, institucije, kompanije, mediji i građani Crne Gore su pozvani da putem zvaničnog web sajta www.budvaboka2028.me prate dalju realizaciju projekta, ali i da se u projekat aktivno uključe slanjem svojih projektnih ideja, predloga, kritika, prijava za partnerstvo, volontiranje ili uključivanje u tim za realizaciju projekta.

“Projekat je otvoren za sve kreativne, hrabre, stručne, uporne i sposobne građane Budve, Boke i Crne Gore i dobra prilika da se sve njihove sposobnosti, kreativne ideje i projekti na najbolji način realizuju i predstave Evropskoj javnosti”, navodi se u saopštenju.

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

on

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.