Asocijacija menadžera bezbjednosti Crne Gore je učestvovala na vodećem događaju korporativne sigurnosti pod nazivom “Hrvatski dani sigurnosti” koji se, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, održao od 27. do 29. septembra u Opatiji.

“Kao što je važno što su se crnogorske korporativne službe bezbjednosti udružile na nacionalnom nivou, tako je od još većeg značaja što širimo mrežu profesionalnih kontakata u regionu, ali i šire. Domaćinima zahvaljujem na preduzimljivosti i inicijativi, a ovo je prilika da naglasim da nam je hrvatsko iskustvo dragocjeno s obzirom na to da su naši susjedi odavno usvojili i dalje unapređuju standarde u skladu sa tekovinom Evropske unije. To je utabani put kog Crna Gora treba da se drži”, poručio je predsjednik crnogorske asocijacije, Dragan Radulović u Opatiji.

Uz Radulovića, u crnogorskoj delegaciji su bili i predstavnici članica udruženja iz Crnogorske komercijalne banke, Aerodroma Crne Gore, Mamula Island Hotel, Hotelske grupacije Budvanska rivijera i GPS Montenegro.

Teme u fokusu trodnevnog susreta su bile: korporacije u eri višestrukih kriza, vještačka inteligencija i sigurnost, zatim važnost dostupnosti i sigurnosti kritične infrastrukture, ali i transformacije u sigurnosti digitalnog doba. Dodatno, tema koja je posebno važna za Crnu Goru koja se bazira na uslužnim djelatnostima, svakako se odnosi na sigurnosne izazove i upravljanje krizama u turizmu. U Opatiji je bilo riječi i o balansu između video nadzora i privatnosti na javnim površinama.

“Sve ovo su važi segmenti sigurnosti za koje, iako smo do prije nekoliko godina možda i mogli da pomislimo daleko su od običnog čovjeka, danas postaju svakodnevica i izazov i laicima i profesionalcima. Važno je da, uz korporativnu, jačamo i društvenu svijest o značaju sigurnosti i bezbjednosti, a ovakvi susreti su nesumnjivo dobra baza za dalji, zajednički rad”, naveo je Radulović.

Istaknuti govornici u Opatiji bili su državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske i izaslanica predsjednika Vlade RH, Irena Petrijevčanin, predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, Alen Ostojić, potpredsjednik korporativne sigurnosti i integriteta u Coca-Coli Europacific Partners, Ante Gošpar i predsjedavajući Asocijacije menadžera korporativne sigurnosti Jugoistočne Europe (SEECSA), Dragan Trivan.

“Obilježavanje Dana DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ (Regionalni vodovod) je prilika da se sumiraju postignuti rezultati između dva praznika. Da podsjetim da je 29. septembra 2010. godine svečano pušten u rad RVS. Od tada ovaj datum slavimo kao Dan Društva.

Sa postignutim rezultatima u periodu između dva praznika Regionalni vodovod može da bude više nego zadovoljan. U najvećem dijelu su realizovani sve planirane aktivnosti, odnosno sve one koje su bile u njegovoj nadležnosti, ali isto tako realizovane su brojne neplanirane, ali izuzetno značajne aktivnosti za Regionalni vodovod.

U fokusu interesovanja Regionalnog vodovoda, kao i proteklih dvanaest godina, je služenje javnom interesu i obezbjeđivanje urednog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, naročito za vrijeme najprometnijeg perioda u toku godine – ljetnje turističke sezone.

Regionalni vodovod je kompanija koja raspolaže kvalitetnim, odgovornim i profesionalnim kadrom koji svakodnevno daje sve od sebe kako bi sistem funkcionisao besprjekorno i bez zastoja, uz podršku, savjete i stručno rukovođenje menadžmenta i Odbora direktora. Sa zadovljstvom možemo konstatovati da ni u jednom trenutku, tokom protekle ljetnje sezone, nije došlo u pitanje uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja. Regionalni vodovod je na taj način dao značajan doprinos turističkoj privredi, odnosno državi Crnoj Gori.

U periodu koji je za nama, ovo Društvo bavilo se brojnim pitanjima i vrlo konkretnim aktivnostima koje su uglavnom bile usmjerene na rješavanje gorućeg problema pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre i pitanja održavanja tekuće likvidnosti, u svjetlu činjenice da je Društvo istinski preopterećeno opsežnim kreditnim obavezama prema međunarodnim finansijskim institucijama.

U cilju skretanja pažnje stručne javnosti i relevantnih državnih institucija na gore navedene probleme koji okupiraju Regionalni vodovod, u oktobru 2022. godine, održan je Okrugli sto na temu „Trenutno stanje i mogućnosti Regionalnog vodovoda, izazovi i šanse za budući održivi razvoj, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni 2023. godine“. Na ovom stručnom skupu sublimirana su najvažnija pitanja koja bi Regionalni vodovod, u saradnji sa relevantnim državnim institucijama, morao riješiti u dogledno vrijeme kako bi ispunio svoju svrhu i na adekvatan način odgovorio na zahtjeve korisnika njegovih usluga.

U tom smislu, shodno zaključcima sa ovog skupa, bez odlaganja su pokrenute konkretne aktivnosti u pravcu rješavanja problema pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre, i to kroz projekat nabavke postrojenja za prečišćavanje vode (mobilnog ili stacionarnog) i projekat izgradnje privremenog pješčanog nasipa u koritu rijeke Morače. Oba projekta podrazumijevala su izradu opsežne dokumentacije i pribavljanje raznih dozvola i saglasnosti, a da i ne govorimo o velikim finansijskim sredstvima. Ipak, nakon dugotrajnih procedura, pripreme samog projekta i odgovarajuće dokumentacije, uspješno je postavljen privremeni nasip u koritu rijeke Morače, a efekti ovog projekta se pažljivo prate, jer, suštinski, njegovi rezultati opredjeljuju dalji pravac aktivnosti Regionalnog vodvoda kada je riječ o brizi za izdašnost vodoizvorišta Bolje sestre. Preliminarni rezultati ispitivanja funkcionalnosti privremene ustave na Morači radi stabilizacije izvorišta Bolje sestre, koje je Regionalni vodovod prezentirao na pres konferenciji nas ohrabruju a što je najznačajnije i oni potvrđuju naš stav o uzročno-posljedičnoj vezi nivoa vode u rijeci Morači i nivoa izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

Projekat nabavke i instalacije postrojenja za prečišćavanje vode je, budući kompleksniji i zahtjevniji zadatak u smislu finansija i vremena koje je potrebno za njegovu uspješnu realizaciju, a ostavljen je za narednu sezonu.

Kada je riječ o zaštiti vodoizvorišta Bolje sestre, sada je već opšte poznato da je Regionalni vodovod odigrao ključnu ulogu u zaustavljanju nelegalnih aktivnosti – eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, a koje su direktno, što su potvrdile brojne naučne analize i studije, uticale na pad izdašnosti ovog vodoizvorišta. Zahvaljujući naporima Regionalnog vodovoda i, uz podršku državnih institucija, prije svega Vlade Crne Gore i Ministarstva ekologije, prostornog planirnja i urbanizma, nevladinog sektora i medija, konačno je spriječena dalja devastacija ovog područja i stvorene prilike za njegovu revitalizaciju.

Regionalni vodovod kontinuirano preduzima sve neophodne mjere kako bi se područje II i III zone sanitarne zaštite adekvatno zaštitilo, kroz stalne obilaske terena koje sprovode stručne službe Društva, koje uredno prijavljivljuju sve uočene sumnjive radnje i nepravilnosti i pokreću neophodne procedure za postavljanje dodatnog video-nadzora i podizanje mjera bezbjednosti na najviši mogući nivo.

Najaktuelniji izazov sa kojim se Društvo na ovom planu suočava jeste pitanje određivanja i održavanja zona i pojaseva sanitarne zaštite za vodoizvorište Bolje sestre. Uprava za vode, odnosno, stručni tim koji je formirala, nije prihvatio „Glavni projekat o određivanju i održavanju zona sanitarne zaštite za izvorište Bolje sestre Regionalng vodovoda Crnogorsko primorje“ te zaključio da je neophodno izvođenje dodatnih, novih istražnih radova koji će obezbijediti valjane podatke za izradu novog projekta. Zabrinjava činjenica da je Komisija sastavljena od jednog broja članova koji zagovaraju tezu da nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska ne utiče na izdašnost izvorišta. Na taj način dovedena je u pitanje objektivnost Komisije. Nažalost, Komisija je apriori odbacila rezultate naučnih istraživanja uz pretpostavku o nepovezanosti nelegalne eksploatacije i pada izdašnosti, koju naravno ne temelji na naučnim istraživanjima. Posebno zabrinjavajućaje teza je da bi trebalo iz zona sanitarne zaštite isključiti Zetsku ravnicu i vodotoke Morače i Cijevne, čime bi se legalizovala eksploatacija pijeska, ali i trajno uništilo izvorište Bolje sestre.

U cilju poboljšanja finansijske situacije Društva i održavanja njegove tekuće likvidnosti, pokrenuto je nekoliko inicijativa prema Vladi Crne Gore, odnosno, relevantnim ministarstvima.

Resornom Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je upućen prijedlog za izmjenu Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja, u smislu vraćanja obaveze uplate posebne naknade na investicije na Crnogorskom primorju, za hotele sa 4* i 5*. Na ovaj način, obezbijediće se značajna dodatna sredstava, budući da je prihod od posebne nakade, pored prihoda od isporuke vode, jedini izvor finansiranja Regionalnog vodovoda i njegovih aktivnosti i vraćanja kreditnih obaveza. Ova aktivnost je još uvijek u procediri, ali, očekuje se njena realizacija u vrlo bliskoj budućnosti.

Takođe, Vladi Crne Gore i resornom Ministarstvu, upućena je i inicijativa, tj. prijedlog Odluke za povećanje cijene distribucije vode iz regionalnog vodovodnog sistema. Ista je prihvaćena od strane Vlade Crne Gore, a sa njenom zvaničnom primjenom će se otpočeti od januara 2024. godine.

U “Kuću maslina” u Baru do sada je uloženo oko milion eura, a njeno stavljanje u pogon usporila je nemogućnost izbora izvođača za uređenje enterijera, osim čega preostaje i nabavka linije za proizvodnju ulja, opreme za pogon i pakovanje, nakon čega bi objekat mogao da se stavi u funkciju do kraja godine, kazali su “Vijestima” zvanično iz Opštine Bar.

“Kuću maslina” svečano je otvorila Vlada Zdravka Krivokapića tokom aprila prošle godine, a trebala je da služi, između ostalog, za preradu i proizvodnju ulja po standardima EU, pakovanje i etiketiranje ulja, održavanje radionica, seminara i obuka za maslinare. Vlada je u martu ove godine objekat ustupila na upravljanje i korišćenje Opštini Bar na pet godina uz mogućnost produženja, nakon čega su prvi čovjek te lokalne samouprave Dušan Raičević i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) Vladimir Joković u martu potpisali ugovor, čime je ozvaničena primopredaja objekta.

“Opština je sačinila specifikaciju predmetne opreme koja zadovoljava sve tehničko-tehnološke parametre i potrebe “Kuće maslina”, te očekujemo da ćemo ovu nabavku realizovati u saradnji sa MPŠV što će, kako je planirano, biti konkretizovano tokom narednih dana. Vjerujemo da ćemo do kraja godine realizovati sve poslove opremanja i omogućiti punu funkcionalnost objekta”, navodi se u odgovoru Opštine.

Iz Opštine Bar su naglasili da prema ugovoru objekat ne mogu dati na upravljanje nikom osim firmama, ustanovama i organizacijama čiji je osnivač Skupština tog primorskog grada, sa ciljem korišćenja isključivo u ove svrhe. Ali i da osim toga objekat mora biti otvoren za sva udruženja maslinara, kojima će, na osnovu pravilnika koji će biti usvojen, biti omogućeno korišćenje prostorija.

(Izvor: Vijesti)