Najveći brod-knjižara na svijetu, prethodnih dana usidren je u Crnoj gori u Luci Bar i Porto Novom a osnovne škole u Crnoj Gori organizuju izlete kako bi vidjeli ovu impozantnu atrakciju.
Ništa tu ne bi bilo sporno, osim činjenice da ovaj brod širi svoju misionarsko-religijsku misiju, a sa čime roditelji djece nisu upoznati. Prema našim saznanjima, već su brojne škole u Crnoj Gori organizovale izlete ka ovom brodu, misleći da je u pitanju obična knjižara, međutim, prema naših saznanjima, 90% knjiga koje se prodaju su religijskog karaktera.
Nije poznato kojoj religijskoj organizaciji pripadaju, ali je svakako misionarenje svojstveno Jehovinim svjedocima ili Mormonskoj zajednici.
Ukoliko se zagrebe ispod površine ove zajednice koju broji 400 volontera koji rade na brodu primjetno je da postoje „generalizovane“ hrišćanske poruke, bez isticanja kojoj religijskoj zajednici pripadaju, što je opet svojstveno gorepomenutim organizacijama.
Na prezentaciji broda se, pod sekcijom „Pridruživanje“, jasnije objašnjava kakva je organizacija koja stoji iza ovog broda.
„Postoji tri milijarde ljude na zemlji koji nikada nisu čuli o Božijoj ljubavi i svakog dana se 57.000 dodaje ovom broju. Vizija OM-a (organizacija koja stoji iza Logos Hope-a) je da zajednice Isusovih sljedbenika dođu do onih do kojih se najteže dolazi. Na OM brodu možete krenuti na putovanje na kom ćete saznati Božiju ljubav ka Zemlji i gdje se vi uklapate u taj plan“, navodi se u najavi.
Ovo je, dakle dokaz da brod nije predstavljen u javnosti na adekvatan način i da se pod plaštom „najveće brodske knjižare“ promoviše specifična religijska poruka. Važno je napomenuti da je Srpska pravoslavna crkva ali i njeni vjernici ovakve organizacije nazivala – sektama! Poražavajuća je i činjenica da roditelji djece uopšte nisu upoznati gdje njihova djeca odlaze i jesu li bila izložena uticaju misionarenja.
Foto: Logos Hope
U nastavku prezentacije lako je vidjeti kakvu poruku šalje volontersko osoblje ovog broda.
„Molimo vas molite se sa nama. Molite se za posadu na brodu. Posebno, zamolite Boga da da dovokljno kvalifikovano osoblje da bi brod plovio od luke do luke. Molite se za one koji posjećuju brod da će ih dotaći Božija ljubav kada dođu na palubu. Molite se da vrata budu otvorena posadi da služi ljudima u mnogo zemalja. Zamolite Boga da blagoslovi posadu da dobro razgovaraju sa lokalnim vlastima. Molite se za Božiju pomoć u dijelu finansija. OM brodovi ostaju zavisni od dobrotvornih donacija podržavalaca. Molite se za dobre odnose sa lokalnim mrežama. Njihova podršak i partnerstvo je vitalno za sledeće kontakte koju posada pravi“,
Već prvog dana boravka u Baru, Logos Hope je obišlo preko 500 građana, a organizovano je i svečano otvaranje u prisustvu predstavnika posade broda, Opštine Bar, Luke Bar i Agencije Allegra.
Direktor Logos Hope broda Edvard David tokom posjete Baru kazao je da posadu broda čini 300 volontera iz preko 60 svjetskih država, koji su već juče „širili glas“ o ljepoti grada svojim prijateljima i porodicama.
„Ovo je na neki način besplatna usluga, besplatna promocija Ministarstvu turizma. Mnogo ljudi širom svijeta zna da je Logos Hope u Baru u ovom trenutku… Mi nismo samo najveći ploveći sajam knjiga na svijetu, nije putujuća internacionalna zajednica, Logos Hope je misija koja želi da doprinese promjeni u svijetu šireći znanje i nadu. Sticanje znanja je važan dio razvoja čovjeka, to je temelj za uspjeh u životu, a mi dijelimo znanje kroz dobre knjige i dobre događaje na brodu, i pomažući ljudima u gradovima u kojima smo vezani. Želimo da pokažemo Božiju ljubav u djelu, da pomažemo onima kojima je potrebno kroz praktične inicijative u saradnji sa lokalnim zajednicama“, kazao je David, dodajući da „bez nade ljudi propadaju“.
„Ljudima treba nada i mi je donosimo. Želja Logos Hope je da utičemo i napravimo razliku u lukama u kojima uplovimo. Mi smo ostavili naše poslove, profesije, domovine, zbog naše misije“, zaključio je.
Sve ovo, primjetno je, ima aspekte djelovanja organizacija koje je Srpska pravoslavna crkva ranije nazivala sektaškim.
Online biblioteka sve govori
Ukoliko bi se dalje zašlo u pretragu sajta ovog „broda knjižare“ moguće je i naručiti knjige sa njihovog website-a. Konkretnije, preusmjeravaju vas na sajt „Biblestore“ gdje možete kupiti neku od njihovih misionarskih knjiga.
Po samim koricama knjiga je jasno o kakvom se materijalu radi.
Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.
Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.
Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.
Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.
Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.
Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.
Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.
Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.
Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.
Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.
To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.
– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.
Festival čuna održaće se u petak, 22. septembra. Otvaranje programa je u 17:30 časova, a u 18:00h sa Vranjine počinje trka čunovima do Virpazara. U trci učestvuju privredni riboloci sa Skadarskog jezera. Dodjela nagrada i priznanja planirana je za 19:00, a od 19:30 časova za dobar provod pobrinuće se bend Milky Wave.
Cilj festivala je promocija bogate kulturne baštine Nacionalnog parka Skadarsko jezero, čiji je jedan od simbola drveni čun. Čun je čamac karakterističan za Skadarsko jezero, koji se vjekovima tradicionalno upotrebljava za ribolov. Vještina izrade čunova uvrštena je u nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog naslađa Crne Gore.
Organizator manifestacije je NVO ,,Fondacija za zaštitu čuna”, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Bar i JU Nacionalnih parkova Crne Gore.
Prijave za trku se vrše putem telefona +382 67/837-970, a rok za prijavu je do petka ujutru, 22.09.2023.
Pozivamo sve ljubitelje prirode da zajedno sa nama uživaju u manifestaciji koja baštini tradiciju starih brodova na Skadarskom jezeru.