Connect with us

Bar

Zimus dočekujemo “energetske turiste”!

Published

on

Kako se Evropa priprema za tešku zimu sa strogom kontrolom korišćenja prirodnog gasa, njihovi državljani su već počeli da rezervišu hotele u Turskoj kako bi proveli hladne mjesece, slično je i u Hrvatskoj.

Popularno su ih nazvali “energetski“ turisti. Upravo zbog toga Crna Gora je protekle sedmice nastupila na sajmu u Londonu sa kampanjom “Long Stay Montenegro“ jer u nekim zemljama računi za energente će se povećati i 200 posto – kazala je Pobjedi sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore Sanja Marković.

Kako je objasnila “energetski“ turisti su nova kategorija putnika koja se izdiferencirala usljed aktuelne energetske krize.

Njihova tendencija je da zimu provedu na atraktivnim turističkim destinacijama, vodeći računa o smanjenju troškova života, uključujući suzbijanje energetske potrošnje u matičnim zemljama. U pitanju su turisti zainteresovani za duži boravak, posebno u periodu tokom zimske sezone i ljetnje predsezone – navodi se u saopštenju.

S tim u vezi, Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva je inicirao sastanak 18. oktobra u cilju pokretanja kampanje ka promociji Crne Gore kao dostupne i cjenovno konkurentne destinacije, gdje bi gosti iz Zapadne i Centralne Evrope mogli duže boraviti i uživati u našem suncu i gostoljubivosti.

Kako je dodala, Turska očekuje da će ove zime svi smještajni objekti dostići visok nivo popunjenosti sa posjetiocima iz Evrope koji dolaze zbog nestašice prirodnog gasa i poskupljenja energenata u njihovim matičnim državama.

U Hrvatskoj je zimski čarter program, koji će Dubrovnik povezati s odredištima u Njemačkoj, Skandinaviji, Belgiji i Ujedinjenom Kraljevstvu, već počeo. Ove zime će redovnim linijama Dubrovnik biti povezan s Barselonom (Vueling), Londonom (British Airways) i Istanbulom (Turkish Airlines). Očekivanja su da će samo jedna putnička agencija (W Touristic), u Dubrovnik dovesti više od 58.000 gostiju iz Njemačke, većinom penzionera veće kupovne moći – kazala je Marković.

Crnogorska turistička privreda je, kako ističe, ušla u period godine koji karakteriše značajno smanjenje poslovne aktivnosti i posjeta gostiju, pa je potrebno uložiti dodatni napor kako bi i u periodu postsezone privukli što veći broj gostiju, naročito iz Zapadne i Centralne Evrope.

Evropa doživljava najgoru energetsku krizu u posljednjih 50 godina, sa rastućim cijenama energenata koji dodatno podstiču postojeću inflaciju koja bi kontinent mogla gurnuti u recesiju.

Kao odgovor na energetsku krizu 27 članica EU je dogovorilo da od avgusta ove godine smanji svoju potrošnju za 15 odsto u odnosu na prethodni petogodišnji prosjek. Njemačka planira da potrošnju smanji čak za 20 odsto.

Plan EU o štednji gasa je stupio na snagu 9. avgusta i njegovo sprovođenje bi trebalo da traje godinu – kazala je Marković.

Ona navodi podatke da su cijene energenata i električne energije u Evropskoj uniji već porasle.

Prema istraživanju Goldman Sachsa, procjenjuje se da će se računi za energente u EU početkom sljedeće godine povećati za 200 posto u odnosu na prošlu godinu. U Velikoj Britaniji se očekuje da će računi porasti za 80 odsto već od oktobra.

Osim većih računa energenata u EU, još jedan rizik će predstavljati i mogući prekidi u snabdijevanju gasom – naglašava Marković dodajući da je naša zemlja pogođena energetskom krizom, ali za razliku od Evrope, ne očekuje se da će se suočiti sa bilo kakvim poremećajima ove zime.

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

on

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

 

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

on

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

Bar

Dani čuna na Skadarskom jezeru

Published

on

Festival čuna održaće se u petak, 22. septembra. Otvaranje programa je u 17:30 časova, a u 18:00h sa Vranjine počinje trka čunovima do Virpazara.  U trci učestvuju privredni riboloci sa Skadarskog jezera. Dodjela nagrada i priznanja planirana je za 19:00, a od 19:30 časova za dobar provod pobrinuće se bend Milky Wave.

Cilj festivala je promocija bogate kulturne baštine Nacionalnog parka Skadarsko jezero, čiji je jedan od simbola drveni čun. Čun je čamac karakterističan za Skadarsko jezero, koji se vjekovima tradicionalno upotrebljava za ribolov. Vještina izrade čunova uvrštena je u nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog naslađa Crne Gore.

Organizator manifestacije je NVO ,,Fondacija za zaštitu čuna”, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Bar i JU Nacionalnih parkova Crne Gore.

Prijave za trku se vrše putem telefona +382 67/837-970, a rok za prijavu je do petka ujutru, 22.09.2023.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da zajedno sa nama uživaju u manifestaciji koja baštini tradiciju starih brodova na Skadarskom jezeru.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.