“Obilježavanje Dana DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ (Regionalni vodovod) je prilika da se sumiraju postignuti rezultati između dva praznika. Da podsjetim da je 29. septembra 2010. godine svečano pušten u rad RVS. Od tada ovaj datum slavimo kao Dan Društva.

Sa postignutim rezultatima u periodu između dva praznika Regionalni vodovod može da bude više nego zadovoljan. U najvećem dijelu su realizovani sve planirane aktivnosti, odnosno sve one koje su bile u njegovoj nadležnosti, ali isto tako realizovane su brojne neplanirane, ali izuzetno značajne aktivnosti za Regionalni vodovod.

U fokusu interesovanja Regionalnog vodovoda, kao i proteklih dvanaest godina, je služenje javnom interesu i obezbjeđivanje urednog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, naročito za vrijeme najprometnijeg perioda u toku godine – ljetnje turističke sezone.

Regionalni vodovod je kompanija koja raspolaže kvalitetnim, odgovornim i profesionalnim kadrom koji svakodnevno daje sve od sebe kako bi sistem funkcionisao besprjekorno i bez zastoja, uz podršku, savjete i stručno rukovođenje menadžmenta i Odbora direktora. Sa zadovljstvom možemo konstatovati da ni u jednom trenutku, tokom protekle ljetnje sezone, nije došlo u pitanje uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja. Regionalni vodovod je na taj način dao značajan doprinos turističkoj privredi, odnosno državi Crnoj Gori.

U periodu koji je za nama, ovo Društvo bavilo se brojnim pitanjima i vrlo konkretnim aktivnostima koje su uglavnom bile usmjerene na rješavanje gorućeg problema pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre i pitanja održavanja tekuće likvidnosti, u svjetlu činjenice da je Društvo istinski preopterećeno opsežnim kreditnim obavezama prema međunarodnim finansijskim institucijama.

U cilju skretanja pažnje stručne javnosti i relevantnih državnih institucija na gore navedene probleme koji okupiraju Regionalni vodovod, u oktobru 2022. godine, održan je Okrugli sto na temu „Trenutno stanje i mogućnosti Regionalnog vodovoda, izazovi i šanse za budući održivi razvoj, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni 2023. godine“. Na ovom stručnom skupu sublimirana su najvažnija pitanja koja bi Regionalni vodovod, u saradnji sa relevantnim državnim institucijama, morao riješiti u dogledno vrijeme kako bi ispunio svoju svrhu i na adekvatan način odgovorio na zahtjeve korisnika njegovih usluga.

U tom smislu, shodno zaključcima sa ovog skupa, bez odlaganja su pokrenute konkretne aktivnosti u pravcu rješavanja problema pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre, i to kroz projekat nabavke postrojenja za prečišćavanje vode (mobilnog ili stacionarnog) i projekat izgradnje privremenog pješčanog nasipa u koritu rijeke Morače. Oba projekta podrazumijevala su izradu opsežne dokumentacije i pribavljanje raznih dozvola i saglasnosti, a da i ne govorimo o velikim finansijskim sredstvima. Ipak, nakon dugotrajnih procedura, pripreme samog projekta i odgovarajuće dokumentacije, uspješno je postavljen privremeni nasip u koritu rijeke Morače, a efekti ovog projekta se pažljivo prate, jer, suštinski, njegovi rezultati opredjeljuju dalji pravac aktivnosti Regionalnog vodvoda kada je riječ o brizi za izdašnost vodoizvorišta Bolje sestre. Preliminarni rezultati ispitivanja funkcionalnosti privremene ustave na Morači radi stabilizacije izvorišta Bolje sestre, koje je Regionalni vodovod prezentirao na pres konferenciji nas ohrabruju a što je najznačajnije i oni potvrđuju naš stav o uzročno-posljedičnoj vezi nivoa vode u rijeci Morači i nivoa izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

Projekat nabavke i instalacije postrojenja za prečišćavanje vode je, budući kompleksniji i zahtjevniji zadatak u smislu finansija i vremena koje je potrebno za njegovu uspješnu realizaciju, a ostavljen je za narednu sezonu.

Kada je riječ o zaštiti vodoizvorišta Bolje sestre, sada je već opšte poznato da je Regionalni vodovod odigrao ključnu ulogu u zaustavljanju nelegalnih aktivnosti – eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, a koje su direktno, što su potvrdile brojne naučne analize i studije, uticale na pad izdašnosti ovog vodoizvorišta. Zahvaljujući naporima Regionalnog vodovoda i, uz podršku državnih institucija, prije svega Vlade Crne Gore i Ministarstva ekologije, prostornog planirnja i urbanizma, nevladinog sektora i medija, konačno je spriječena dalja devastacija ovog područja i stvorene prilike za njegovu revitalizaciju.

Regionalni vodovod kontinuirano preduzima sve neophodne mjere kako bi se područje II i III zone sanitarne zaštite adekvatno zaštitilo, kroz stalne obilaske terena koje sprovode stručne službe Društva, koje uredno prijavljivljuju sve uočene sumnjive radnje i nepravilnosti i pokreću neophodne procedure za postavljanje dodatnog video-nadzora i podizanje mjera bezbjednosti na najviši mogući nivo.

Najaktuelniji izazov sa kojim se Društvo na ovom planu suočava jeste pitanje određivanja i održavanja zona i pojaseva sanitarne zaštite za vodoizvorište Bolje sestre. Uprava za vode, odnosno, stručni tim koji je formirala, nije prihvatio „Glavni projekat o određivanju i održavanju zona sanitarne zaštite za izvorište Bolje sestre Regionalng vodovoda Crnogorsko primorje“ te zaključio da je neophodno izvođenje dodatnih, novih istražnih radova koji će obezbijediti valjane podatke za izradu novog projekta. Zabrinjava činjenica da je Komisija sastavljena od jednog broja članova koji zagovaraju tezu da nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska ne utiče na izdašnost izvorišta. Na taj način dovedena je u pitanje objektivnost Komisije. Nažalost, Komisija je apriori odbacila rezultate naučnih istraživanja uz pretpostavku o nepovezanosti nelegalne eksploatacije i pada izdašnosti, koju naravno ne temelji na naučnim istraživanjima. Posebno zabrinjavajućaje teza je da bi trebalo iz zona sanitarne zaštite isključiti Zetsku ravnicu i vodotoke Morače i Cijevne, čime bi se legalizovala eksploatacija pijeska, ali i trajno uništilo izvorište Bolje sestre.

U cilju poboljšanja finansijske situacije Društva i održavanja njegove tekuće likvidnosti, pokrenuto je nekoliko inicijativa prema Vladi Crne Gore, odnosno, relevantnim ministarstvima.

Resornom Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je upućen prijedlog za izmjenu Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja, u smislu vraćanja obaveze uplate posebne naknade na investicije na Crnogorskom primorju, za hotele sa 4* i 5*. Na ovaj način, obezbijediće se značajna dodatna sredstava, budući da je prihod od posebne nakade, pored prihoda od isporuke vode, jedini izvor finansiranja Regionalnog vodovoda i njegovih aktivnosti i vraćanja kreditnih obaveza. Ova aktivnost je još uvijek u procediri, ali, očekuje se njena realizacija u vrlo bliskoj budućnosti.

Takođe, Vladi Crne Gore i resornom Ministarstvu, upućena je i inicijativa, tj. prijedlog Odluke za povećanje cijene distribucije vode iz regionalnog vodovodnog sistema. Ista je prihvaćena od strane Vlade Crne Gore, a sa njenom zvaničnom primjenom će se otpočeti od januara 2024. godine.

Nakon najave da bi primorje krajem decembra moglo ostati bez vode, iz Regionalnog vodovoda poručuju da sve zavisi od odluke komisije koju je formirala Uprava za vode. Smatraju da su članovi te komisije u konfliktu interesa i traže da se izabere nova. Na konferenciji za medije ponovljeno je da eksploatacija šljunka ima direktan uticaj na izdašnost izvorišta Bolje sestre.

“Potencijalna obustava dostave vode za primorje zavisi od toga da li će Uprava za vode donijeti rješenje o zonama sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre”, poručuje predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić.

Predstavnici komisije koji o tome odlučuju su, kako kaže, u konfliktu interesa.

Ono što smo tražili od Uprave za vode jeste da se ta komisija rasformira i da se formira nova koja neće biti u sukobu interesa. Imamo dosta stručnjaka u Crnoj Gori, ali i regionu i inostranstvu koji mogu reći šta je istina. Ovo je očigledna opstrukcija prema Regionalnom vodovodu. Da je vrijeme da se uspostave dodatne zone sanitarne zaštite, te da su promjene nivoa vode uzrokovane ljudskim djelovanjem, poručuje i ekološki aktivista Vuk Vujisić.

“Svjedoci smo svi mi da smo u prethodnom periodu u sanitarimzonama imali i odlaganje opasnog otpada, eksploataciju i da je sve to dovelo dopotencijalne održivosti Regionalnog vodovoda. Profesor Građevinskog fakulteta Milan Radulović kaže da je istraživanje iz 2007. godine pokazalo da izvorište Bolje sestre ima dovoljno kvalitetne vode za piće, ali su se u međuvremenu na tom području desile intervencije koje su izazvale brojne negativne efekte”, navodi Vujisić.

Milan Radulović ističe da od 2007. godine nivo Morače opao je za šest metara.

“Presušili sui bunari 2015. godine. Izmjerili smo da je maksimalno sniženje u bunarima okočetiri metra. I kao glavni negativni efekat se pokazao pad izdašnosti izvorištaBolje sestre s 2.300 na 300 litara u sekundi. Vraćanju izdašnosti vodoizvorišta Boljesestre definitivno će doprinijeti privremeni zemljani nasip, takozvana ustava,koja je postavljena na jednom dijelu Morače, poručeno je s konferencije nakojoj su predstavljeni prelimirani rezultati ispitivanja njene funkcionalnosti”, navodi on.

Budvanka, čiji je identitet poznat redakciji „Vijesti“, poginula je nakon pada s tvrđave Mogren.

To je „Vijestima“ potvrđeno u budvanskoj policiji.

Isti izvor saopštio je da ispituju slučaj, ali da preliminarni podaci govore da je u pitanju samoubistvo.

Nesreća se dogodila oko 17 časova.