Connect with us

Bar

Novi slučaj vršnjačkog nasilja u Baru: Šestorica maloljetnika brutalno pretukla vršnjaka!

Published

on

Sedamaestogodišnji Baranin bio je prije tri dana žrtva vršnjačkog nasilja. Njemu su šestorica maloljetnika prije tri dana u Makedonskom naselju nanijela više tjelesnih povreda u predjelu glave i abdomena.

Slučaj je prijavljen u CB Bar 17.novembra. Primorski portal prenio je da je mladić u prisustvu majke policijskom službeniku rekao da se plaši za svoju bezbjednost, i da ga je strah da ide u školu uz riječi „ne znam šta mogu da mi urade“.

Adolescent je ispričao da nije ni slutio šta mu se sprema nakon  telefonskog poziva druga iz škole da siđe na desetak minuta ispred zgrade.

Nakon ubjeđivanja pristao je da izađe i oko 21:15,  našao se sa vršnjacima i nekoliko mlađih dječaka u Ulici Rista Lekića. Predložili su da prošetaju do Bjeliša, „kod koša“  gdje je mladić rekao da je majci obećao da će se vratiti do 22:00. U početku, prema riječima žrtve vršnjačkog nasilja, ništa se čudno nije dešavalo.

Prema navodima maloljetnog mladića jedan iz grupe koji ide sa njim u istu srednju školu,  prvo ga je pitao da li je za njega  rekao da je „izgoretina u mozak“. Mladić je negirao. Nakon verbalnog maltretiranja,  stao mu je na stopalo i počeo da šamara vršnjaka. Neki iz grupe su držali maloljetnog mladića. Uslijedili su udarci pesnicama u predjelu lica. Pao je na pločnik, a zatim su su ga  udarali nogama u predjelu trbuha, piše primorski portal.

Dok je ležao na pločniku, nasilnik je od povrijeđenog mladića tražio da mu poljubi patike. On se prvobitno opirao, a dvojica mlađih su mu dobacili „Poljubi, i mi smo ljubili i vezali mu patike“.

Žrtva vršnjačkog nasilja poznaje sve učesnike napada na njega i njihova imena su poznata i policiji.

U izjavi datoj policiji, sedamnaestogodišnji mladić koji je trpio teror vršnjaka kazao je da on nije udario ni jednog iz grupe mladića koja ga je napala, niti je između njih ranije bilo vrijeđanja, ili prijetnji.

Napadnutom maloljetniku nanijete su povrede pesnicama i nogama.

Ljekari u Opštoj bolnici Bar konstatovali su povrede. Mladiću su urađeni laboratorijski nalazi, radiološki i ehosonografski je ispitan. Primio je i AT zaštitu.

Povrijeđeni mladić je na oporavku kući, umjesto u školi.

Primorski prenosi da su se, nezvanično, neki od maloljetnih nasilnika hvalili da su sve snimili a dan nakon što su pretukli vršnjaka jedan od učesnika napada je žrtvi poslao „pozdrav“ preko zajedničkog školskog druga.

Većina aktera poslednjeg slučaja vršnjačkog nasilja su stariji od 14 godina što, u slučaju prijave, podrazumijeva procesuiranje prema Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

on

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

 

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

on

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

Bar

Dani čuna na Skadarskom jezeru

Published

on

Festival čuna održaće se u petak, 22. septembra. Otvaranje programa je u 17:30 časova, a u 18:00h sa Vranjine počinje trka čunovima do Virpazara.  U trci učestvuju privredni riboloci sa Skadarskog jezera. Dodjela nagrada i priznanja planirana je za 19:00, a od 19:30 časova za dobar provod pobrinuće se bend Milky Wave.

Cilj festivala je promocija bogate kulturne baštine Nacionalnog parka Skadarsko jezero, čiji je jedan od simbola drveni čun. Čun je čamac karakterističan za Skadarsko jezero, koji se vjekovima tradicionalno upotrebljava za ribolov. Vještina izrade čunova uvrštena je u nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog naslađa Crne Gore.

Organizator manifestacije je NVO ,,Fondacija za zaštitu čuna”, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Bar i JU Nacionalnih parkova Crne Gore.

Prijave za trku se vrše putem telefona +382 67/837-970, a rok za prijavu je do petka ujutru, 22.09.2023.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da zajedno sa nama uživaju u manifestaciji koja baštini tradiciju starih brodova na Skadarskom jezeru.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.