Connect with us

Budva

Božović: Riječ koja danas najbolje opisuje Budvu je sloboda; Jovanović: Živjela SLOBODNA CRNA GORA!

Published

on

U hotelu “Budva” uz pristustvo oko 390 zvanica iz države i regiona danas je održana svečana sjednica SO Budva, kao centralni događaj proslave Dana opštine.

Sjednici su prisustvovali Mitropolit crnogorsko primorski Joanikije, odbornici, sekretari, kao i kulturni i privredni djelatnici, i brojni crkveni velikodostojnici.

Sjednicu je svečano otvorio Nikola Jovanović predsjednik Skupštine Opštine Budva, zahvaliviši se svima na prisustvu kao i onima koji su uputili čestitke putem telegrama.

Ovaj datum nas ispunjava ponosom. Koristim ovu priliku da svim građanima Budve u ime predsjednika Skupštine opštine Budva i u svoje lično ime čestitam Dan grada i Dan oslobođenja, uz želju da zbog generacija koje dolaze svi zajedno gradimo bolje i pravdenije društvo. To je naša obaveza i siguran sam da ukoliko pobjedimo predrasude iz prošlosti možemo da gradimo bolju budućnost. Živjela slobodna Budva, živjela slobodna Crna Gora!“, kazao je Jovanović.

Emitovan je kratkometražni film o Budvi nakon kojeg se prisutnima obratio predsjednik Opštine Budva Milo Božović.

Riječ koja danas najbolje opisuje Budvu je sloboda posebno zbog dešavanja u proteklom periodu. Danas odajemo počast i svim našim precima koji su se borili za slobodu. U bogatoj istoriji od dva ipo milenijuma današnji datum ispisan je zlatnim slovima. Slovima najvažnije i najskuplje riječi, sloboda. Na današnji dan moramo odati počast sjenama naših predaka. Naša je dužnost da budemo zahvalni za hrabrost i nesebičnost, za žrtvu koju su podnijeli za našu slobodu. Naše današnje bitke su bitke za vrijednosti na koje nas njihova borba obavezuje slobodu, pravdu, jednakost, demokratiju. Imamo obavezu da učinimo preokret u razvoje ovog grada i da na ključnoj raskrsnici u savremenom istoriji Budve napravimo strateški izbor. Naša vizija Budve je grad mediteranskog duha i istinske metropole cjelogodišnjeg evropskog turizma, Budve evropske prijestonice kulture, Budve mladih i kreativnih ljudi. Najveći kapital svakog grada, svake države su ljudi. Ulažemo u obrazovanje i usavršavanje naših učenika i studenata, vjerujući da u BUdvi sjutra mogu planirati svoju budućnost. Budva mora biti grad za sve nas i grad koji svima pruža jednake šanse. Pred nama je velilki posao, odgovorno i marljivo vođenje gradom će postati pravilo. Vrijeme je da se Budva brendira kao grad evropske kulture i tradicije, grad savremenih trendova i tehnologija, grad visokog kvaliteta života, u to ime srećan vam 22. Novembar, Dan opštine Budva, živjeli!“, kazao je pored ostalog Božović.

Nakon emitovanog kratkog video spota o razvojnim projektima Budve i prepoznatljivim manifestacijama nastupio je poznati operski pjevač, prvak Sarajavskog operskog pozorišta, bariton Marko Kalajanović.

Potom je nagradu Grada teatra i Nagradu Opštine Budva za doprinos razvoju kulture dirigentu, maestru Bojanu Suđiću uručio predsjednik Opštine Budva Milo Božović.

U vremenu kojem prepoznajemo preispitivanje i na neki način osporavanje osnovnih kulturnih, istorijskih, tradicionalnih vrijednosti koje smo ponijeli od svojih porodica čini mi se da je upravo važno da se sa velikim pijatetom sjetimo svega onoga što smo od njih preuzeli i da te vrijednosti na neki način usložnjavamo i da na drugi način ojačani u budućnost uđemo. Vidim da Budva ima kapacitet da sebe formira kao jedan grad mnogo veći nego što je bio u prošlosti. Ovo je veliko priznanje ali i obaveza. Meni je drago što muzika koju ja predstavljam, takođe predstavlja neke od opštih vrijednosti koje savremeni svijet prepoznaje i nadam se da će ovo biti prilika za pojačavanjem klasične i prije svega umjetničke muzike”, kazao je Suđić.

Na karaju je predsjednik Božović uručio nagrade koje dodjeljuje Opština Budva, a dobitnici su Privatna zdravstvena ustanova Milmedika, JZU Dom zdravlja, Služba zaštite i spašavanja, bokserke Bojana Gojković i Tamara Radunović, Zlata Marjanović etnomuzikolog, Slobodan Mićević koreograf u KUD Kanjoš.

 

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

on

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

 

Nastavi Citanje

Budva

Budva izgubila u finalu, Skoplje Evropska prijestonica kulture za 2028. godinu

Published

on

Prijestonica Sjeverne Makedonije dobila je titulu Evropske prijestonice kulture za 2028. Budva je izgubila u finalnoj borbi.

Odluku je danas u 15 časova saopštena u Briselu delegaciji Budve.

Na svečanom događaju u “Kući evropske istorije “u Briselu, javnosti je saopštena odluka Evropske Unije da Skoplju (Sjeverna Makedonija) dodijeli titulu Evropske prijestonice kulture za 2028. godinu u kategoriji gradova iz EEA/EFTA zemalja, zemalja kandidata za EU i potencijalnih kandidata za EU.

Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika Opštine Budva, odluku donesenu od strane Generalnog Direktorata za obrazovanje, omladinu, sport i kulturu Evropske komisije, a na predlog EU panela nezavisnih kulturnih eksperata, saopštio je Georg Hesler, rukovodilac Sektora za kulturu, kreativnost i sport Generalnog Direktorata EU komisije.

Svečanom proglašenju u Briselu prisustvovali su visoki predstavnici Evropske unije, timovi kandidature finalista Budve i Skoplja, kao i predstavnici evropskih medija.

Jovanović je čestitao Skoplju i Sjevernoj Makedoniji na pobjedi.

“Zahvaljemo Evropskoj uniji na odličnoj organizaciji ovog prestižnog takmičenja gdje gradovi nisu rivali već partneri koji jedni od drugih uče, uspostavljaju mostove saradnje i pokreću zajedničke projekte. Za Budvu, Boku i Crnu Goru je velika čast i uspjeh što smo u konkurenciji desetina zainteresovanih gradova iz Evrope uspjeli da uđemo u finale. Proces kandidature je pokrenuo energiju i zajedništvo građana, kvalitetnu i otvorenu saradnju institucija i vaninstitucionalne scene, ozbiljne pozitivne pomake u pravcu evropskih integracija. Zato nemamo pravo da stanemo. Imamo obavezu prema građanima i kulturnoj sceni da sve izvodljive projekte iz naše kandidature “Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture” u narednom periodu realizujemo, kako u oblasti programa tako i u oblasti infrastrukture. Zajedničkim naporima države, opština i scene, a uz podršku naših evropskih partnera, Budva i Boka će se snažno transformisati kroz kulturu i kreativne industrije i postati veoma poželjno mjesto za život. Zahvaljujemo se na saradnji i podršci predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, ministarki kulture i medija Maši Vlaović, kao i čitavoj Vladi, predsjednicima i timovima opština Herceg Novi, Tivat i Kotor, te stotinama saradnika koji su radili, rade i radiće na ovom nacionalnom projektu”, kazao je Jovanović.

Dušan Kaličanin, pokretač i koordinator kandidature “Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture” takođe je čestitao je Skoplju, navodeći da kvalifikovanje za ovo takmičenje i ulazak u finale je veliki uspjeh za Crnu Goru.

“Prelomna tačka. Trenutak od kog kulturna, umjetnička i kreativna scena, institucije i vaninstitucionalni sektor, a što je najvažnije i svi građani Crne Gore, imaju dokaz i sjajan primjer da je moguće u našoj zemlji pokretati i raditi velike evropske projekte, uspostaviti ozbiljnu međunarodnu saradnju, pokrenuti promjenu čitavog društva na bolje. Zahvaljemo se svim umjetnicima, kulturnim stvaraocima, institucijama, državnim i opštinskim rukovodiocima, nevladinim organizacijama, kompanijama, partnerima koji su nesebično, uporno i hrabro radili sa nama na ovom projektu. Bez vas ovo veliko pokretanje Crne Gore ne bi bilo moguće. Ostvarili smo istorijski pomak, ali veliki posao tek slijedi. U narednim mjesecima očekujemo pokretanje desetina projekata koje smo ugovorili sa brojnim evropskim partnerima, kandidatima i Evropskim prestonicama kulture. Već smo dobili potvrde za budžete u milionima eura, a radimo na odobravanju budžeta u desetinama miliona”, rekao je Kaličanin.

Dodao je i da se radi veoma ozbiljno na razvoju projekata, scene, podizanju kapaciteta i razvoju Budve i čitavog regiona.

“Ulaskom u finale postali smo dio porodice Evropskih prestonica kulture i dobili jedinstvenu mogućnost da pristupimo i koristimo njihova iskustva, kontakte, znanja, budžete, mehanizme i postanemo partneri na brojnim evropskim projektima. To je prilika koju smo dužni da na najbolji način iskoristimo i tako podignemo nivo naše kulture, umjetnosti, nauke, obrazovanja, a kroz sve te procese, konačno podignemo kvalitet života naših građana”, istakao je Kaličanin.

Kako se zaključuje u saopštenju umjetnici, kulturni stvaraoci, kreativci, organizacije, institucije, kompanije, mediji i građani Crne Gore su pozvani da putem zvaničnog web sajta www.budvaboka2028.me prate dalju realizaciju projekta, ali i da se u projekat aktivno uključe slanjem svojih projektnih ideja, predloga, kritika, prijava za partnerstvo, volontiranje ili uključivanje u tim za realizaciju projekta.

“Projekat je otvoren za sve kreativne, hrabre, stručne, uporne i sposobne građane Budve, Boke i Crne Gore i dobra prilika da se sve njihove sposobnosti, kreativne ideje i projekti na najbolji način realizuju i predstave Evropskoj javnosti”, navodi se u saopštenju.

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

on

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.