Connect with us

Bar

Abazović: Rezultati Luke Bar spektakularni!

Published

on

Predsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović i ministri ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović i finansija Aleksandar Damjanović, boravili su danas u radnoj posjeti Luci Bar.

Nakon sastanka sa rukovodstvom najvećeg barskog privrednog kolektiva, premijer i ministri obišli su lučko područje.

Veoma smo zadovoljni i ponosni na rezultat koji je Luka Bar ostvarila ove godine. U poređenju sa prošlogodišnjim, rezultat poslovanja Luke Bar je spektakularan – čak 13 puta je veći nego 2021. godine. Profit iznosi 5,2 miliona eura i ja im čestitam na tome. Vlada je ponosna na njihov rad. Vjerujemo da Luka Bar u budućnosti može da ostvaruje još veći profit i da je ona glavni infrastrukturni objekat koji treba da mijenja Crnu Goru na bolje u ekonomskom smislu i bude lokomotiva razvoja države“, poručio je premijer Abazović.

Govoreći o razvojnim planovima, kazao je da je Ministarstvo finansija već pokrenulo inicijativu da Vlada Crne Gore kupi akcije Luke Bar i time kapital uveća za 66 ili više procenata, što bi značilo da će posjedovati više od dvije trećine kontrolnih akcija. Osim toga, spremni su, istakao je Abazović, da „uđu u pregovore sa Port of Adria oko preuzimanja njihovog udjela u Luci Bar“.

Upoznati smo i sa idejom u vezi sa produženjem određenih lukobrana, gdje bi se sidrili drugi brodovi i povećala ukupna aktiva (što se odnosi i na kruzere i na teret). Obišli smo i dio Luke Bar gdje bi u budućnosti mogao da se smjesti LNG terminal, čime bi se još jedan energent (u ovom slučaju prirodni gas) skladišto u Luci, a u perspektivi bi gasovodom bio transportovan do finalnih destinacija“, najavio je Abazović nakon obilaska Luke Bar.

Dolaskom auto-puta i modernizacijom željeznice, Bar će, vjeruje premijer, postati „važna međunarodna adresa kada je u pitanju šiping i vodeni transport“.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović podvukao je da su izvanredni poslovni rezultati Luke Bar od značaja ne samo za kompaniju, nego i za Bar i Crnu Goru, te da su, kako je kazao „promjene nekada dobre“.

Nadamo se da će ovi rezultati biti samo prvi korak u novom licu Luke Bar i Crne Gore i da će se ovo biti razvojni potencijal za Bar. Zadovoljan sam što su finansije i ekonomija u sigurnim rukama i stabilne su, a to su da imamo blizu 850 miliona stranih direktnih investicija, da ćemo prihodovati možda i preko milijardu eura od turizma, pokazuje da Crna Gora ide dobrim putem“, kazao je Đurović i podsjetio da je postignut i dogovor u vezi sa vraćanjem milion kvadratnih metara u centru Nikšića na kojima se prostirala Željezera i „stotine hiljada kvadrata hala“ koje će se „sa kvalitetnim menadžmentom upotrijebiti i valoizovati“.

Uz zahvalnost menadžmentu na prilici da se vode razgovori o statusu i perspektivama Luke Bar, ministar finansija Aleksandar Damjanović je izrazio nadu da je „današnji sastanak svojevrsno ‘resetovanje’ ozbiljnog partnerstva između države i Luke, kojega dugo nije bilo“.

Država treba Luku, a Luka državu. Luka Bar je, možda, strateški najvažnija kompanija. Geostrateške okolnosti su se nakon rata promijenile, pa je Luka Bar ponovo u fokusu interesovanja, ne samo stranih investitora, već, konačno i naše države. Uvećavamo imovinu i prisustvo države u Luci Bar i pokušavamo da zaokružimo vlasništvo nad cjelokupnom teritorijom Luke, kako bi ona bila interesantna za strane investitore u oblasti energetike, kao i u smislu korišćenja njenog vojno- strateškog potencijala. Svjesni smo da zaleđe Crne Gore, kao i Srbija i Mađarska, imaju interes da učestvuju i, moguće, investiraju“, rekao je ministar Damjanović.

Bar

„Crnogorac“ 1925. godine: Barski biskupi 900 godina nosili titulu „srpski primas“

Published

on

List „Crnogorac“ 3. januara 1925. godine pravi osvrt na beogradski list „Vreme gdje se nagovještava ukidanje barskoj arhiepiskopiji titule srpskog primasa ili bar da se negova stolica izmjesti u Beograd kao prijestonicu srpskog naroda.

Beogradski list „Vreme“ u svom broju od 18 decembra 1924. godine pod naslovom: Jedna nacionalna pozicija u opasnosti“, iznosi da se vlada nosi mišlju da ukine starodrevnu titulu srpskog primasa, koju nosi naš barski episkop.

Radi značaja gornje titule potrebno je, da u kratkim potezima ovdje iznesemo istorijat srpskog primasa.

Za vlade kralja Mihaila gospodara Zete u drugoj polovini XI vijeka, episkop barski dobio je titulu primas srpski. To je bilo u vremenu epohe penjanja srpskog naroda ka prestižu na Balkanu, koji je ostvaren tek sto godina docnije pod Nemanjićima.

Dakle primas srpski postoji već skoro 900 godina u Baru. Za sve ovo vrijeme od 900 godina i pored toga što je Bar potpadao pod raznim gospodarima, nije se našao ni jedan da ukine taj naziv, nego je on uvijek blistao kao znak negdašnje naše slave i veličine. U pošljednje vrijeme je taj naziv bio malo pao u zaborav do godine 1902, kada je ondašnja crnogorska vlada sa mnogo truda uspjela da potvrdi primasa Srbije u licu arhiepiskopa barskog pok. Milinovića.

Čudnovito je da pošto razni osvajači toga kraja u raznim vremenima nijesu našli za shodno da ukinu titulu srpskog primasa, otkuda se sada u Beogradu porodila ta ideja da se on ukine i oduzme ta titula arhiepiskopiji barskoj. Opravdanje da tako velika titula treba da ima sjedište u prijestinici netačno je. Mi imamo zato mnogo primjera, a primasi nemaju sjedišta u prijestonicama. Tako na primjer: U Parizu nije sjedište francuskog primasa, nego u Lionu, U Njemačkoj ne sjedi primas njemački, već u Salcburgu u Austriji, niti u Pešti ugarski već u Ostroganu, varošici od svega 18000 duša. Tako isto naš Bar nosi primatsku titulu, a ne ni Beograd ni Zagreb, jer ju je Bar nosio i onda kada je prijestonica bila u Skadru.

Dakle stolica primasa srpskoga mora biti u Baru, a ne u Beogradu.

 

Nastavi Citanje

Bar

Leković: Investitor sipa beton u more, nadležni da zaustave uništavanje obale

Published

on

Poslanik Demokrata i odbornik u SO Bar Momčilo Leković saopštio je da u ekskluzivnoj zoni morskog dobra, na katastarskoj parceli 2517/1 KO Sutomore (u blizini nekadašnjeg Hotela “Inex”) jedan od poznatih barskih investitora sipa beton u more, čime, kako tvrdi, proširuje svoju vještački stvorenu plažu.

“Vjerovatno će me SD i DPS prvaci (možda i još neki) optužiti da ponovo radim protiv ,,savjesnih” investitora, a samim tim i razvoja države, ali oprostite mi, morao sam, ostavljam građanima da sami sude da li je ovo u interesu grada i države ili pojedinca koji godinama uzurpira ovaj dio obale. Ovom istom investitoru Opština je prije par godina sagradila (takođe na samoj obali) fekalnu stanicu za njegov nelegalni soliter (betonsko čudo u desnom uglu)”, istakao je Leković.

 (Foto: Demokratska Crna Gora)

On kaže da se godinama mještani naselja “Ivan Milutinović” bore, protestuju upućuju prijave ali kako koja vlast dođe na čelo nadležnih resora tako ovaj investitor lakše ostvaruje svoje naume.

“Pozivam Morsko dobro, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i sve nadležne organe da konačno zaustave uništavanje naše obale. Pozvao bih i Opštinu Bar, ali od njih nažalost ne očekujem bilo kakvu reakciju”, istakao je Leković.

Nastavi Citanje

Bar

Prosječna plata u aprilu 828 eura

Published

on

Prosječna bruto zarada u aprilu u Crnoj Gori iznosila je 1.036 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 828 eura. U odnosu na prošli mjesec porasla je za 0,4 procenta.

Prosječna neto zarada u aprilu u odnosu na mart 2024. godine zabilježila je rast od 0,4%, dok je prosječna (neto) zarada u aprilu 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 5,3 procentra, pokazuju podaci Monstata.

Kako navode, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u aprilu u odnosu na mart ove godine zabilježile rast od 0,1% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,3%.

„Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sljedećim sektorima djelatnosti: snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa; uklanjanje otpada i slične aktivnosti (1,7%), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (1,5%), građevinarstvo (1,4%), trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (1,0%), državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje (0,8%), informisanje i komunikacije (0,7%), zdravstvena i socijalna zaštita (0,7%), snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (0,5%), usluge smještaja i ishrane (0,5%), finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja (0,5%) i vađenje ruda i kamena (0,3%)“, navode u Monstatu.

Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima stručne, naučne i tehničke djelatnosti (1,4%), poslovanje nekretninama (0,7%), prerađivačka industrija (0,3%), saobraćaj i skladištenje (0,3%), ostale uslužne djelatnosti (0,3%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (0,2%), obrazovanje (0,1%) i umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti (0,1%).

Kako pojašnjavaju, podaci o prosječnim zaradama prikazuju zarade isplaćene u mjesecu i dobijeni su iz redovnog mjesečnog istraživanja izvještaja o zaposlenima i zaradama (obrazac RAD–1).

„Prosječna zarada (bruto) izračunava se tako što se ukupno isplaćena masa zarada u mjesecu dijeli sa brojem zaposlenih na koje se odnose izvršene isplate“, naveli su iz Monstata.

Kako se ukazuje, zaradu bez poreza i doprinosa (neto) čini zarada (bruto) umanjena za poreze i doprinose na teret zaposlenog.

„Indeks realne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) predstavlja odnos između indeksa nominalne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) i indeks potrošačkih cijena“, objašnjavaju u Monstatu.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.