Connect with us

Bar

TVE 2 snimala epizodu čuvenog serijala Stazama svijeta u Budvi, Baru i Boki!

Published

on

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore je podržala boravak ekipe španske nacionalne televizije TVE 2 u cilju snimanja epizode emisije „Stazama svijeta“ (Senderos del mundo).

Kako je saopšteno iz NTO, predstavnici TV ekipe na čelu sa protagonistom emisije Huanom Frutosom (Juan Frutos) su boravili u Crnoj Gori u periodu od 2-5. decembra. Tokom boravka snimali su na prostoru Kotora, Budve i Bara, a poseban akcenat im je bio na prirodnim i kulturnim bogatstvima.

Predstavnici ekipe španske nacionalne televizije su tokom boravka imali priliku da obiđu Perast, a posebno ih je impresioniralo ostrvo Gospa od Škrpjela za koje kažu da je prava atrakcija u Crnoj Gori. Osim toga, posjetili su stare gradove i pješačku stazu kroz prirodno netaknuto okruženje na ostrvu Sveti Nikola u Budvi.

„Već sam boravio u Bokokotorskom zalivu i želio sam da snimimo kadrove ovdje jer je ovo mjesto zaista nevjerovatno. Veoma se radujem što će gledaoci naše emisije imati priliku da vide ova mjesta i vjerujem da ćemo im približiti ovaj jedinstveni ambijent“, poručio je gospodin Frutas, glavni reditelj i protagonista emisije „Stazama svijeta“.

On ističe da je panoramska ruta “Bar na dvije čarobne obale“ bajkovita, a da morska i jezerska obala nude živopisan pejzaž koji će biti prikazan u njihovoj epizodi. Prema njegovim riječima, spoj netaknute prirode i kulturnog nasljeđa omogućava da se doživi autentičnost i raznovrsnost ovog kraja.

Impresionirala ih je, kako se navodi, kestenova šuma blizu Ostrosa, sela u zaleđu Skadarskog jezera, a posebno su oduševljeni pričama iz istorije. Imali su priliku da razgovaraju sa lokalnim stanovništvom o crnogorskoj tradiciji, istoriji i legendama.

“Stazama svijeta“ (Senderos del mundo) prikazuje rute pet kontinenata. Kroz više epizoda, troje protagonista putuje po svijetu, upoznavajući se sa prirodnim ljepotama, istorijskim naslijeđenjem, te tradicionanom kuhinjom zemalja koje obilaze. Huan Frutos, novinar i producent, koji uvijek putuje sa svojim psom, glavni je protagonista i reditelj ove emisije.

“Pored brojnih mjesta u Španiji koje su obišli, snimali su emisiju i u zemljama kao što su Kipar, Jordan, Norveška, Grčka, Irska, Njemačka i Izrael, a sada i u Crnoj Gori. Od prve sezone, emitovane 2019. na TVE 2, serija je imala veliku gledanost. Emisija se može pronaići na platformi „RTVE Play“, koja je jedna od najposjećenijih u Španiji sa 14 milona korisnika po danu i emituje se u 80 zemalja kroz „TVE Internacional“, a na kraju serijala biće napravljen i vodič i mobilnu aplikaciju „Senderos del Mundo””, istakli su iz NTO.

Pored NTO CG, podršku snimanju ove emisije su dale lokalne turističke organizacije Kotora, Budve i Bara, kao i hotelska grupacija Montenegro Stars.

Bar

„Crnogorac“ 1925. godine: Barski biskupi 900 godina nosili titulu „srpski primas“

Published

on

List „Crnogorac“ 3. januara 1925. godine pravi osvrt na beogradski list „Vreme gdje se nagovještava ukidanje barskoj arhiepiskopiji titule srpskog primasa ili bar da se negova stolica izmjesti u Beograd kao prijestonicu srpskog naroda.

Beogradski list „Vreme“ u svom broju od 18 decembra 1924. godine pod naslovom: Jedna nacionalna pozicija u opasnosti“, iznosi da se vlada nosi mišlju da ukine starodrevnu titulu srpskog primasa, koju nosi naš barski episkop.

Radi značaja gornje titule potrebno je, da u kratkim potezima ovdje iznesemo istorijat srpskog primasa.

Za vlade kralja Mihaila gospodara Zete u drugoj polovini XI vijeka, episkop barski dobio je titulu primas srpski. To je bilo u vremenu epohe penjanja srpskog naroda ka prestižu na Balkanu, koji je ostvaren tek sto godina docnije pod Nemanjićima.

Dakle primas srpski postoji već skoro 900 godina u Baru. Za sve ovo vrijeme od 900 godina i pored toga što je Bar potpadao pod raznim gospodarima, nije se našao ni jedan da ukine taj naziv, nego je on uvijek blistao kao znak negdašnje naše slave i veličine. U pošljednje vrijeme je taj naziv bio malo pao u zaborav do godine 1902, kada je ondašnja crnogorska vlada sa mnogo truda uspjela da potvrdi primasa Srbije u licu arhiepiskopa barskog pok. Milinovića.

Čudnovito je da pošto razni osvajači toga kraja u raznim vremenima nijesu našli za shodno da ukinu titulu srpskog primasa, otkuda se sada u Beogradu porodila ta ideja da se on ukine i oduzme ta titula arhiepiskopiji barskoj. Opravdanje da tako velika titula treba da ima sjedište u prijestinici netačno je. Mi imamo zato mnogo primjera, a primasi nemaju sjedišta u prijestonicama. Tako na primjer: U Parizu nije sjedište francuskog primasa, nego u Lionu, U Njemačkoj ne sjedi primas njemački, već u Salcburgu u Austriji, niti u Pešti ugarski već u Ostroganu, varošici od svega 18000 duša. Tako isto naš Bar nosi primatsku titulu, a ne ni Beograd ni Zagreb, jer ju je Bar nosio i onda kada je prijestonica bila u Skadru.

Dakle stolica primasa srpskoga mora biti u Baru, a ne u Beogradu.

 

Nastavi Citanje

Bar

Leković: Investitor sipa beton u more, nadležni da zaustave uništavanje obale

Published

on

Poslanik Demokrata i odbornik u SO Bar Momčilo Leković saopštio je da u ekskluzivnoj zoni morskog dobra, na katastarskoj parceli 2517/1 KO Sutomore (u blizini nekadašnjeg Hotela “Inex”) jedan od poznatih barskih investitora sipa beton u more, čime, kako tvrdi, proširuje svoju vještački stvorenu plažu.

“Vjerovatno će me SD i DPS prvaci (možda i još neki) optužiti da ponovo radim protiv ,,savjesnih” investitora, a samim tim i razvoja države, ali oprostite mi, morao sam, ostavljam građanima da sami sude da li je ovo u interesu grada i države ili pojedinca koji godinama uzurpira ovaj dio obale. Ovom istom investitoru Opština je prije par godina sagradila (takođe na samoj obali) fekalnu stanicu za njegov nelegalni soliter (betonsko čudo u desnom uglu)”, istakao je Leković.

 (Foto: Demokratska Crna Gora)

On kaže da se godinama mještani naselja “Ivan Milutinović” bore, protestuju upućuju prijave ali kako koja vlast dođe na čelo nadležnih resora tako ovaj investitor lakše ostvaruje svoje naume.

“Pozivam Morsko dobro, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i sve nadležne organe da konačno zaustave uništavanje naše obale. Pozvao bih i Opštinu Bar, ali od njih nažalost ne očekujem bilo kakvu reakciju”, istakao je Leković.

Nastavi Citanje

Bar

Prosječna plata u aprilu 828 eura

Published

on

Prosječna bruto zarada u aprilu u Crnoj Gori iznosila je 1.036 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 828 eura. U odnosu na prošli mjesec porasla je za 0,4 procenta.

Prosječna neto zarada u aprilu u odnosu na mart 2024. godine zabilježila je rast od 0,4%, dok je prosječna (neto) zarada u aprilu 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 5,3 procentra, pokazuju podaci Monstata.

Kako navode, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u aprilu u odnosu na mart ove godine zabilježile rast od 0,1% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,3%.

„Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sljedećim sektorima djelatnosti: snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa; uklanjanje otpada i slične aktivnosti (1,7%), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (1,5%), građevinarstvo (1,4%), trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (1,0%), državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje (0,8%), informisanje i komunikacije (0,7%), zdravstvena i socijalna zaštita (0,7%), snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (0,5%), usluge smještaja i ishrane (0,5%), finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja (0,5%) i vađenje ruda i kamena (0,3%)“, navode u Monstatu.

Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima stručne, naučne i tehničke djelatnosti (1,4%), poslovanje nekretninama (0,7%), prerađivačka industrija (0,3%), saobraćaj i skladištenje (0,3%), ostale uslužne djelatnosti (0,3%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (0,2%), obrazovanje (0,1%) i umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti (0,1%).

Kako pojašnjavaju, podaci o prosječnim zaradama prikazuju zarade isplaćene u mjesecu i dobijeni su iz redovnog mjesečnog istraživanja izvještaja o zaposlenima i zaradama (obrazac RAD–1).

„Prosječna zarada (bruto) izračunava se tako što se ukupno isplaćena masa zarada u mjesecu dijeli sa brojem zaposlenih na koje se odnose izvršene isplate“, naveli su iz Monstata.

Kako se ukazuje, zaradu bez poreza i doprinosa (neto) čini zarada (bruto) umanjena za poreze i doprinose na teret zaposlenog.

„Indeks realne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) predstavlja odnos između indeksa nominalne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) i indeks potrošačkih cijena“, objašnjavaju u Monstatu.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.