Bez povrijeđenog Vladimira Mihailovića i sa samo jednim ofanzivno raspoloženim igračem (Daron Rasel 35 poena), Mornar nije mogao dalje u beogradskom Pioniru od časnog poraza od aktuelnog šampiona regiona Crvene zvezde – 93:77.
Rasel je još jednom pokazao klasu, istina ne uz statistiku kojom je zaslužio status MVP-a 9. kola, (šest trojki iz 17 pokušaja, 5 asistencija i po tri skoka i ukradene lopte), a uz njega i čitav tim djelovao je borbenije i sinhronizovanije nego na nekim prethodnim gostovanjima “crveno-bijelima” u mnogo jačem sastavu. Uz Pecarskog koji je bio na poen od dabl-dabl učinka (8poena, 11 skokova,) i dvocifrenog Vujačića (10 poena), to ipak nije bilo dovoljno da se zaprijeti domaćinu i meč uvede u neizvjesniju završnicu.
Košem Marka Pecarskog sa 2:0, slobodnim bacanjima Marka Kovačević i i pogotkom Fetsa Rasela (najefikasniji u barskom timu u ovoj četvrtini sa devet poena), Mornar je na startu poveo 6:3, ali je Zvezda serijom 9:0 preokrenula na 12:6 i vođstvo nije više ispuštala do kraja meča.
Mornar je do poluvremena, uglavnom, zadržao procente šuta za dva poena (18-13), ali je zakazao u šutu za tri poena, jer je promašio svih osam šuteva u drugom kvartalu. Zvezda je uvećala prednost u skoku (20-12) i asistencijama (16-5), ali je domaćin na poluvremenu imao više izgubljenih lopti (10-7).
Mornar se držao u prvoj polovini druge četvrtine, nakon šest minuta je imao minus od dva posjeda (34:30), kada je Zvezda sa dvije serije od po 5:0 i 8:0, razdvojene košem Balše Živanovića, “pobjegla” na 47:32, a do odmora i na maksimalnih 16 razlike (52:26).
U trećoj četvrtini je proradila dalekometna paljba Barana, koji su ubacili četiri trojke iz devet pokušaja (Zvezda samo jednu), gosti su zadržali bolji šut za dva poena, a i smanjili su razliku u skoku (25-22), što se odrazilo na rezultat. Malo po malo, Mornar je “topio” prednost Beograđana, pa je sredinom četvrtine, nakon trojke raspucanog Rasela (14 poena u ovoj dionici), smanjio na 59:52. Nepuna dva minuta kasnije je bilo i “minus šest” (62:56), poslije koša Antonija Vrankovića, ali je to bilo najbliže što su prišloi gosti. Zvezda je brzo vratila prednost na sigurnu razliku (71:57), ali su Pecarski i Rasel trojkom sveli zaostatak na jednocifreni (71:62) pred posljednju četvrtinu.
Jednocifren minus je Mornar imao i nakon tri minuta igre u posljednji četvrtini (76:68), ali je šampion koševima Bentila i Martina povratio dvocifrenu prednost (81:68) i primorao Pavićevića na tajm-aut. Minut odmora nije ništa promijenio, jer je Zvezda, nakon trojke Petra Vujačića (81:71), ubacila još sedam uzastopnih poena za nedostižnih 88:71…
Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.
Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.
Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.
Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.
Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.
Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.
Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.
Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.
Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.
Prijestonica Sjeverne Makedonije dobila je titulu Evropske prijestonice kulture za 2028. Budva je izgubila u finalnoj borbi.
Odluku je danas u 15 časova saopštena u Briselu delegaciji Budve.
Na svečanom događaju u “Kući evropske istorije “u Briselu, javnosti je saopštena odluka Evropske Unije da Skoplju (Sjeverna Makedonija) dodijeli titulu Evropske prijestonice kulture za 2028. godinu u kategoriji gradova iz EEA/EFTA zemalja, zemalja kandidata za EU i potencijalnih kandidata za EU.
Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika Opštine Budva, odluku donesenu od strane Generalnog Direktorata za obrazovanje, omladinu, sport i kulturu Evropske komisije, a na predlog EU panela nezavisnih kulturnih eksperata, saopštio je Georg Hesler, rukovodilac Sektora za kulturu, kreativnost i sport Generalnog Direktorata EU komisije.
Svečanom proglašenju u Briselu prisustvovali su visoki predstavnici Evropske unije, timovi kandidature finalista Budve i Skoplja, kao i predstavnici evropskih medija.
Jovanović je čestitao Skoplju i Sjevernoj Makedoniji na pobjedi.
“Zahvaljemo Evropskoj uniji na odličnoj organizaciji ovog prestižnog takmičenja gdje gradovi nisu rivali već partneri koji jedni od drugih uče, uspostavljaju mostove saradnje i pokreću zajedničke projekte. Za Budvu, Boku i Crnu Goru je velika čast i uspjeh što smo u konkurenciji desetina zainteresovanih gradova iz Evrope uspjeli da uđemo u finale. Proces kandidature je pokrenuo energiju i zajedništvo građana, kvalitetnu i otvorenu saradnju institucija i vaninstitucionalne scene, ozbiljne pozitivne pomake u pravcu evropskih integracija. Zato nemamo pravo da stanemo. Imamo obavezu prema građanima i kulturnoj sceni da sve izvodljive projekte iz naše kandidature “Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture” u narednom periodu realizujemo, kako u oblasti programa tako i u oblasti infrastrukture. Zajedničkim naporima države, opština i scene, a uz podršku naših evropskih partnera, Budva i Boka će se snažno transformisati kroz kulturu i kreativne industrije i postati veoma poželjno mjesto za život. Zahvaljujemo se na saradnji i podršci predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, ministarki kulture i medija Maši Vlaović, kao i čitavoj Vladi, predsjednicima i timovima opština Herceg Novi, Tivat i Kotor, te stotinama saradnika koji su radili, rade i radiće na ovom nacionalnom projektu”, kazao je Jovanović.
Dušan Kaličanin, pokretač i koordinator kandidature “Budva-Boka 2028 Evropska prijestonica kulture” takođe je čestitao je Skoplju, navodeći da kvalifikovanje za ovo takmičenje i ulazak u finale je veliki uspjeh za Crnu Goru.
“Prelomna tačka. Trenutak od kog kulturna, umjetnička i kreativna scena, institucije i vaninstitucionalni sektor, a što je najvažnije i svi građani Crne Gore, imaju dokaz i sjajan primjer da je moguće u našoj zemlji pokretati i raditi velike evropske projekte, uspostaviti ozbiljnu međunarodnu saradnju, pokrenuti promjenu čitavog društva na bolje. Zahvaljemo se svim umjetnicima, kulturnim stvaraocima, institucijama, državnim i opštinskim rukovodiocima, nevladinim organizacijama, kompanijama, partnerima koji su nesebično, uporno i hrabro radili sa nama na ovom projektu. Bez vas ovo veliko pokretanje Crne Gore ne bi bilo moguće. Ostvarili smo istorijski pomak, ali veliki posao tek slijedi. U narednim mjesecima očekujemo pokretanje desetina projekata koje smo ugovorili sa brojnim evropskim partnerima, kandidatima i Evropskim prestonicama kulture. Već smo dobili potvrde za budžete u milionima eura, a radimo na odobravanju budžeta u desetinama miliona”, rekao je Kaličanin.
Dodao je i da se radi veoma ozbiljno na razvoju projekata, scene, podizanju kapaciteta i razvoju Budve i čitavog regiona.
“Ulaskom u finale postali smo dio porodice Evropskih prestonica kulture i dobili jedinstvenu mogućnost da pristupimo i koristimo njihova iskustva, kontakte, znanja, budžete, mehanizme i postanemo partneri na brojnim evropskim projektima. To je prilika koju smo dužni da na najbolji način iskoristimo i tako podignemo nivo naše kulture, umjetnosti, nauke, obrazovanja, a kroz sve te procese, konačno podignemo kvalitet života naših građana”, istakao je Kaličanin.
Kako se zaključuje u saopštenju umjetnici, kulturni stvaraoci, kreativci, organizacije, institucije, kompanije, mediji i građani Crne Gore su pozvani da putem zvaničnog web sajta www.budvaboka2028.me prate dalju realizaciju projekta, ali i da se u projekat aktivno uključe slanjem svojih projektnih ideja, predloga, kritika, prijava za partnerstvo, volontiranje ili uključivanje u tim za realizaciju projekta.
“Projekat je otvoren za sve kreativne, hrabre, stručne, uporne i sposobne građane Budve, Boke i Crne Gore i dobra prilika da se sve njihove sposobnosti, kreativne ideje i projekti na najbolji način realizuju i predstave Evropskoj javnosti”, navodi se u saopštenju.
Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.
To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.
– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.