Connect with us

Bar

Haos u Baru: Stanovi penzionera manji za kvadrat ili dva, nestalo više od 100 hiljada eura vrijednosti?!

Published

on

Mukama penzionera koji čekaju na useljenje u zgradu u Popovićima u Baru nema kraja. Nakon što su više puta prevareni oko roka useljenja u stanove koje su platili, penzioneri su otkrili još jednu prevaru – njihovi stanovi su manji za kvadrat ili dva. Ako se utvrdi da su svi stanovi penzionera umanjeni za tu kvadraturu, to bi značilo da je u međuvremenu nestalo više od 100.000 eura, što će se utvrditi nakon što 63 vlasnika završe premjere stambenih jedinica.

Na pitanje upućeno izvođaču radova, direktoru cetinjske firme “Lipa ing” Miloradu Vujoviću, hoće li vratiti novac penzionerima koji imaju manje kvadrata nego što su platili, kaže da su radili po projektnoj dokumentaciji.

“Nismo mi mogli umanjiti stan. Ima tolerancija do jedan odsto. Vjerovatno projektant nije računao malterisanje. Novac vratiti ne mogu”, odgovorio je Vujović penzionerima, prenosi portal Dan.

Investitor, Udruženje penzionera Bar, potpisalo je ugovor sa izvođačem radova, građevinskom firmom “Eurozoks” iz Danilograda koja je za podizvođača angažovala preduzeće “Lipa ing”. Tokom izgradnje objekta “Lipa ing” za sebe dograđuje kvadrate u prizemlju zgrade, te tako oko 150 metara kvadratnog poslovnog prostora pretvoraju u stambeni.

Na pitanje da li dograđeni dio objekta može biti sporan, Vujović kategorično tvrdi da ne može.

“To je u projektu izvedenog stanja. Snimljeno je i uneseno u projekat. To je jedna garsonjerica u koju se ulazi sa bočne strane. Tako je isprojektovano. U stanove se ulazi na glavni ulaz”, navodi Vujović dodajući da je dodatno platio 35.000 eura za projekat izvedenog stanja i revidovanje projekta što, kaže, nije bila njegova ugovorena obaveza.

Organ nadzora nije dao “zeleno svjetlo za tehnički prijem zgrade”, a vlasnici stanova najveći problem vide upravo u promjeni plana iz čega su proizašli problemi zbog kojih oni mjesecima čekaju na useljenje.

Upitan zašto je mijenjan plan za stambeno-poslovni objekat, koji na kraju, kako se može zaključiti, nema poslovne prostore, Vujović je naveo da je to zbog agregata koji je bio predviđen u jednoj prostoriji i morao se izmjestiti.

“Dograđena su dva stana u prostoru koji je bio predviđen kao poslovni, a ja sam kao podizvođač firme “Eurozoks” uzeo taj prostor od 150 metara kvadratnih i pretvorio ih u stambene jedinice. To sam uzeo u kompenzaciji sa “Eurozoksom” i prodao ih na tržištu. Prodajom sam naplatio svoj rad i građevinski materijal. Svi znamo šta je bilo sa cijenama građevinskog materijala. Moja firma je ostala u minusu 170.000 eura, ali dobro”, kazao je Vujović.

Inače, svi penzioneri su prije četiri ili pet mjeseci isplatili kompletne iznose za kupljene stanove.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević apeluje na buduće stanare da ne kreću u pravcu preuzimanja stambenih jedinica bez jasnog zapisnika, odnosno, zapisnika o primopredaji.

“Zato što samim tim preuzimate i dio odgovornosti za nešto što nije na adekvatan način urađeno. Kad dobijete zapisnik, tada preuzmite i dalje procesuirajte upis u katastar. Ne bih htio da prejudiciram, ali je informacija da je u stanovima manjak kvadrature, plašim se da je sledeći korak neki sudski spor, koji će svaki penzioner morati da pokrene, zato što ste pošteno platili sve što je ugovorom bilo definisano u stopostotnom avansnom iznosu. I to će se, takođe, morati dodatno provjeriti”, kaže Raičević, prenosi Dan.

Ostala bez sobe

Kupila sam stan od 45 kvadrata. Moj stan je praktično garsonjera, ostala sam i bez spavaće sobe, a na terasu je otišlo 14 kvadrata, kazala je Snežana Joković.

Ona je samo jedna od penzionerki koja ima problema sa stanom u zgradi u Baru.

Continue Reading
Ostavi Komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Bar

„Crnogorac“ 1925. godine: Barski biskupi 900 godina nosili titulu „srpski primas“

Published

on

List „Crnogorac“ 3. januara 1925. godine pravi osvrt na beogradski list „Vreme gdje se nagovještava ukidanje barskoj arhiepiskopiji titule srpskog primasa ili bar da se negova stolica izmjesti u Beograd kao prijestonicu srpskog naroda.

Beogradski list „Vreme“ u svom broju od 18 decembra 1924. godine pod naslovom: Jedna nacionalna pozicija u opasnosti“, iznosi da se vlada nosi mišlju da ukine starodrevnu titulu srpskog primasa, koju nosi naš barski episkop.

Radi značaja gornje titule potrebno je, da u kratkim potezima ovdje iznesemo istorijat srpskog primasa.

Za vlade kralja Mihaila gospodara Zete u drugoj polovini XI vijeka, episkop barski dobio je titulu primas srpski. To je bilo u vremenu epohe penjanja srpskog naroda ka prestižu na Balkanu, koji je ostvaren tek sto godina docnije pod Nemanjićima.

Dakle primas srpski postoji već skoro 900 godina u Baru. Za sve ovo vrijeme od 900 godina i pored toga što je Bar potpadao pod raznim gospodarima, nije se našao ni jedan da ukine taj naziv, nego je on uvijek blistao kao znak negdašnje naše slave i veličine. U pošljednje vrijeme je taj naziv bio malo pao u zaborav do godine 1902, kada je ondašnja crnogorska vlada sa mnogo truda uspjela da potvrdi primasa Srbije u licu arhiepiskopa barskog pok. Milinovića.

Čudnovito je da pošto razni osvajači toga kraja u raznim vremenima nijesu našli za shodno da ukinu titulu srpskog primasa, otkuda se sada u Beogradu porodila ta ideja da se on ukine i oduzme ta titula arhiepiskopiji barskoj. Opravdanje da tako velika titula treba da ima sjedište u prijestinici netačno je. Mi imamo zato mnogo primjera, a primasi nemaju sjedišta u prijestonicama. Tako na primjer: U Parizu nije sjedište francuskog primasa, nego u Lionu, U Njemačkoj ne sjedi primas njemački, već u Salcburgu u Austriji, niti u Pešti ugarski već u Ostroganu, varošici od svega 18000 duša. Tako isto naš Bar nosi primatsku titulu, a ne ni Beograd ni Zagreb, jer ju je Bar nosio i onda kada je prijestonica bila u Skadru.

Dakle stolica primasa srpskoga mora biti u Baru, a ne u Beogradu.

 

Nastavi Citanje

Bar

Leković: Investitor sipa beton u more, nadležni da zaustave uništavanje obale

Published

on

Poslanik Demokrata i odbornik u SO Bar Momčilo Leković saopštio je da u ekskluzivnoj zoni morskog dobra, na katastarskoj parceli 2517/1 KO Sutomore (u blizini nekadašnjeg Hotela “Inex”) jedan od poznatih barskih investitora sipa beton u more, čime, kako tvrdi, proširuje svoju vještački stvorenu plažu.

“Vjerovatno će me SD i DPS prvaci (možda i još neki) optužiti da ponovo radim protiv ,,savjesnih” investitora, a samim tim i razvoja države, ali oprostite mi, morao sam, ostavljam građanima da sami sude da li je ovo u interesu grada i države ili pojedinca koji godinama uzurpira ovaj dio obale. Ovom istom investitoru Opština je prije par godina sagradila (takođe na samoj obali) fekalnu stanicu za njegov nelegalni soliter (betonsko čudo u desnom uglu)”, istakao je Leković.

 (Foto: Demokratska Crna Gora)

On kaže da se godinama mještani naselja “Ivan Milutinović” bore, protestuju upućuju prijave ali kako koja vlast dođe na čelo nadležnih resora tako ovaj investitor lakše ostvaruje svoje naume.

“Pozivam Morsko dobro, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i sve nadležne organe da konačno zaustave uništavanje naše obale. Pozvao bih i Opštinu Bar, ali od njih nažalost ne očekujem bilo kakvu reakciju”, istakao je Leković.

Nastavi Citanje

Bar

Prosječna plata u aprilu 828 eura

Published

on

Prosječna bruto zarada u aprilu u Crnoj Gori iznosila je 1.036 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 828 eura. U odnosu na prošli mjesec porasla je za 0,4 procenta.

Prosječna neto zarada u aprilu u odnosu na mart 2024. godine zabilježila je rast od 0,4%, dok je prosječna (neto) zarada u aprilu 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 5,3 procentra, pokazuju podaci Monstata.

Kako navode, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u aprilu u odnosu na mart ove godine zabilježile rast od 0,1% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,3%.

„Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sljedećim sektorima djelatnosti: snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa; uklanjanje otpada i slične aktivnosti (1,7%), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (1,5%), građevinarstvo (1,4%), trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (1,0%), državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje (0,8%), informisanje i komunikacije (0,7%), zdravstvena i socijalna zaštita (0,7%), snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (0,5%), usluge smještaja i ishrane (0,5%), finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja (0,5%) i vađenje ruda i kamena (0,3%)“, navode u Monstatu.

Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima stručne, naučne i tehničke djelatnosti (1,4%), poslovanje nekretninama (0,7%), prerađivačka industrija (0,3%), saobraćaj i skladištenje (0,3%), ostale uslužne djelatnosti (0,3%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (0,2%), obrazovanje (0,1%) i umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti (0,1%).

Kako pojašnjavaju, podaci o prosječnim zaradama prikazuju zarade isplaćene u mjesecu i dobijeni su iz redovnog mjesečnog istraživanja izvještaja o zaposlenima i zaradama (obrazac RAD–1).

„Prosječna zarada (bruto) izračunava se tako što se ukupno isplaćena masa zarada u mjesecu dijeli sa brojem zaposlenih na koje se odnose izvršene isplate“, naveli su iz Monstata.

Kako se ukazuje, zaradu bez poreza i doprinosa (neto) čini zarada (bruto) umanjena za poreze i doprinose na teret zaposlenog.

„Indeks realne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) predstavlja odnos između indeksa nominalne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) i indeks potrošačkih cijena“, objašnjavaju u Monstatu.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.