Connect with us

Bar

Godišnjica oslobođenja Bara

Published

on

Na današnji dan, prije 145 godina, crnogorska vojska oslobodila je Bar koji je 307 godina bio pod vlašću Osmanskog carstva.

Poslije oslobođenja Nikšića i Bileće u crnogorsko-turskom ratu (1876. godine do 1878. godine), naišavši na oštar otpor austrougraske vlade po pitanju daljeg nastupanja u Hercegovini, crnogorska vojska je svoje operacije prebacila ka primorju.

Početkom novembra 1877. godine knjaz Nikola je glavninu svojih snaga, 20 bataljona i 18 topova, koncentrisao u rejonu Virpazara. Sa ostalim snagama demonstrirao je prema Spužu i Podgorici, da bi zavarao Turke.

Izvukavši topove na visove Sutormana, crnogorska vosjka je nastupala prema Baru u dvije kolone: Desna, pod komandom vojvode Maša Vrbice, pravcem Sutorman – Zupci – Bar, i lijeva, pod komandom vojvode Ilije Plamenca, pravcem Sutorman – prevoj Bijela Skala – Bar a jedan dio se izdvojio prema Skadarskoj krajini.

Kada su uspjeli da zauzmu utvrđenje Sutorman, crnogorska vojska se pregrupisala i zauzela je dominirajuće položaje oko Bara. Tri bataljona su bila upućena prema barskoj luci, dok je vojvoda Plamenac sa ostalim snagama zauzeo položaje prema Skadaru i Ulcinju. Zauzeto je utvrđenje Volujica i bila je uspostavljena kontrola nad barskom lukom i utvrđenjem Haj-Nehaj. Glavnina turskih snaga u Starom Baru se veoma uporno branila podržavana sa pet ratnih brodova, koji su iz barske luke svakodnevno tukli položaje crnogorske vojske oko grada.

Tri dana nakon otpočinjanja opsade, vojvoda Vrbica je komandantu grada uputio poziv da se preda, garantujući mu slobodan prolaz do Skadra ili onamo gdje on izabere. Turci nijesu prihvatili ponudu vojvode Vrbice. I knjaz Nikola je pokušavao da privoli osmanske zapovjednike na predaju. Kada ovi pokušaji da se Bar dobije bez borbe nijesu uspjeli, knjaz Nikola je odlučio da izvrši novi raspored snaga.

Deset bataljona je bilo raspoređeno na prostoru Dobre Vode, između Bara i Ulcinja, sa zadatkom da zaustave eventualnu pomoć koja bi mogla doći iz Skadra. Ovi bataljoni su bili pod komandom vojvode Ilije Plamenca. Istovremeno, crnogorska artiljerija je raspoređena oko grada, i njoj je pripao glavni zadatak u osvajanju Bara.

Bombardovanje Bara trajalo je tokom čitavog decembra 1877. godine. Zbog posledica bombardovanja, izmorenosti, nedostatka vode i uviđanja da opsjednutom gradu neće stići pomoć, osmanski komandant je odlučio da preda Bar Crnogorcima.Izgubivši svaku nadu u dolazak pojačanja, Turci su se 10. januara 1878. godine predali i tom prilikom je bilo zarobljeno 2237 vojnika i 15 topova.

„Vjenčavam te srpsko more, sa slobodom Crne Gore“, riječi su knjaza Nikole nakon oslobođenja Bara u januaru 1878. godine.

Akademski slikar iz Zadra Ivan Žmirić 1881. godine na Cetinje je donio sliku „Vjenčanje Crne Gore sa morem“ gdje su je na dvoru vidjeli Knjaz i visoke zvanice, dok je za građane Cetinja bila izložena u „ondašnjoj velikoj gostionici Lokanda“. Na slici je predstavljeno svečano okićeni jedrenjak na kome se vijore crnogorske zastave dok isplovljava iz Bara, sa mnoštvom svijeta na obali koji brod oduševljeno pozdravljaju. Na pramcu je markantna figura Knjaza Nikole u pozi sa podignutom desnom rukom u kojoj je prsten za bacanje u more.

Pored njega sjedi knjaginja Milena sa prijestolonaslednikom Danilom. Na samom pramcu, u sjedećem položaju, nagnuta preko ograde jedrenjaka je princeza Zorka. Ostale ličnosti na brodu su poznati crnogorski junaci Božo Petrović, Petar Vukotić, Mašo Vrbica, Ilija Plamenac, Peko Pavlović, Marko Miljanov i dr. Po bočnoj strani broda vise vijenci cvijeća, na trakama trobojkama ispreplijetanim sa vijencem lovora ispisana su imena mjesta gdje su se vodile pobjedničke bitke, Vučji do, Nikšić, Fundina, Bar.

Bar

Lakušić: Prezentovan naučni rad „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“

Published

on

Na Naučnoj konferenciji „Zaštita prirode i životne sredine: stanje, značaj i perspektive“ koja se održava od 20 – 22. septembra 2023. godine u Nacionalnom parku Prokletije, kao predstavnici DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, učestvuju Zoran Lakušić, Miladin Radović i mr Željko Raičević, autori naučnog rada „Antropogeni faktor – uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre“.

Konferencija se organizuje povodom jubileja 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine kao i 32 godine od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi.

Tokom prezentacije, učesnicima Naučne konferencije je ukazano na antropogeni uticaj na devastaciju korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre.

Od početka funkcionisanja regionalnog vodovodnog sistema, započelo se sa nelagalnim aktivnostima eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta „Bolje Sestre“. To je dovelo do devastacije korita i priobalnog dijela rijeke Morače i problema sa izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“. Sa 2300 l/s, u kontinuiranom periodu od 10 godina, izdašnost izvorišta „Bolje Sestre“, tokom avgusta mjeseca u 2021. i 2022. godini, opala je na svega oko 265 l/s.
Devastatori su spustili dno korita rijeke Morače ispod dozvoljene granice od 10 mnv, na pojedinim sektorima čak na svega 2,5 mnv, probili vodonepropusni sloj gline i napravili ekocid neshvatljivih razmjera.

Lokalno stanovništvo u Grbavcima je ostalo bez vode u bunarima, a nivo vode je spušten za tri do četiri metra, tako da gotovo čitave godine nijesu u funkciji, upravo zbog nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka.

Da bi provjerio svoje stavove o uzročno-posljedičnoj povezanosti nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska i pada izdašnosti izvorišta „Bolje Sestre“, Regionalni vodovod je angažovao predstavnike naučne zajednice na izradi analiza i studija.

Na Naučnoj konferenciji, istaknuto je da su predložene granice zona sanitarne zaštite, da je urađen Glavni projekat o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite za izvorište Bolje Sestre, a koji je dostavljen Upravi za vode. Ovo Društvo očekuje da će dobiti rješenje o proglašenju zona sanitarne zaštite u skladu sa Glavnim porjektom koji je adekvatno pripremljen i urađen na naučnoj bazi.

Takođe, naglašeno je da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u saradnji sa Regionalnim vodovodom, intenzivno sprovodi aktivnosti na realizaciji mjera za saniranje pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i obezbijeđivanje dodatnih količina vode za potrebe Crnogorskog primorja.

Raduje činjenica da je na svečanom otvaranju, kao i tokom samih prezentacija, od strane gotovo svih učesnika podvučeno da se ne smije dozvoliti dalja devastacija korita rijeke Morače i izvorišta Bolje Sestre, do koje je došlo djelovanjem antropogenog uticaja.

 

Nastavi Citanje

Bar

Đurović: Crna Gora najbrže rastuća ekonomija u Evropi

Published

on

Ministar ekonomskog razvoja i turizma u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je da Crna Gora je najbrže rastuća ekonomija u Evropi u drugom kvartalu.

To je, kako je rekao Đurović, veliki uspijeh male države Crne Gore.

– Čestitam crnogorskoj privredi na ovako sjajnom rezultatu. Pa sada neka neko kaže da Crna Gora nije na pravom putu- napisao je Đurović na društvenoj mreži “X”.

Nastavi Citanje

Bar

Dani čuna na Skadarskom jezeru

Published

on

Festival čuna održaće se u petak, 22. septembra. Otvaranje programa je u 17:30 časova, a u 18:00h sa Vranjine počinje trka čunovima do Virpazara.  U trci učestvuju privredni riboloci sa Skadarskog jezera. Dodjela nagrada i priznanja planirana je za 19:00, a od 19:30 časova za dobar provod pobrinuće se bend Milky Wave.

Cilj festivala je promocija bogate kulturne baštine Nacionalnog parka Skadarsko jezero, čiji je jedan od simbola drveni čun. Čun je čamac karakterističan za Skadarsko jezero, koji se vjekovima tradicionalno upotrebljava za ribolov. Vještina izrade čunova uvrštena je u nacionalni registar Nematerijalnog kulturnog naslađa Crne Gore.

Organizator manifestacije je NVO ,,Fondacija za zaštitu čuna”, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Bar i JU Nacionalnih parkova Crne Gore.

Prijave za trku se vrše putem telefona +382 67/837-970, a rok za prijavu je do petka ujutru, 22.09.2023.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da zajedno sa nama uživaju u manifestaciji koja baštini tradiciju starih brodova na Skadarskom jezeru.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.