Connect with us

Bar

Lekić: Đukanović raspušta parlament u očaju težeći da obezbijedi imunitet

Published

on

Bivši mandatar za sastav Vlade i lider Demosa Miodrag Lekić je rekao da su prijevremeni izbori tema prvog reda.

On je kazao da u nadležnostima predsjednika države nigdje ne piše da raspušta parlament.

Kazao je da je Đukanovićeva odluka izbornog karaktera.

Mislim da to radi u očaju u težnji da obezbijedi imunitet“, rekao je Lekić.

Lekić je rekao da sada živimo haotični trenutak.

Da je bilo elementarne koordinacije u sistemu kohabitacije ovo bi se izbjeglo. Ovaj zakon je bio odbrana Ustava. Ono što bi haotičnu situaciju usmjerilo ka rješenju je aktivnost Ustavnog suda“, kazao je Lekić.

Lekić je rekao da je do sinoć do 12 sati mogla da se sastavi vlada, ali da neće biti sastavljena.

Đukanović cijelo vrijeme vodi politiku što gore to bolje. Što veća proizvodnja haosa, to je nama bolje. Ponaša se kapo parcijalni, partijski predsjednik, na primjeru ambasadora je to pokazao“, rekao je Lekić.

On je dodao da se pokazalo da je institucionalna strana države, fasada, često lažna.

Paralelno se vodila vlast, kontrolisale institucije, ne generalizujem, kontrolisano je sudstvo“, rekao je Lekić.

Lekić je rekao da bi se moglo desiti da kao predsjednik države Đukanović raspisuje izbore i da krene taj proces, a da Ustavni sud zaključi da je Đukanović neustavno raspustio parlement.

On je kazao da je više puta na pitanje šta bi se desilo ako postane premijer, a Ustavni sud ocijeni Zakon o predsjedniku neustavnim, da bi podnio ostavku.

Lekić je rekao da ne zna kako se u istu ravan stavljaju DPS i DF.

DF je pobjednik na izborima“, rekao je Lekić.

Lekić je rekao da je i on za prijevremene parlamentarne izbore.

On je kazao da je za Vladu na čijem bi čelu bio ponudio dva modaliteta.

Jedan da URA uđe sa tri poslnika koji bi glasali ili da je spolja podrži. Abazović je rekao da će da razmisli i nije mi nikad odgovorio“, poručio je Lekić.

On je kazao da kada se zaigrala varijanta da bude Abazović premijer, što je kako kaže odmah prihvatio zbog većeg cilja.

„Ne zato što mislim da mu pripada. Mislio sam da URA ima najviše interesa da bude motor da izađe iz kontroverzi Vlade sa DF. U tom smislu DF je bio predviđen i nije smetao ideološko-politički profil. Onda je URA doprinijela nekom inetersu državnom koji ja možda nisam shvatio. Svelo se na momenat da URA neće iz određenog razloga“, rekao je Lekić.

Bar

„Crnogorac“ 1925. godine: Barski biskupi 900 godina nosili titulu „srpski primas“

Published

on

List „Crnogorac“ 3. januara 1925. godine pravi osvrt na beogradski list „Vreme gdje se nagovještava ukidanje barskoj arhiepiskopiji titule srpskog primasa ili bar da se negova stolica izmjesti u Beograd kao prijestonicu srpskog naroda.

Beogradski list „Vreme“ u svom broju od 18 decembra 1924. godine pod naslovom: Jedna nacionalna pozicija u opasnosti“, iznosi da se vlada nosi mišlju da ukine starodrevnu titulu srpskog primasa, koju nosi naš barski episkop.

Radi značaja gornje titule potrebno je, da u kratkim potezima ovdje iznesemo istorijat srpskog primasa.

Za vlade kralja Mihaila gospodara Zete u drugoj polovini XI vijeka, episkop barski dobio je titulu primas srpski. To je bilo u vremenu epohe penjanja srpskog naroda ka prestižu na Balkanu, koji je ostvaren tek sto godina docnije pod Nemanjićima.

Dakle primas srpski postoji već skoro 900 godina u Baru. Za sve ovo vrijeme od 900 godina i pored toga što je Bar potpadao pod raznim gospodarima, nije se našao ni jedan da ukine taj naziv, nego je on uvijek blistao kao znak negdašnje naše slave i veličine. U pošljednje vrijeme je taj naziv bio malo pao u zaborav do godine 1902, kada je ondašnja crnogorska vlada sa mnogo truda uspjela da potvrdi primasa Srbije u licu arhiepiskopa barskog pok. Milinovića.

Čudnovito je da pošto razni osvajači toga kraja u raznim vremenima nijesu našli za shodno da ukinu titulu srpskog primasa, otkuda se sada u Beogradu porodila ta ideja da se on ukine i oduzme ta titula arhiepiskopiji barskoj. Opravdanje da tako velika titula treba da ima sjedište u prijestinici netačno je. Mi imamo zato mnogo primjera, a primasi nemaju sjedišta u prijestonicama. Tako na primjer: U Parizu nije sjedište francuskog primasa, nego u Lionu, U Njemačkoj ne sjedi primas njemački, već u Salcburgu u Austriji, niti u Pešti ugarski već u Ostroganu, varošici od svega 18000 duša. Tako isto naš Bar nosi primatsku titulu, a ne ni Beograd ni Zagreb, jer ju je Bar nosio i onda kada je prijestonica bila u Skadru.

Dakle stolica primasa srpskoga mora biti u Baru, a ne u Beogradu.

 

Nastavi Citanje

Bar

Leković: Investitor sipa beton u more, nadležni da zaustave uništavanje obale

Published

on

Poslanik Demokrata i odbornik u SO Bar Momčilo Leković saopštio je da u ekskluzivnoj zoni morskog dobra, na katastarskoj parceli 2517/1 KO Sutomore (u blizini nekadašnjeg Hotela “Inex”) jedan od poznatih barskih investitora sipa beton u more, čime, kako tvrdi, proširuje svoju vještački stvorenu plažu.

“Vjerovatno će me SD i DPS prvaci (možda i još neki) optužiti da ponovo radim protiv ,,savjesnih” investitora, a samim tim i razvoja države, ali oprostite mi, morao sam, ostavljam građanima da sami sude da li je ovo u interesu grada i države ili pojedinca koji godinama uzurpira ovaj dio obale. Ovom istom investitoru Opština je prije par godina sagradila (takođe na samoj obali) fekalnu stanicu za njegov nelegalni soliter (betonsko čudo u desnom uglu)”, istakao je Leković.

 (Foto: Demokratska Crna Gora)

On kaže da se godinama mještani naselja “Ivan Milutinović” bore, protestuju upućuju prijave ali kako koja vlast dođe na čelo nadležnih resora tako ovaj investitor lakše ostvaruje svoje naume.

“Pozivam Morsko dobro, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i sve nadležne organe da konačno zaustave uništavanje naše obale. Pozvao bih i Opštinu Bar, ali od njih nažalost ne očekujem bilo kakvu reakciju”, istakao je Leković.

Nastavi Citanje

Bar

Prosječna plata u aprilu 828 eura

Published

on

Prosječna bruto zarada u aprilu u Crnoj Gori iznosila je 1.036 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 828 eura. U odnosu na prošli mjesec porasla je za 0,4 procenta.

Prosječna neto zarada u aprilu u odnosu na mart 2024. godine zabilježila je rast od 0,4%, dok je prosječna (neto) zarada u aprilu 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 5,3 procentra, pokazuju podaci Monstata.

Kako navode, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u aprilu u odnosu na mart ove godine zabilježile rast od 0,1% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,3%.

„Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sljedećim sektorima djelatnosti: snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa; uklanjanje otpada i slične aktivnosti (1,7%), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (1,5%), građevinarstvo (1,4%), trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (1,0%), državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje (0,8%), informisanje i komunikacije (0,7%), zdravstvena i socijalna zaštita (0,7%), snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (0,5%), usluge smještaja i ishrane (0,5%), finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja (0,5%) i vađenje ruda i kamena (0,3%)“, navode u Monstatu.

Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima stručne, naučne i tehničke djelatnosti (1,4%), poslovanje nekretninama (0,7%), prerađivačka industrija (0,3%), saobraćaj i skladištenje (0,3%), ostale uslužne djelatnosti (0,3%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (0,2%), obrazovanje (0,1%) i umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti (0,1%).

Kako pojašnjavaju, podaci o prosječnim zaradama prikazuju zarade isplaćene u mjesecu i dobijeni su iz redovnog mjesečnog istraživanja izvještaja o zaposlenima i zaradama (obrazac RAD–1).

„Prosječna zarada (bruto) izračunava se tako što se ukupno isplaćena masa zarada u mjesecu dijeli sa brojem zaposlenih na koje se odnose izvršene isplate“, naveli su iz Monstata.

Kako se ukazuje, zaradu bez poreza i doprinosa (neto) čini zarada (bruto) umanjena za poreze i doprinose na teret zaposlenog.

„Indeks realne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) predstavlja odnos između indeksa nominalne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) i indeks potrošačkih cijena“, objašnjavaju u Monstatu.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.