Connect with us

Bar

Đukanović u Sutomoru kao “bos po trnju”, DF ojačao skoro 40 odsto, najavljena žestoka podrška Milatoviću!

Published

on

Rezultati predsjedničkih izbora u Sutomoru pokazali su da se u ovom naselju nastavlja trend pada podrške bivšem režimu i jačanje antiDPS snaga, i to prije svega DF-a koji je popravio rezultat za gotovo 40 odsto samo u odnosu na lokalne izbore održane prije pet mjeseci!

Upoređenje rezultata sa lokalnih izbora u opštini Bar održanih 23. oktobra prošle godine i predsjendičkih izbora održanim minule nedjelje, pokazali su da je kandidat DF-a Andrija Mandić u Sutomoru dobio 209 glasova više nego što je DF na nedavnim lokalnim izborima! Ovome su doprinijeli i glasači SNP-a i Prave Crne Gore ali i birači koji su apstinirali na lokalnim izborima u oktobru prošle godine.

Kandidat Demokratskog fronta je u Sutomoru osvojio 565 glasova, kandidat Evrope sad 508, kandidat Demokrata 297.

Šef DPS-a i još uvijek aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je tako u Sutomoru dobio 642 glasa podrške, odnosno 113 glasova manje nego što su stranke koje su ga podržale na lokalnim izborima oktobra 2022.

Koalicija Demokrata, Evrope sad i ujedinjene Crne Gore je na poslednjim lokalnim izborima u Sutomoru osvojila 452 glasa. Svaka članica ove koalicije imala je svog predsjedničkog kandidata od kojih je najviše glasova dobio Jakov Milatović (PES) – 508, Aleksa Bečić (DCG) je osvojio 297 a Goran Danilović (UCG) 22 glasa.

Na lokalnim izborima oktobra 2022. u Sutomoru je glasalo 1,974 birača, dok je u prvom krugu predsjedničkih izzora glasalo 2,113 birača. S obzirom na podršku stranke “Biram Bar” kandidatu Milatoviću, koja je na lokalnim izborima osvojila 138 glasova, lako je izračunati da je favorit za novog predsjedinka Crne Gore uz ove dobio u Sutomoru i oko 150 glasova birača koji su podržali koaliciju Evrope sad sa Demokratama i Ujedinjenu ali i pridobio oko 100-njak glasača DPS-a.

Pogledajte tablearni prikaz glasanja na poslednjim lokalnim izborima i na predsjedničkim održanim u nedjelju:

Trend rapidnog rasta podrške Demokratskom frontu u Sutomoru treba da ohrabri i pristalice Jakova Milatovića u drugom krugu predsjendičkih izbora jer je iz štaba DF-a u ovom turističkom naselju poručeno da kandidat PES-a može da računa na njihovu maksimalnu podršku.

Nakon 32 godine provedene na vlasti red je da Milo Đukanović ode u političku penziju i da se na taj način okonča jedna epoha koju nećemo pamtiti po dobrom. Znamo da ta promjena nije moguća bez podrške naših pristalica i glasača i zato ćemo dati sve od sebe da u narednim danima do 2. aprila budemo na nivou istorijskog zadatka koje je pred nama. Sutomore je specifična, multietnička i multikonfesionalna sredina u kojoj je ponajviše našom zaslugom sačuvan duh  tolerancije i zajedništva. Upravo ta atmosfera daje nam optimizam i uvjerenje da ćemo 2. aprila svi zajedno imati razloga da se radujemo boljem vremenu, lišenom nametnutih omraza koje su služile kao poluga za zadovoljavanje interesa čelnika političke strukture koja je profitirala na mehanizmu “podijeli pa vladaj”. Za Sutomore kao turističku destinaciju vrlo je važno da živimo u stabilnom društvu i atmosferi privlačnoj gostima iz regiona i Evrope“, rekao je za portal nadlanu.me Stojan Sekulović, aktivista DF-a i poznati ugostitelj iz Sutomora.

Iz izbornog štaba DF-a su apelovali da se u nedjelju 2. aprila izađe u još većem broju i bez oklijevanja podrži Jakov Milatović kako bi još ubjedljivije pobijedili DPS nego u prvom krugu izbora.

Bar

„Crnogorac“ 1925. godine: Barski biskupi 900 godina nosili titulu „srpski primas“

Published

on

List „Crnogorac“ 3. januara 1925. godine pravi osvrt na beogradski list „Vreme gdje se nagovještava ukidanje barskoj arhiepiskopiji titule srpskog primasa ili bar da se negova stolica izmjesti u Beograd kao prijestonicu srpskog naroda.

Beogradski list „Vreme“ u svom broju od 18 decembra 1924. godine pod naslovom: Jedna nacionalna pozicija u opasnosti“, iznosi da se vlada nosi mišlju da ukine starodrevnu titulu srpskog primasa, koju nosi naš barski episkop.

Radi značaja gornje titule potrebno je, da u kratkim potezima ovdje iznesemo istorijat srpskog primasa.

Za vlade kralja Mihaila gospodara Zete u drugoj polovini XI vijeka, episkop barski dobio je titulu primas srpski. To je bilo u vremenu epohe penjanja srpskog naroda ka prestižu na Balkanu, koji je ostvaren tek sto godina docnije pod Nemanjićima.

Dakle primas srpski postoji već skoro 900 godina u Baru. Za sve ovo vrijeme od 900 godina i pored toga što je Bar potpadao pod raznim gospodarima, nije se našao ni jedan da ukine taj naziv, nego je on uvijek blistao kao znak negdašnje naše slave i veličine. U pošljednje vrijeme je taj naziv bio malo pao u zaborav do godine 1902, kada je ondašnja crnogorska vlada sa mnogo truda uspjela da potvrdi primasa Srbije u licu arhiepiskopa barskog pok. Milinovića.

Čudnovito je da pošto razni osvajači toga kraja u raznim vremenima nijesu našli za shodno da ukinu titulu srpskog primasa, otkuda se sada u Beogradu porodila ta ideja da se on ukine i oduzme ta titula arhiepiskopiji barskoj. Opravdanje da tako velika titula treba da ima sjedište u prijestinici netačno je. Mi imamo zato mnogo primjera, a primasi nemaju sjedišta u prijestonicama. Tako na primjer: U Parizu nije sjedište francuskog primasa, nego u Lionu, U Njemačkoj ne sjedi primas njemački, već u Salcburgu u Austriji, niti u Pešti ugarski već u Ostroganu, varošici od svega 18000 duša. Tako isto naš Bar nosi primatsku titulu, a ne ni Beograd ni Zagreb, jer ju je Bar nosio i onda kada je prijestonica bila u Skadru.

Dakle stolica primasa srpskoga mora biti u Baru, a ne u Beogradu.

 

Nastavi Citanje

Bar

Leković: Investitor sipa beton u more, nadležni da zaustave uništavanje obale

Published

on

Poslanik Demokrata i odbornik u SO Bar Momčilo Leković saopštio je da u ekskluzivnoj zoni morskog dobra, na katastarskoj parceli 2517/1 KO Sutomore (u blizini nekadašnjeg Hotela “Inex”) jedan od poznatih barskih investitora sipa beton u more, čime, kako tvrdi, proširuje svoju vještački stvorenu plažu.

“Vjerovatno će me SD i DPS prvaci (možda i još neki) optužiti da ponovo radim protiv ,,savjesnih” investitora, a samim tim i razvoja države, ali oprostite mi, morao sam, ostavljam građanima da sami sude da li je ovo u interesu grada i države ili pojedinca koji godinama uzurpira ovaj dio obale. Ovom istom investitoru Opština je prije par godina sagradila (takođe na samoj obali) fekalnu stanicu za njegov nelegalni soliter (betonsko čudo u desnom uglu)”, istakao je Leković.

 (Foto: Demokratska Crna Gora)

On kaže da se godinama mještani naselja “Ivan Milutinović” bore, protestuju upućuju prijave ali kako koja vlast dođe na čelo nadležnih resora tako ovaj investitor lakše ostvaruje svoje naume.

“Pozivam Morsko dobro, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i sve nadležne organe da konačno zaustave uništavanje naše obale. Pozvao bih i Opštinu Bar, ali od njih nažalost ne očekujem bilo kakvu reakciju”, istakao je Leković.

Nastavi Citanje

Bar

Prosječna plata u aprilu 828 eura

Published

on

Prosječna bruto zarada u aprilu u Crnoj Gori iznosila je 1.036 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 828 eura. U odnosu na prošli mjesec porasla je za 0,4 procenta.

Prosječna neto zarada u aprilu u odnosu na mart 2024. godine zabilježila je rast od 0,4%, dok je prosječna (neto) zarada u aprilu 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 5,3 procentra, pokazuju podaci Monstata.

Kako navode, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u aprilu u odnosu na mart ove godine zabilježile rast od 0,1% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,3%.

„Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sljedećim sektorima djelatnosti: snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa; uklanjanje otpada i slične aktivnosti (1,7%), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (1,5%), građevinarstvo (1,4%), trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (1,0%), državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje (0,8%), informisanje i komunikacije (0,7%), zdravstvena i socijalna zaštita (0,7%), snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (0,5%), usluge smještaja i ishrane (0,5%), finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja (0,5%) i vađenje ruda i kamena (0,3%)“, navode u Monstatu.

Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima stručne, naučne i tehničke djelatnosti (1,4%), poslovanje nekretninama (0,7%), prerađivačka industrija (0,3%), saobraćaj i skladištenje (0,3%), ostale uslužne djelatnosti (0,3%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (0,2%), obrazovanje (0,1%) i umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti (0,1%).

Kako pojašnjavaju, podaci o prosječnim zaradama prikazuju zarade isplaćene u mjesecu i dobijeni su iz redovnog mjesečnog istraživanja izvještaja o zaposlenima i zaradama (obrazac RAD–1).

„Prosječna zarada (bruto) izračunava se tako što se ukupno isplaćena masa zarada u mjesecu dijeli sa brojem zaposlenih na koje se odnose izvršene isplate“, naveli su iz Monstata.

Kako se ukazuje, zaradu bez poreza i doprinosa (neto) čini zarada (bruto) umanjena za poreze i doprinose na teret zaposlenog.

„Indeks realne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) predstavlja odnos između indeksa nominalne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) i indeks potrošačkih cijena“, objašnjavaju u Monstatu.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.