Connect with us

Bar

Đurović: Zbog budućnosti Crne Gore sada je najvažnije uspostaviti saradnju DF-a i Demokrata sa Evropom sad i manjinama

Published

on

Predsjednički izbori su pokazali da su pobjednici iz 30 avgusta 2020 godine dobili preko 10 procenata više nego što je to bilo 2020 godine. Vrlo je bitno što prije napraviti neku vrstu saradnje Evropa sad, Demokratskog fronta i Demokrata pa i manjinskih partija jer to bi značilo stabilnu političku vladu nakon vanrednih parlamentarnih izborima”, rekao je poslanik DF-a Dejan Đurović, gostujući u emisiji “Argumenti” na TVCG

On je istakao da bi takvo rešenje garantovalo i bolju budućnost Crne Gore, neophodno pomirenje građana i zaliječenje svih rana koje su nastale tkom poslednje tri decenije ali donijelo i ekonomski prosperitet.

Komentarišući epilog prvog kruga predsjedničkih izbora, Đurović je rekao da je predsjednik Nove Srpske Demokratije Andrija Mandić je kao jedan od lidera DF-a “vukao mudre političke poteze prepoznavši da u ovom trenutku srpski narod više u ugrožen u Crnoj Gori i da je došlo vrijeme da se izađe sa jednom novom političkom platformom.

Za tu politiku na ovim izborima ni on ni DF-a, uz nevjerovatno negativnu kampanju koju su protiv njega vodili neki medijski koncerni, nije bio nagrađen ali je vrlo bitno da se nisu izgubili glasovi. Siguran sam da će ubuduće ova politika doneti značajan rast rejtinga Demokratskog fronta. Takođe, i kolege iz Demokratske Crne Gore mogu biti zadovoljan sa rezultatom jer im se pokazalo stabilno biračko tijelo. Siguran sam da će DF i Demokrate dati snažnu podršku predsedničkom kandidatu Milatoviću i da je ta podrška od izuzetne važnosti jer Pokret Evropa sad u ovom trenutku ima nedostatak partijske infrastrukture“, ocijenio je Đurović.

On je kazao da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nije imao zakonskog a ni Ustavnog osnova da raspusti Skupštinu.

Zbog toga se parlamentarna većina obratila Ustavnom sudu sa inicijativom za ocjenu ustavnosti ukaza o raspuštanju Skupštine. Ja očekujem da će oni donijeti odluku“, kazao je Đurović i dodao kao se u Ustavnom sudu može desiti da glasanje bude tri naprema tri.

DF se zalagao za prijevremene izbore i ranije, bili smo sigurni da će biti u principu ovakvi kakvi su bili na predsjedničkim izborima. U svakom slučaja vanredni parlamentarni izbori su za nas opcija koja pije vodu“, kazao je Đurović.

On kaže i da nije protiv vanrednih parlamentarnih izbora uz opasku: “poslaniku mandat prestaje onog časa kada se konstituiše novi saziv parlamenta“.

Bar

Prihodi Nacionalnih parkova veći 94 odsto

Published

on

Nacionalni parkovi Crne Gore prihodovali su od početka godine do 14. aprila 155,76 hiljada eura što je 94,78 odsto više nego prošle godine.

Direktor NPCG, Vladimir Martinović, kazao je da su u ovu godinu ušli sa istim elanom i željom da pokažu da kroz zalaganje, rad i trud svih zaposlenih rezultati ne mogu izostati.

“To pokazuju i posljednji podaci o prihodima koji su premašili rekorde od prošle godine i ujedno najavljuju da je pred nama još jedna uspješna poslovna godina. Prošla godina bila je rekordna po svim parametrima, a i ovu smo započeli uspješno i već do sredine aprila možemo se pohvaliti prihodima koji su skoro 95 odsto veći od prošlogodišnjih”, rekao je Martinović.

Iz NPCG su kazali da je, zahvaljujući dobroj saradnji sa nadležnim institucijama, lokalnim upravama i preduzetnicima, kontinuiranoj saradnji sa turističkom privredom, ali i promocijom nacionalnih parkova na međunarodnim turističkim sajmovima povećano interesovanje posjetilaca za prirodne vrijednosti zaštićenih područja i njihovu turističku ponudu koja se zasniva na aktivnom odmoru.

Nastavi Citanje

Bar

Danas 45 godina o katastrofalnog zemljotresa u Crnoj Gori

Published

on

Na današnji dan, prije tačno 45 godina, u 7 časova, 19 minuta i 50 sekundi, zemljotres intenziteta IX stepeni Merkalijeve skale, sa magnitudom od 7 Rihtera, izazvao je katastrofalna razaranja na cijelom Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 km.

Epicentar ovog zemljotresa se nalazio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 km od obale. Ognjište potresa bilo je na dubini od 30 kilometara. Upravo zbog toga trus se žestoko osjetio u cijeloj Crnoj Gori, a podrhtavanje je zabilježeno čak i u višespratnicama u Beogradu.

Začula se prvo strahovita tutnjava, a ubrzo je počelo i podrhtavanje tla. Sa planina su se odranjala čitava brda stijenja i kamenja, a zgrade u centru grada su lelujale kao da su od gume. Samo jezgro Topolice bilo je obavijeno prašinom, jer je zgrada Opštinskog suda srušena do temelja.

Stakla velikih izloga u glavnoj gradskoj ulici su popucala, a stvari iz njih rasute po putu. Petospratni hotel “Agava“ raskrilio se poput harmonike i nalijegao na prvi sprat, međutim, niko od 30 gostiju i osoblja hotela nije poginuo, iako su skakali i sa najvisočijeg sprata na tlo. Bilo je i hrabrih ljudi, poput Boška Đurovića, Krsta Markovića i učenika Milojice Milićevića koji su uskakali u hotel dok je zemlja drhtala, u pokušaju da izvuku preživjele.

U Luci Bar naprsli su gatovi, džinovske dizalice iskočile iz svojih ležišta, a dva sata nakon zemljotresa izbio je požar u skladištu gata dva i progutao velike količine pamuka. Na rezervoarima na Volujici došlo je do naprsnuća i gorivo je počelo da ističe. Desetak brodova usidrenih u luci hitno je napustilo vezove.

Veoma je oštećena stara zgrada Bolnice, pa je 300 bolesnika moralo biti iznijeto u dvorište. Stari Bar je bio polusrušen, a više od 50% kuća je uništeno u Pečuricama, Zupcima, Dobroj Vodi, Šestanima, Krajini, Sutomoru, Mišićima, Čanju… Crmnica je najgore prošla – tu je bilo i najviše ljudskih žrtava, a kuće koje su “preživjele“ zemljotres mogle su se izbrojiti na prste.

Udarom zemljotresa nestalo je vode i struje, prekinute su sve PTT veze, a urušena je Jadranska magistrala prema Ulcinju i Petrovcu. Crmnički vijadukt je bio teško oštećen. Stradala je i pruga Beograd-Bar, od Skadarskog jezera do Sutomora i Bara. Kolosjeci, šine, mostovi, elektro-vučna postrojenja i signalno-sigurnosni uređaji su pokidani. Naprsli su portali na tunelima. Oštećene su mnoge zgrade i radionice pri željezničkim stanicama. Bar je, u svakom smislu, bio odsječeni grad.

Prva vijest o zemljotresu na Crnogorskom primorju u svijet je “otišla” zahvaljujući radio-amaterima i dopisniku “Politike“ Bošku Miloševiću, nepun sat nakon prvog udara. Milošević je dotrčao do Obalske radio-stanice Bar, gdje su bili dežurni Radivoje Todorović i Rašo Ulićević. Pošto nije bilo struje, Todorović je kucao duge i kratke znake na Morzeovom odašiljaču, Ulićević je pridržavao bateriju, a Milošević diktirao vijest upućenu Pomorskoj radio-stanici Dubrovnik. Već sat kasnije Ulićević i Todorović su uspjeli da uspostave i foničnu vezu s Dubrovnikom. Posredstvom Radio Titograda, sve jugoslovenske stanice su prenijele prvi iscrpniji raport Miloševića.

Radio amateri su čitavog dana izlazili u susret mještanima koji su pohitali ka trošnoj baraci (kasnije su prebačeni na trikonhos – crkvicu kod “Agave“, u kombi), gdje je bio smješten Bar-radio. Telegrafisti su primali poruke i prenosili ih širom zemlje. Ljudi su javljali prijateljima i rođacima da su živi.

Odmah nakon zemljotresa, u Baru se, na ledini ispred zgrade Opštine (današnja Vojno-pomorska uprava) kod trikonhosa, sastao Opštinski štab Civilne zaštite. Pristupilo se pružanju pomoći nastradalima, te uspostavljanju reda u gradu i prigradskim naseljima, u nastojanju da se izbjegne haos koji je bio na vidiku. Najteži ranjenici helikopterima su prebačeni za Titograd, a istim prevoznim sredstvom stizali su iz raznih krajeva zemlje ljekari za Bar. Pijaće vode nije bilo ni za lijek, a prvi su u pomoć pritekli Dubrovčani i dovezli brodom-cisternom neophodnu tečnost za stanovništvo. Bila je to prva humanitarna akcija nakon katastrofalnog zemljotresa.

U popodnevnim časovima 15. aprila uvedeno je vanredno stanje – zabrana prilaska stambenim objektima od 18 sati do 5 ujutro. Pred svakim objektom nalazile su se dežurne ekipe i pripadnici vojske koji su pazili da se neko ne vrati u kuće, ili da one ne dobiju “neželjene stanovnike”. Pristigli su i šatori za barsku Bolnicu, koja je tek u večernjim satima dobila struju iz agregata. Oko 21 sat, došlo je 7.000 litara vode iz Titograda, i data je bolnici i pekari.

Mnogi su hladnu noć 15. na 16. april proveli na livadama, iznijevši za djecu improvizovane krevete i pokrivši ih najlonom, dok su se stariji okupljali oko vatre. Jedan dio stanovništva je spavao u automobilima, oko 500 njih i na brodu “Sveti Stefan”, a ŽTO Titograd je na raspolaganje stavilo putničke vagone, pa su se mnogi odlučili na selidbu u voz.

Pošto je postojala opasnost od epidemije, pristupilo se vakcinaciji stanovništva. Voda je cisternama počela da se distribuira 16. aprila, a za gladno stanovništvo dijeljene su konzerve. Ubrzo su počela da pristižu ćebad, i ono najvažnije – šatori. Predsjednik SFRJ Josip Broz Tito je obišao Crnogorsko primorje i pozvao sve jugoslovenske narode da pomognu Crnoj Gori. Čitava zemlja podigla se na noge i uključila u davanje pomoći maksimalnom brzinom i intenzitetom.

Dva dana nakon zemljotresa, počeo je sa radom i Radio Bar, i dao nemjerljivi doprinos uspostavljanju normalnog funkcionisanja života, prije svega servisnim informacijama o distribuciji opreme i namirnica.

U danima (i nedjeljama) koja su uslijedile osposobljen je vodovodni i elektrosistem, a kroz opštinu (i sam centar grada) počela su nicati prava mala šatorska naselja. Svuda gdje je bilo zemlje i travnjaka (a bilo ga je kudikamo više nego danas), stvarane su naseobine – na livadi iza Lamela (današnja Pijaca), na mjestu gdje su danas kafići u Ulici Vladimira Rolovića – preko puta “Turista”, u Pionirskom parku (između “Agave” i tadašnje autobuske stanice), oko Poljoprivredne škole, Doma kulture, Pošte… Sve važnije opštinske institucije smještene su u šatorima ispred “Crvene banke”. U prigradskim naseljima šatori su podizani uglavnom nedaleko od domova. Život je počeo da se normalizuje u vanrednim uslovima, stanovništvo da odlazi na posao, a djeca u škole, uglavnom po šatorima i u montažnim objektima.

U zemljotresu iz 1979. godine izgubila je živote 101 osoba u Crnoj Gori (49 u Baru) i 35 u Albaniji. Povrijeđeno je više od hiljadu ljudi, a među njima 159 teško. Lakše i teže povrijeđenih samo u Baru bilo je preko 300. Velika je bila sreća što se zemljotres dogodio u nedjelju, pa nisu radile radne organizacije i ustanove, jer bi broj žrtava bio neuporedivo veći.

Ono što nije uspio da sruši zemljotres 15. aprila, dokrajčio je novi razorni udar – 24. maja iste godine. Bio je 8,3 jedinica Merkalijeve skale, sa epicentrom u Jadranskom moru između Budve i Ulcinja. U naredna četiri mjeseca evidentirano je 3600 zemljotresa, od čega sedam sa jačinom 7 Merkalija i dva sa jačinom od osam Merkalija. Do kraja 1979. godine registrovano je 90 jakih naknadnih zemljotresa, sa magnitudom većom ili jednakom 4 Rihtera, kao i skoro 10.000 slabijih potresa.

U Baru je u katastrofalnom zemljotresu uništeno 4.490 stanova, od toga u samom centru grada 370, te 5.344 stana (ili kuće) u privatnom sektoru. Potpuno je ruinirano 90.660 m2 poslovnog prostora u društvenoj svojini, a oštećeno 321.980 m2. Cifra je nešto manja kad je riječ o poslovnim objektima privatnih lica – uništeno je 14.120, a oštećeno 18.056 m2. Oštećen je 2.431 metar operativnih obala, više od 7 kilometara tunela, 31 kilometar željezničke pruge, 280 kilometara lokalnih puteva i 60 kilometara magistralnih, 17 km kanala i kolektora, 70 km vodovodne mreže…

Ukupna šteta na području Bara bila je oko 15,4 milijardi novih dinara, odnosno oko milijardu dolara. To je bilo ravno dvadesetogodišnjem društvenom proizvodu opštine Bar u tom periodu. Sanacija šteta od zemljotresa trajala je duže od decenije. Cijela Jugoslavija je pružala finansijsku pomoć Crnogorcima tri godine, dok su zaposleni u Srbiji izdvajali gotovo 15 godina procenat od svojih ličnih dohodaka. U pomoć se uključila i međunarodna zajednica, finansirajući izgradnju nekih zdravstvenih i obrazovnih objekata u opštini.

Zemljotres iz 1979. godine je donio presudne promjene u arhitektonskoj, saobraćajnoj, ekonomskoj, u konačnici i demografskoj strukturi urbanog jezgra Bara. Nestala je naseobina promediteranskog tipa, u kojoj su se svi poznavali i međusobno posjećivali, a nastao konglomerat što je u decenijama nakon tragičnog događaja multiplicirao broj stanovnika, koji su sa sobom donijeli drugačije navike, obilježja i preference.

Nastavi Citanje

Bar

Uhapšen zbog ulične prodaje kokaina

Published

on

Barska policija uhapsila je V.M. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Iz Uprave policije saopšteno je da su policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar, kontrolisali V.M i pronašli osam manjih pvc pakovanja sa sadržajem bijele praškaste materije za koju se sumnja da je kokain, namijenjena uličnoj, prodaji.

Navodi se da je pronađena i digitalna vaga za precizno mjerenje.

“Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu V.M. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, kaže se i saopštenju.

Ističe se da je on uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost u zakonskom roku.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.