Connect with us

Bar

Pješčić: Nevjerovatno je da proklamovane “patriote” osporavaju kvalifikacije stečene na Pravnom fakultetu UCG, barskoj gimnaziji i OŠ “Jugoslavija”!

Published

on

Izvršni direktor Luke Bar Ilija Pješčić reagovao je povodom komentara odbornika barskog DPS-a koja je nazvala upitnim njegovo obrazovanje. Saopštenje preosimo integralno:

“Vezano za upućene lične opaske kluba odbornika barskog DPS-a, primoran sam na ovaj način da im odgovorim.

Prvenstveno bih se osvrnuo na navode da je moje obrazovanje upitno. Dakle, ta grupa neznavenika naziva upitno obrazovanje stečeno u školi “Jugoslavija” u Baru, zatim poznatoj barskoj Gimnaziji i na kraju stečeno zvanje diplomirani pravnik na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Ne mogu da vjerujem da proklamovane “patriote” nazivaju ove obrazovne ustanove spornim i da se u njima stiču “sporne kvalifikacije”. Ali kako su ista lica bili akteri osnivanja velikog broja privatnih fakulteta širom Crne Gore, jednim dijelom i onih gdje “uveče prelistaš, ujutru zablistaš”, pred profesorom često i online, onda razumijem nesrećnu konstataciju odbornika barskog DPS-a. Zatim navode moj nelegalni izbor na mjesto Izvšnog direktora?! Izabran sam po Statutu “Luka Bar” AD, koji je usklađen sa privrednim pravom i prema tome morao sam da se javim na konkurs, a zatim da uradim Biznis plan, koji sam obrazlagao pred Komisijom. Medjutim, valjda je nelegalno kada te ne imenuje vrhovni vodja. E to imenovanje zaista nemam.
Zatim moram da se osvrnem na unapređenje kolege Peričića. Da, dobro ste pročitali. Kolega je unapređen na radno mjesto sa većim koeficijentom zarade. Ukazano mu je povjerenje da sa mjesta referenta pređe na mjesto šefa, menadžera i da upravlja ljudima i procesima u kompaniji. Više puta sam ga sretao po hodnicima i holovima Upravne zgrade, pa sam prepoznao da ima višak vremena, dosta energije i da želi da mijenja sistem na bolje. Prepoznajući tu energiju kod njega, insistirao sam da je pravi čovjek da preuzme vođenje procesa i ljudi u kompaniji, pri čemu će čak i zarada da mu bude veća. Sada mi odgovorite gdje vi vidite tu kaznu? Međutim, znajući sistem koji je građen decenijama, da se sjedi u jednoj stolici 40 godina do penzije sa floskulom “pusti to, ko je još završio državnu rabotu” moram vas razočarati, i navesti da se i ti poslovi uspješno završavaju. Još bih dodao da je kolega Peričić, da bi nešto radio i popunio radno vrijeme, a ne vilenisao po hodnicima i od kancelarije do kancelarije, uključivan u razna radna tijela, pa čak je radio dobar posao i u disciplinskoj komisiji gdje je saslušavao i izricao mjere zaposlenima protiv kojih je pokrenut postupak. Takođe odnos menadžmenta ka njemu se ogleda u tome da mu je dato da koristi sav odmor radi učestvovanja u političkoj kampanji na lokalnim izborima, i niko ga u tome nije ometao. Jednim dijelom se i tu može vidjeti neophodnost njegovog radnog mjesta, kad je sistem mogao bez njega mjesec dana. U Luci Bar ima dosta politički aktivnih kolega i koleginica i svi imaju jednaka prava, dok god ne urušavaju sistem ili ne pokušavaju da politiku uvedu u kompaniju.
Rekao bih par riječi i o kompaniji. Od kako je promijenjen menadžment, ljudima koji imaju znanje, iskustvo i kvalitetan su kadar prevashodno data je puna sloboda da vode procese, savjetuju, odlučuju. Spoj energije i iskustva. I odličan je rezultat. Tome u prilog govori da je zapošljeno još 130 naših sugrađana i da Luka Bar prihoduje 50-100% više nego u godinama iza nas. Da i pored gomile naslijeđenih problema u kompaniji nesrećnim odlukama Vlade Crne Gore u prošlosti, kompanija živi, razvija se i sada više niko nikad ne može da kaže da Luka ne može da radi. Ovdje zahvaljujem svakom kolegi pojedinačno, što brinu o kompaniji iz koje nose hleb kući svojim porodicama, a ne okreću se protiv nje.
Takođe, moram da se osvrnem na stanare objekata koji gravitiraju ka Slobodnoj zoni. Da, napravili ste nelegalno stambene objekte i na taj način ste vi došli do Luke. Ali potpuno vas razumijem, i znam dobro šta je podstanarski život, koliko je gorak, kao i šta znači imati krov na glavom.
Lokalna samouprava bi trebalo da povede računa da se stane sa nelegalnom gradnjom koja će sjutra biti veliki problem razvoju slobodne zone i Luke Bar, jer do sada nisu radili svoj posao.
U Luci smo odlučili da putni pravac, nekih 400m, u narednih mjesec-dva oplemenimo sa čempresima, visine 2.5m, gusto zbijenim na pola metra širine, i tako ćemo napraviti dupli drvored uz saobraćajnicu. Ovi čempresi rastu do 1m za godinu dana, i nadam se da će dobrim dijelom pomoći da se smanji zvuk od industrijskih mašina, kao i prašina nošena vjetrom. Za ovaj projekat kompanija će odvojiti cca 20.000 -30.000 eura. Ilustracije radi, trenutno u lučkoj operativi postoje samo 2 stabla drveta.
Pravimo plan da postavimo obarače prašine u vidu vodenih prskalica. Takođe smo kupili autočistilicu, koja čisti saobraćajnicu kuda idu kamioni, a ispred magacina gdje se vrši istovar vagona su stalno 1-2 čistilice.
Takođe, objedinjavanjem luke će se u mnogome srediti situacija, jer od kada je tadašnja Vlada Crne Gore, razjedinila luku, počinju problemi za stanare, i kreću žalbe na koje nikada do sada nije bilo sluha u lokalnom DPS- u.
Takođe, razmatramo još neke korake, da se prevencija od svih vrsta zagađenja podigne na veći nivo, ali obavijestićemo sugrađane o tome naknadno.
Još će biti nekih pozitivnih akcija na polju društvene odgovornosti iz Luke Bar, jer svi poslovi koje ugovaramo i radimo su za zaposlene i građane. I uvijek se prisjetim što mi je rekao dobri kolega Dino prije nepunih godinu dana kada smo diskutovali o svim problemima u kompaniji i time ću i završiti : “Luka je majka grada, mnogi su to zaboravili.”
Izvršni direktor “Luka Bar” AD
Ilija Pješčić

Bar

„Crnogorac“ 1925. godine: Barski biskupi 900 godina nosili titulu „srpski primas“

Published

on

List „Crnogorac“ 3. januara 1925. godine pravi osvrt na beogradski list „Vreme gdje se nagovještava ukidanje barskoj arhiepiskopiji titule srpskog primasa ili bar da se negova stolica izmjesti u Beograd kao prijestonicu srpskog naroda.

Beogradski list „Vreme“ u svom broju od 18 decembra 1924. godine pod naslovom: Jedna nacionalna pozicija u opasnosti“, iznosi da se vlada nosi mišlju da ukine starodrevnu titulu srpskog primasa, koju nosi naš barski episkop.

Radi značaja gornje titule potrebno je, da u kratkim potezima ovdje iznesemo istorijat srpskog primasa.

Za vlade kralja Mihaila gospodara Zete u drugoj polovini XI vijeka, episkop barski dobio je titulu primas srpski. To je bilo u vremenu epohe penjanja srpskog naroda ka prestižu na Balkanu, koji je ostvaren tek sto godina docnije pod Nemanjićima.

Dakle primas srpski postoji već skoro 900 godina u Baru. Za sve ovo vrijeme od 900 godina i pored toga što je Bar potpadao pod raznim gospodarima, nije se našao ni jedan da ukine taj naziv, nego je on uvijek blistao kao znak negdašnje naše slave i veličine. U pošljednje vrijeme je taj naziv bio malo pao u zaborav do godine 1902, kada je ondašnja crnogorska vlada sa mnogo truda uspjela da potvrdi primasa Srbije u licu arhiepiskopa barskog pok. Milinovića.

Čudnovito je da pošto razni osvajači toga kraja u raznim vremenima nijesu našli za shodno da ukinu titulu srpskog primasa, otkuda se sada u Beogradu porodila ta ideja da se on ukine i oduzme ta titula arhiepiskopiji barskoj. Opravdanje da tako velika titula treba da ima sjedište u prijestinici netačno je. Mi imamo zato mnogo primjera, a primasi nemaju sjedišta u prijestonicama. Tako na primjer: U Parizu nije sjedište francuskog primasa, nego u Lionu, U Njemačkoj ne sjedi primas njemački, već u Salcburgu u Austriji, niti u Pešti ugarski već u Ostroganu, varošici od svega 18000 duša. Tako isto naš Bar nosi primatsku titulu, a ne ni Beograd ni Zagreb, jer ju je Bar nosio i onda kada je prijestonica bila u Skadru.

Dakle stolica primasa srpskoga mora biti u Baru, a ne u Beogradu.

 

Nastavi Citanje

Bar

Leković: Investitor sipa beton u more, nadležni da zaustave uništavanje obale

Published

on

Poslanik Demokrata i odbornik u SO Bar Momčilo Leković saopštio je da u ekskluzivnoj zoni morskog dobra, na katastarskoj parceli 2517/1 KO Sutomore (u blizini nekadašnjeg Hotela “Inex”) jedan od poznatih barskih investitora sipa beton u more, čime, kako tvrdi, proširuje svoju vještački stvorenu plažu.

“Vjerovatno će me SD i DPS prvaci (možda i još neki) optužiti da ponovo radim protiv ,,savjesnih” investitora, a samim tim i razvoja države, ali oprostite mi, morao sam, ostavljam građanima da sami sude da li je ovo u interesu grada i države ili pojedinca koji godinama uzurpira ovaj dio obale. Ovom istom investitoru Opština je prije par godina sagradila (takođe na samoj obali) fekalnu stanicu za njegov nelegalni soliter (betonsko čudo u desnom uglu)”, istakao je Leković.

 (Foto: Demokratska Crna Gora)

On kaže da se godinama mještani naselja “Ivan Milutinović” bore, protestuju upućuju prijave ali kako koja vlast dođe na čelo nadležnih resora tako ovaj investitor lakše ostvaruje svoje naume.

“Pozivam Morsko dobro, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i sve nadležne organe da konačno zaustave uništavanje naše obale. Pozvao bih i Opštinu Bar, ali od njih nažalost ne očekujem bilo kakvu reakciju”, istakao je Leković.

Nastavi Citanje

Bar

Prosječna plata u aprilu 828 eura

Published

on

Prosječna bruto zarada u aprilu u Crnoj Gori iznosila je 1.036 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 828 eura. U odnosu na prošli mjesec porasla je za 0,4 procenta.

Prosječna neto zarada u aprilu u odnosu na mart 2024. godine zabilježila je rast od 0,4%, dok je prosječna (neto) zarada u aprilu 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 5,3 procentra, pokazuju podaci Monstata.

Kako navode, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u aprilu u odnosu na mart ove godine zabilježile rast od 0,1% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,3%.

„Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sljedećim sektorima djelatnosti: snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa; uklanjanje otpada i slične aktivnosti (1,7%), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (1,5%), građevinarstvo (1,4%), trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (1,0%), državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje (0,8%), informisanje i komunikacije (0,7%), zdravstvena i socijalna zaštita (0,7%), snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (0,5%), usluge smještaja i ishrane (0,5%), finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja (0,5%) i vađenje ruda i kamena (0,3%)“, navode u Monstatu.

Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima stručne, naučne i tehničke djelatnosti (1,4%), poslovanje nekretninama (0,7%), prerađivačka industrija (0,3%), saobraćaj i skladištenje (0,3%), ostale uslužne djelatnosti (0,3%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (0,2%), obrazovanje (0,1%) i umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti (0,1%).

Kako pojašnjavaju, podaci o prosječnim zaradama prikazuju zarade isplaćene u mjesecu i dobijeni su iz redovnog mjesečnog istraživanja izvještaja o zaposlenima i zaradama (obrazac RAD–1).

„Prosječna zarada (bruto) izračunava se tako što se ukupno isplaćena masa zarada u mjesecu dijeli sa brojem zaposlenih na koje se odnose izvršene isplate“, naveli su iz Monstata.

Kako se ukazuje, zaradu bez poreza i doprinosa (neto) čini zarada (bruto) umanjena za poreze i doprinose na teret zaposlenog.

„Indeks realne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) predstavlja odnos između indeksa nominalne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) i indeks potrošačkih cijena“, objašnjavaju u Monstatu.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.