Connect with us

Bar

Lakušić povodom Dana Regionalnog vodovoda sumirao ostvarene rezultate i najavio planove naredni period

Published

on

“Obilježavanje Dana DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ (Regionalni vodovod) je prilika da se sumiraju postignuti rezultati između dva praznika. Da podsjetim da je 29. septembra 2010. godine svečano pušten u rad RVS. Od tada ovaj datum slavimo kao Dan Društva.

Sa postignutim rezultatima u periodu između dva praznika Regionalni vodovod može da bude više nego zadovoljan. U najvećem dijelu su realizovani sve planirane aktivnosti, odnosno sve one koje su bile u njegovoj nadležnosti, ali isto tako realizovane su brojne neplanirane, ali izuzetno značajne aktivnosti za Regionalni vodovod.

U fokusu interesovanja Regionalnog vodovoda, kao i proteklih dvanaest godina, je služenje javnom interesu i obezbjeđivanje urednog vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, naročito za vrijeme najprometnijeg perioda u toku godine – ljetnje turističke sezone.

Regionalni vodovod je kompanija koja raspolaže kvalitetnim, odgovornim i profesionalnim kadrom koji svakodnevno daje sve od sebe kako bi sistem funkcionisao besprjekorno i bez zastoja, uz podršku, savjete i stručno rukovođenje menadžmenta i Odbora direktora. Sa zadovljstvom možemo konstatovati da ni u jednom trenutku, tokom protekle ljetnje sezone, nije došlo u pitanje uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja. Regionalni vodovod je na taj način dao značajan doprinos turističkoj privredi, odnosno državi Crnoj Gori.

U periodu koji je za nama, ovo Društvo bavilo se brojnim pitanjima i vrlo konkretnim aktivnostima koje su uglavnom bile usmjerene na rješavanje gorućeg problema pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre i pitanja održavanja tekuće likvidnosti, u svjetlu činjenice da je Društvo istinski preopterećeno opsežnim kreditnim obavezama prema međunarodnim finansijskim institucijama.

U cilju skretanja pažnje stručne javnosti i relevantnih državnih institucija na gore navedene probleme koji okupiraju Regionalni vodovod, u oktobru 2022. godine, održan je Okrugli sto na temu „Trenutno stanje i mogućnosti Regionalnog vodovoda, izazovi i šanse za budući održivi razvoj, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni 2023. godine“. Na ovom stručnom skupu sublimirana su najvažnija pitanja koja bi Regionalni vodovod, u saradnji sa relevantnim državnim institucijama, morao riješiti u dogledno vrijeme kako bi ispunio svoju svrhu i na adekvatan način odgovorio na zahtjeve korisnika njegovih usluga.

U tom smislu, shodno zaključcima sa ovog skupa, bez odlaganja su pokrenute konkretne aktivnosti u pravcu rješavanja problema pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre, i to kroz projekat nabavke postrojenja za prečišćavanje vode (mobilnog ili stacionarnog) i projekat izgradnje privremenog pješčanog nasipa u koritu rijeke Morače. Oba projekta podrazumijevala su izradu opsežne dokumentacije i pribavljanje raznih dozvola i saglasnosti, a da i ne govorimo o velikim finansijskim sredstvima. Ipak, nakon dugotrajnih procedura, pripreme samog projekta i odgovarajuće dokumentacije, uspješno je postavljen privremeni nasip u koritu rijeke Morače, a efekti ovog projekta se pažljivo prate, jer, suštinski, njegovi rezultati opredjeljuju dalji pravac aktivnosti Regionalnog vodvoda kada je riječ o brizi za izdašnost vodoizvorišta Bolje sestre. Preliminarni rezultati ispitivanja funkcionalnosti privremene ustave na Morači radi stabilizacije izvorišta Bolje sestre, koje je Regionalni vodovod prezentirao na pres konferenciji nas ohrabruju a što je najznačajnije i oni potvrđuju naš stav o uzročno-posljedičnoj vezi nivoa vode u rijeci Morači i nivoa izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

Projekat nabavke i instalacije postrojenja za prečišćavanje vode je, budući kompleksniji i zahtjevniji zadatak u smislu finansija i vremena koje je potrebno za njegovu uspješnu realizaciju, a ostavljen je za narednu sezonu.

Kada je riječ o zaštiti vodoizvorišta Bolje sestre, sada je već opšte poznato da je Regionalni vodovod odigrao ključnu ulogu u zaustavljanju nelegalnih aktivnosti – eksploatacije šljunka i pijeska u koritu rijeke Morače, a koje su direktno, što su potvrdile brojne naučne analize i studije, uticale na pad izdašnosti ovog vodoizvorišta. Zahvaljujući naporima Regionalnog vodovoda i, uz podršku državnih institucija, prije svega Vlade Crne Gore i Ministarstva ekologije, prostornog planirnja i urbanizma, nevladinog sektora i medija, konačno je spriječena dalja devastacija ovog područja i stvorene prilike za njegovu revitalizaciju.

Regionalni vodovod kontinuirano preduzima sve neophodne mjere kako bi se područje II i III zone sanitarne zaštite adekvatno zaštitilo, kroz stalne obilaske terena koje sprovode stručne službe Društva, koje uredno prijavljivljuju sve uočene sumnjive radnje i nepravilnosti i pokreću neophodne procedure za postavljanje dodatnog video-nadzora i podizanje mjera bezbjednosti na najviši mogući nivo.

Najaktuelniji izazov sa kojim se Društvo na ovom planu suočava jeste pitanje određivanja i održavanja zona i pojaseva sanitarne zaštite za vodoizvorište Bolje sestre. Uprava za vode, odnosno, stručni tim koji je formirala, nije prihvatio „Glavni projekat o određivanju i održavanju zona sanitarne zaštite za izvorište Bolje sestre Regionalng vodovoda Crnogorsko primorje“ te zaključio da je neophodno izvođenje dodatnih, novih istražnih radova koji će obezbijediti valjane podatke za izradu novog projekta. Zabrinjava činjenica da je Komisija sastavljena od jednog broja članova koji zagovaraju tezu da nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska ne utiče na izdašnost izvorišta. Na taj način dovedena je u pitanje objektivnost Komisije. Nažalost, Komisija je apriori odbacila rezultate naučnih istraživanja uz pretpostavku o nepovezanosti nelegalne eksploatacije i pada izdašnosti, koju naravno ne temelji na naučnim istraživanjima. Posebno zabrinjavajućaje teza je da bi trebalo iz zona sanitarne zaštite isključiti Zetsku ravnicu i vodotoke Morače i Cijevne, čime bi se legalizovala eksploatacija pijeska, ali i trajno uništilo izvorište Bolje sestre.

U cilju poboljšanja finansijske situacije Društva i održavanja njegove tekuće likvidnosti, pokrenuto je nekoliko inicijativa prema Vladi Crne Gore, odnosno, relevantnim ministarstvima.

Resornom Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je upućen prijedlog za izmjenu Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja, u smislu vraćanja obaveze uplate posebne naknade na investicije na Crnogorskom primorju, za hotele sa 4* i 5*. Na ovaj način, obezbijediće se značajna dodatna sredstava, budući da je prihod od posebne nakade, pored prihoda od isporuke vode, jedini izvor finansiranja Regionalnog vodovoda i njegovih aktivnosti i vraćanja kreditnih obaveza. Ova aktivnost je još uvijek u procediri, ali, očekuje se njena realizacija u vrlo bliskoj budućnosti.

Takođe, Vladi Crne Gore i resornom Ministarstvu, upućena je i inicijativa, tj. prijedlog Odluke za povećanje cijene distribucije vode iz regionalnog vodovodnog sistema. Ista je prihvaćena od strane Vlade Crne Gore, a sa njenom zvaničnom primjenom će se otpočeti od januara 2024. godine.

U saradnji sa Ministarstvom finansija, intenzivno se radi na aktivnostima usmjerenim na usaglašavanje stanja po pitanju potraživanja koja ovo Društvo ima prema DOO „Vodovod i kanalizacija“ Cetinje, odnosno, Prijestonici Cetinje, po osnovu sredstava koja je ovo Društvo, shodno zaključcima Vlade, uložilo u poboljšanje vodosnabdijevanja Cetinja, a, na drugoj strani, potraživanja koja Ministarstvo finansija ima prema Regionalnom vodovodu, u vezi sa IDA kreditom Svjetske banke.
Finansijskoj stabilnosti Društva, svakako će doprinijeti i rješavanje pitanja infrastrukture koja pripada Regionalnom vodovodu, a koju koristi DOO „Vodovod i kanalizacija“ Herceg Novi. U tom smislu, upućena je inicijativa resornom Ministarstvu za održavanje zajedničkog sastanka na kojem će se, u prisustvu svih zaiteresovanih strana, konačno postići konkretan dogovor.
Uprkos očitim izazovima sa kojima se ovo Društvo konstatno suočava usljed nestabilnih finansijskih prilika, ono ipak istrajava i vrijedno radi na realizaciji razvojnih projekata.
Svakako da centralno mjesto među njima zauzima projekat izgradnje bulevara Tivat – Jaz i novog cjevovoda RVS na tom potezu, koji se realizuje u saradnji sa Upravom za saobraćaj.
Imajući u vidu da se od planiranih cca 16 km cjevovoda, cca 14 km cjevovoda nalaze u trupu planiranog bulevara, dok se cca 2 km nalaze van trase bulevara (Prijevor-Lastva Grbaljska), Društvo je donijelo odluku da se dionica od 2 km zasebno izgradi. Ova aktivnost je u najvećem dijelu uspješno realizovana, osim par manjih stavki, odnosno, nedostataka, koje će izvođač radova do kraja tekuće godine otkloniti. Djelujući proaktivno, kao i uvijek, čim je postalo jasno da će se dionica u okviru trase bulevara izgraditi par godina nakon izgradnje dionice Prijevor-Lastva Grbaljska, Drušvo je zaključilo da bi bilo svrsishodno da se, nakon izgradnje ove dionice, izvrši spajanje novog cjevovoda sa postojećim, čime bi se obezbijedilo određeno povećanje kapaciteta cjevovoda RVS za isporuku vode ka opštinama Tivat, Kotor i Herceg Novi.
Regionalni vodovod je oduvijek bio prepoznat kao uspješna i odgovorna kompanija koja kontinuirano ulaže u unaprjeđenje sistema poslovanja, profesionalnog kadra i posebno vodi računa o interesima i pravima svojih zaposlenih.
U tom maniru, u proteklom periodu izvršena su unaprjeđenja Pravilnika o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u odnosu na zahtjeve Kadrovskog plana i realne potrebe poslovanja ovog Društva. Sve izmjene ovog važnog dokumenta urađene su uz inkluziju svih članova kolektiva i kroz krajnje transparetnu, zakonski ispravnu i valjanu proceduru.
Takođe, pripremljen je novi, unaprijeđeni tekst Statuta Društva, te upućen relevantnim institucijama na konačno usaglašavanje i odobrenje.
Posebno je značajno istaći da je nedavno, po prvi put od osnivanja ovog Društva, sklopljen Kolektivni ugovor koji predstavlja najbolji dokaz uspješne komunikacije i sinergije rukovodstva i zaposlenih u Društvu.
Ono što je posebno obelježilo period između dva praznika, jeste činjenica da je ovo Društvo naišlo na puno razumijevanje i potporu Vlade Crne Gore, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Uprave za vode, Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, drugih državnih organa i institucija kao i nevladinih organizacija.
Sve aktivnosti Društva su propraćene i podržane od brojnih medija koji su svojim objektivnim informisanjem doprinijeli i doprinose njihovoj uspješnoj realizaciji. Upravo zahvaljujući jednoj takvoj saradnji, javno mnjenje je adekvatno upoznato sa problemima i izazovima sa kojima se Društvo susreće u svom radu. Na taj način, konačno je rješavanje tih ozbiljnih problema stavljeno u fokus pažnje i građana, koji, u konačnom, i trpe najveće posljedice u fokus nadležnih organa.
Koji su planovi DOO „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ za naredni period?
Aktivnosti koje se tiču sprječavanja daljeg pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre i njegove dugoročne zaštite su kontinuiranog karaktera i predstavljaju temelj svih planova ovog Društva.
Kao jedna od aktivnosti usmjerenih na sanaciju posljedica pada izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, planirana je izgradnja stacionarnog postrojenja za prečišćavanje vode. Intenzivni pregovori sa Vladom Crne Gore u vezi sa obezbjeđivanja značajnih finansijskih sredstava koja su neophodna za ovaj projekat, već su započeti i Regionalni vodovod je uvjeren da će sredstva blagovremeno biti opredijeljena.
Na isti način, konstantna borba na planu održavanja tekuće likvidnosti Društva, u velikoj mjeri opredjeljuju njegov dalji razvoj i projekte kojima će se u budućnosti baviti.
Pitanja kao što su briga o kvalitetu voda koja se iz regionalnog vodovodnog sistema distribuira, redovno održavanje sistema, tehničko osavremenjavanje i dodatno unaprjeđivanje infrastrukture kojom Društvo raspolaže, aktivnosti na detekciji i sanaciji gubitaka, konstatno su na agendi menadžmenta i zaposlenih u Regionalnom vodovodu, i predstavljaju apsolutni imeprativ.
Za Regionalni vodovod, zaštita životne sredine i principi održivosti, od neprikosnovenog su značaja, pa se uvijek pronalaze novi načini da iste unapređuje u praksi i svakodnevnom funkcionisanju.
U narednom periodu će se nastaviti razgovori sa Elektroprivredom Crne Gore na planu razmatranja mogućnosti i modela za izgradnju solarnih elektrana.
Regionalni vodovod sa posvećenošću radi i na razvojnim projektima, sa kojima će se nastaviti i u narednom periodu.
Projekat izgradnje bulevara Jaz-Tivat koji se realizuje u saradnji sa Upravom za saobraćaj, je vrlo kompleksan poduhvat koji će svakako potrajati, ali, uzimajući u obzir benefite koje će donijeti stanovnicima ovog područja, definitivno zavređuje napore koje iziskuje.

Regionalni vodovod je, shodno zaključcima Vlade Crne Gore, pokrenuo aktivnosti na rješavanju problema u vodosnabdijevanju i odvođenju otpadnih voda na području naselja Veliki pijesak, Dobre Vode i Utjeha u Baru i Kruče u Ulcinju. Budući da se radi o veoma izazovnom poduhvatu koji podrazumijeva saradnju brojnih institucija na lokalnom i državnom planu, kao i značajna finansijska sredstva, u narednom periodu će se donijeti konkretna, konačna, odluka u kom pravcu će se dalje odvijati ovaj projekat”.

Zoran Lakušić, predsjednik Odbora direktora

Bar

Ni maslina ni ulja u barskoj Kući maslina

Published

on

U nacionalnoj “Kući maslina”, zajedničkom projektu Ministarstva poljoprivrede i Opštine Bar, do danas nije počela prerada maslina crnogorskih maslinara, skladištenje, pakovanje i distribuciju maslinovog ulja.

Uprkos planovima, nema ništa ni od uvođenja 2.000 flaša ulja u trgovačke lance, restorane i hotele širom Crne Gore.

Sve to trebalo je da se desi u ovoj godini, shodno Planu za upravljanje “Kućom maslina” za period od pet godina, odnosno od 2024. do 2029. Plan su barski odbornici usvojili u decembru prošle godine, zajedno sa Odluku o formiranju lokalnog preduzeća “Kuća maslina” DOO.

Prema sporazumu Ministarstva poljoprivrede, kojim rukovodi ministar Vladimir Joković, i Opština Bar, na čelu sa predsjednikom Dušanom Raičevićev, predviđeno je da “Kućom maslina” upravlja lokalna uprava.

Fali oprema

Iz lokalnog barskog preduzeća “Vijestima” je rečeno da će “Kuća maslina” svoje poslovanje ostvariti u punom kapacitetu onda kada bude nabavljena oprema za preradu, pakovanje i skladištenje maslinovog ulja u mašinskom pogonu

“Nakon što nas je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obavijestilo da će jedna polovina finansijskih sredstava neophodnih za nabavku opreme biti planirana kroz adekvatnu agrobudžetsku liniju za 2025. godinu (a na osnovu negativnog mišljenja Ministarstva finansija koje je izdato na zahtjev resornog ministarstva za davanje saglasnosti za sufinansiranje linije za proizvodnju maslinovog ulja), Opština Bar je prepoznala značaj što skorije nabavke predmetne opreme i iskazala spremnost da obezbijedi novac za ovu namjenu iz dijela kapitalnog budžeta za 2024. godinu, na čemu posvećeno i vrijedno radi čitav tim stručnih lica”, kazali su iz “Kuće maslina”.

Za nabavku opreme za montažu i instalaciju linija za preradu i pakovanje maslinovog ulja treba da bude izdvojeno, kako je ranije najavljeno, oko 150.000 eura. Predviđeno je raspisivanje tendera za tu opremu.

Prema Planu, neophodna je, kako je definisano, nabavka linije za proizvodnju maslinovog ulja kapaciteta najviše do 500 kg/h, filter prese, pumpe za ulje, linija za pakovanje maslinovog ulja (poluautomatska punilica, čepilica, etiketirka), inoks sudova za skladištenje maslinovog ulja, opremanje prostora za nesmetan rad i funkcionisanje zaposlenih, te opremanje prodajnog salona.

Kako bi mašinski pogon “Kuće maslina” mogao da počne sa radom, neophodan je upis proizvodnog pogona u Registar odobrenih objekata za proizvodnju hrane i druge tehničke poslove, odnosno izdavanje rješenja o obavljanju djelatnosti proizvodnje maslinovog ulja, sa istaknutim kapacitetom na godišnjem nivou, što je u nadležnosti Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Ambiciozan plan

Iz barskog preduzeća su kazali da su nakon zvanične registracije u aprilu 2024. godine, u junu pustili u rad prodajno-izložbeni salon sa više od 500 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i ručno izrađenih suvenira od prirodnih materijala, koji “pričaju priče vrijednih crnogorskih poljoprivrednika i zanatlija, od juga do sjevera našeg bisera Mediterana”.

“Reakcije maslinara, ostalih poljoprivrednih proizvođača, ali i svih turista i posjetilaca su veoma pozitivne, te svakog dana su sve uvjereniji u činjenicu da je ovo njihov dom i jezgro poljoprivrede u kom su ispoštovani svi međunarodni standardi i koji kvalitetom može parirati svjetskim centrima u oblasti ekološke poljoprivredne proizvodnje i prodaje prehrambenih proizvoda koji promovišu autohtona bogatstva crnogorske sofre”, kazali su iz “Kuće maslina”.

Raičević i Joković potpisali sporazum o upravljanju
Raičević i Joković potpisali sporazum o upravljanjufoto: Min,poljoprivrede

Prema petogodišnjem planu, u ovom objektu, osim prodaje maslinovog ulja, proizvoda “Kuće maslina”, prodavaće se ulja i drugih zainteresovanih registrovanih proizvođača, čija ulja i drugi poljoprivredno-prehrambeni proizvodi ispunjavaju neophodne organoleptičke i hemijske kriterijume, ali i nutritivna svojstva.

“Osim maslinovih ulja, zainteresovani proizvođači će moći da izlože i druge proizvode – maslinova ulja sa aromatičnim i ljekovitim biljem, stone masline, suvenire od maslinovog drveta, slatke i slane kolačiće sa maslinovim uljem, paste od maslina, prirodne kozmetike na bazi maslinovog ulja, ali i lokalne proizvode od drugih biljnih vrsta primorskog kraja (crvena i bijela vina, ostala alkoholna pića, sokove od šipka, citrusa i drugih voćnih vrsta, med i pčelinji proizvodi, sušeno i kandirano voće, lokalne delicije, prirodni kozmetički preparati, mesne i mliječne prerađevine, riblji proizvodi, čajevi, itd.)”, precizirano je petogodišnjim planom.

U planu je da se razviju turistička ruta koja obuhvata posjetu “Kući maslina” i degustaciju proizvoda i taj broj posjeta je projektovan na 2.000 u ovoj godini, a u 2029. na 50.000.

Planirano je da ekstra-djevičansko maslinovo ulje “Kuće maslina” već nakon prve sezone prerade maslina aplicira za projekat vizuelnog označavanja crnogorskih proizvoda “Dobro iz Crne Gore”, koji Privredna komora implementira od 2008.

“Registracija žiga ‘Dobro iz Crne Gore’ će omogućiti da se naš novi proizvod što uspješnije plasira na domaćem i inostranom tržištu, da bude konkurentan i da uspješno parira brojnim uvoznim proizvodima na domaćem tržištu”, piše u planu.

Opština Bar je raspisala tender za uređenje enterijera prodajnog dijela i sale za konferencije u objektu “Kuća maslina” u Starom Baru, nabavku čija je procijenjena vrijednost 95 hiljada eura bez PDV-a.

Prema podacima sa Vladinog sajta za javne nabavke (CEJN), ovaj tender je završen.

Niz manifestacija, glavna – maslinijada

Iz lokalnog preduzeća su kazali da ih ove jeseni očekuje niz zanimljivih i važnih događaja u “Kući maslina”, koja je “sve češće prepoznata kao savršeno mjesto koje istovremeno daje omaž ambijentalnoj cjelini Starog Bara i promoviše ekološke vrijednosti i održivi razvoj”.

Planirano je obilježavanje Međunarodnog dana žena u ruralnoj zajednici, te dvodnevno obilježavanje Dana nematerijalne kulturne baštine opštine Bar, u okviru kojih će biti prezentovane barske narodne nošnje, ali i lokalna glasila kao što su “Glas Mrkojevića”, “Zupci Times” i “Spičanska slikovnica”.

“Takođe, u okviru ove manifestacije biće dat doprinos čuvanju od zaborava određenih tradicionalnih govora i običaja. Nakon toga, uslijediće tribina pod nazivom ‘Žene aktivistkinje u Crnoj Gori’, a potom i ‘Veče Crnogorske sofre’ u okviru kojeg će biti dodijeljene nagrade za najbolje kratke priče o maslini”, naveli su iz lokalnog preduzeća.

U saradnji sa Kulturnim centrom Bar, biće organizovan regionalni Festivala dječjeg stvaralaštva i stvaralaštva za djecu “Susreti pod Starom maslinom”, zatim Hakaton takmičenje za srednjoškolce u saradnji sa Inovaciono-preduzetničkim centrom “Tehnopolis” i Naučno-tehnološkim parkom Crne Gore.

U okviru Međunarodnog dana masline biće organizovan okrugli sto sa proizvođačima maslinovog ulja, ali i premijernom promocijom filma “Bubulj” produkcije, pod nazivom “Ukusi kulture”. Centralna manifestacija mjeseca masline u “Kući maslina” biće XXII maslinijada, najznačajnija poljoprivredno-turistička manifestacija u Crnoj Gori….

Bar daje još 25 hiljada eura

U budždetu Opštine Bar za rad lokalnog preduzeća je obezbijeđeno 95.000 eura, dok je prema predlogu rebalansa o kome je završena javna rasprava ta cifra povećana na 120.000 eura.

“To je za 26,32 odsto više u odnosu na budžet. Zahtjevom za povećanje dotacije ovo preduzeće se obratilo zbog sredstava potrebnih za rad izložbenog salona u Kući maslina, održavanje Spomenika prirode: Stablo Stare masline na Mirovici i troškova nastalih prilikom stavljanja u funkciju objekta”, piše u predlogu rebalansa budžeta.

Prema petogodišnjem planu, ukupno je planirano da preduzeće prihoduje 120.000 eura, od čega je 95.000 dotacija opštine, a ostatak od usluge prerade maslina, punjenja i prodaje maslinovog ulja, organizacije događaja i turističkih posjeta.

“Vijesti” su pitale koliko je sistematizovnaih radnih mjesta u ovom preduzeću i koliko je do sada uposlenih radnika, kao i koliki su rashodi do sada i na šta je sve novac potrošen.

“Prvi Izvještaj o radu društva će biti blagovremeno dostavljen nadležnom sekretarijatu lokalne uprave, a potom i upućen lokalnom parlamentu na usvajanje, kada ćete biti u prilici da se upoznate sa svim ostalim pojedinostima u finansijskom poslovanju i upravljanju”, odgovoreno je iz “Kuće maslina”.

U petogodišnjem Planu je objašnjeno da lokalno preduzeće čije je osnivač Opština može biti rentabilno od treće godine poslovanja.

Za treću godinu poslovanja planiran je prihod od 337.000 eura.

IZVOR: VIJESTI

Nastavi Citanje

Bar

Ministarstvo zdravlja: Vrijednosti olova u krvi radnika u granicama dozvoljenog u odnosu na profesionalni angažman

Published

on

Mnistarstvo zdravlja saopštilo je da preduzima sve neophodne radnje iz svoje nadležnosti u cilju zaštite zdravlja zaposlenih u preduzeću Port Adria.

To su saopštili iz tog Vladinog resora nakon što su se radnici tog preduzeća obratili zdravstvenim ustanovama sa analizama koje ukazuju na povećan procenat olova u krvi i sumnje na trovanje teškim metalima.

“Odmah po saznanju za ovaj problem, Ministarstvo zdravlja je stupilo u kontakt sa Institutom za medicinu rada ‘Dr Dragomir Karajović’ u Beogradu, referentnom regionalnom ustanovom u oblasti zaštite stanovništva od jonizujućih zračenja i profesionalne toksikologije. Dogovoren je hodogram aktivnosti u cilju zaštite zdravlja pacijenata sa sumnjom na trovanje teškim metalom, a nakon što zaposleni iz barske Luke prođu dijagnostiku u Kliničkom centru Crne Gore”, piše u saopštenju Ministarstva zdravlja.

Dodaju da prvi rezultati analiza koje su poslate Institutu u Beogradu ukazuju da se radi o hroničnom procesu te vrijednostima olova u krvi koje su u granicama dozvoljenog u odnosu na profesionalni angažman i izloženost zaposlenih na ovom radnom mjestu.

“Ipak, kako bi u potpunosti otklonili sve sumnje i u skladu sa medicinskom doktrinom i etikom ovaj proces zaokružili dijagnostikom i eventualnim liječenjem pacijenata već od sjutra u Kliničkom centru je organizovan prijem za prvu grupu radnika iz preduzeća ‘Port of Adria’, nakon čega će u skladu sa zdravstvenim stanjem i medicinskim indikacijama po potrebi biti poslati u beogradski Institut ‘Dr Dragomir Karajović'”, zaključuje se u saopštenju.

Nastavi Citanje

Bar

Martinović: Problem radnika PoA je problem države, ispitati je li transport rude po propisima

Published

on

Predsjednik Sindikalne organizacije zaposlenih u AD “Port of Adria” (PoA) Zoran Martinović saopštio je da oni misle da je ovaj problem prvenstveno pogodio zaposlene u kompaniji ali da je postao i problem lokalne zajednice a samim tim i države Crne Gore pa će oni tražiti da se svi uključe u rešavanje ovog problema.

U saopštenju koje potpisuje Martinović piše da ovim putem žele da upoznaju crnogorsku javnost o problemu u kojem su se našli zaposleni u AD “Port of Adria”.

“Naša kompanija se bavi lučkotransportnom djelatnošću i jedan njen segment je pretovar olovnog i cinkovog koncetrata. Zakonskom regulativom je propisano da je poslodavac u obavezi da zaposlene, koji učestvuju u direknom procesu rada, šalje na pregled o prisustvu teških metala u orgnizmu, što je naš poslodavac i ispoštovao”, napisao je Martinović.

Po njihovom saznanju do sada je pregledano 63 zaposlenih a kod 58 zaposlenih ustanovljeno je postojanje olova u krvi u količini koja je veća od dozvoljene. Po medicinskim oznakama dozvoljena gornja vrijednost je 28, a po medicinskim nalazima najveća zabijeležena vrijednost kod zaposlenog iznosi 119.

“S obzirom da zaposleni koriste zaštitnu opremu koja je po poslodavcu mjerodavna za obavljanje procesa rada, postavlja se pitanje kako je došlo do kontaminacije zaposlenih? Da li je problem u organizaciji samog procesa rada, da li je poslodavac ispoštovao sve propisane norme o bezbjednom radu, zaštitna oprema ili nešto drugo”, pita se on.

Smatra da treba uzeti u obzir da je njihova kompanija teritorijalno okružena sa Lukom Bar kojoj je prvenstvena namjena rad sa rasutim teretom koji uglavnom sačinjavaju razne rude, olovo, cink, bakar, itd…

“Sama ruda u našoj kompaniji se skladišti u skladišta zatvorenog tipa ali se punjenje kontejnera vrši na otvorenom i posto se radi o rudi koja je vrlo sitna u vjetrovitim danima lako se raznese u raznim pravcima. Kada se radi o transportu rude kontejnerima princip rada je skoro istovjetan u obije kompanije. Naša kopanija se ovim poslom bavi sedam godina i sada se postavlja pitanje pored kontaminacije zaposlenih za koje još nemamo tačan broj, jer je poslodavac odlučio da se svi zaposleni testiraju na prisustvo teških metala i čekaju se rezultati, kolika je površina naše kompanije kontaminirana. Ako tome dodamo da i Luka Bar niz godina radi iste poslove i to u većom obimu po istom principu kao i mi , dokle je to stiglo”, napisao je Martinović.

Dodao je da treba ispitati da li se transport ovakve robe na teritoriji Crne Gore vrši po važećim propisima. Sindikat i poslodavac su se obratili nadležnoj inspekciji radu utvrđivanja pravog stanja u ovom problemu.

Dodatni problem zaposlenih koji su se obratili medicinskim ustanovama je saznanje da u Crnoj Gori neme klinike za liječenje. Nema državne ustanove da bi se radilie ove analize sve je u privatnom sektoru. Sve nalaze o eventualnim posledicama po zdravlja zaposlenih i eventualno liječenje moguće je jedino u inostranstvu.

“Pozitivna stvar je u tome da je poslodavac spreman da snosi sve eventualne troškove liječenja ali ni jedan zaposleni do sada nije uspio dobiti terapiju jer kao što smo rekli nema klinike u Crnoj Gori za ovakve slučlajeve. Kako je to moguće ako se u Crnoj Gori rad sa rudama”, pita se on.

Oni imaju informaciju da su i građani koji se nalaze u neposrednoj blizini naših kompanija pisali peticiju i upozoravali nadležne organe na ovaj problem.

Njihovo glavno pitanje je kako se do ovoga došlo i koja je karika u bezbjednom radu zakazala, ko je odgovoran za sve ovo jer ako se sve ostavi po istom scenariu bez detaljnih provjera proces rada, zaštite na radu kontaminiranja zaposlenih će se samo povećavati pa pitaju “zar trebaju da čekaju da od ove kontaminacije dođe do fatalnih posledica”.

“Da li čemo po dobrom običaju zabiti glavu u pjesak kao da se ništa nije desilo i u ime nekih viših interesa ćutati ili čemo sjesti , naći odgovorne za ovaj propust. Ovakvi propusti se plaćaju zdravljem zaposlenih a puna su nam usta prava i zaštite zaposlenih i vrijeme je da oni koji ovakve propuste prave i odgovaraju za to”, zaključio je predsjednik Sinikata radnika PoA.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.