Connect with us

Bar

Ipak će se graditi sporna trafostanica u parku u Baru

Published

on

Žustre rasprave, zahtijevanje ostavke, protesti i povrede poslovnika obilježili su današnju sjednicu lokalne skupštine u Baru na kojoj se ponovo raspravljalo o prodaji parcele koja se nalazi u parku za izgradnju trafostanice.

Na prethodnoj sjednici je ova prodaja povučena sa dnevnog reda od strane predsjednika opštine, Dušana Raičevića, a na inicijativu odbornika Demokrata.

Na početku današnje, data je pauza od preko sat vremena jer su odbornici na početku sjednice dobili prepisku između skupštinske službe i Ministarstva prostornog planiranja, urbanizam i državne imovine.

Kako je dogovoreno na kolegijumu predsednika opštine, Skupština opštine Bar (SO) uputila je nadležnom ministarstvu, CEDIS-u i glavnom državnom arhitekti a iz ministarstva su ponudili tri moguća datuma za sastanak i razgovor o potencijalnog izgradnji trafostanice.

Rukovodstvo SO Bar odbilo je ponudu za sastanak u Podgorici, o čemu nisu bili obaviješteni odbornici, a predsjednik SO Branislav Nenezić nije htio da kaže ko je donio odluku o odbijanju sastanka, iako mu je to pitanje na sjednici više puta postavljeno.

Odbornici opozicije su bili revoltirani zbog činjenice da nijesu sa time upoznati ranije te zatražili pauzu kako bi se upoznali sa novim materijalom. Nakon što je pauza trajala skoro duplo od planiranog, opozicija je napustila salu budući da se odbornici vlasti nijesu skupili u sali ni pola sata nakon okončanja pauze a predsjednik SO, Branislav Nenezić, nije nastavio sjednicu jer nije bilo kvoruma.

Valentina Minić, odbornica Demokratske Crne Gore, zahtijevala je da se glasa o kršenju poslovnika od strane Nenezića, što je on priznao, kazavši da su čekali odbornika DPS-a koji je napustio sjednicu kako bi svoju suprugu, koja se porodila, izveo iz bolnice. Nenezić je kazao da se nada da će zbog toga uvijek kršiti poslovnik.

Minić, Radomir Novaković iz Biram Bar, Darko Janković iz Evrope sad i Ferida Peročević iz Pokreta URA ispred odborničkih klubova zatražili su prekid sjednice, što Nenezić nije uvažio.

Sekretar Opštine Bar za imovinu i investicije, Stefan Šušter, u ime predlagača je kazao da naslućuje u kojem pravcu će se odvijati rasprava, koja će biti politička, ali on će se držati pravnim činjenica.

„Katastarska parcela je neplodno zemljište na kojoj je planirana izgradnja trafostanice. Ovom sekretarijatu se obratilo DOO „Đukica turs“ sa zahtjevom za otkup parcele još u martu 2022. godine. Nakon što su sa CEDIS-om usaglasili sve detalje oko izgradnje o čemu su kasnije zaključali protokol i ugovor. Zbog komplikovanih procedura CEDIS-a, između njih je odlučeno da se kupac parcele, ukoliko ponude najvišu cijenu u toku javnog nadmetanja, pojavi kao investitor koji je jedini gradio stambeno-poslovni objekat a koji nije imao uslove za priključenje na elektro distributivni sistem“, ispričao je Šušter.

Dodao je da će investitor o svom trošku sagraditi trafostanicu koju će nakon toga otkupiti CEDIS, shodno zakonu. Bilo je najava, po njegovim riječima, u kojem će pravcu ići ova sjednica te da niko iz SD-a, njegove partije, nije bio na poziciji 2022. godine kako bi na bilo koji način uticao na ovaj proces.

„Nakon toga, na tom području intenzivirana je gradnja. Zahtjev za otkup parcele radi izgradnja trafostanice nije slučajno podnijet te 2022. godine baš za navedenu lokaviju jer je ona usaglašena između više relevantnih javnih subjekata a konačnu riječ je ipak imao CEDIS jer jedino ta državna kompanija može biti vlasnik. Imajući u vidu da rješenje koje je tada postojalo U DUP-u Topolica 3 nije bilo adekvatno, trafostanica je bila usred pješačke staze, a nijesu uvaženi ni predlozi Opštine Bar da se ona gradi na zemljištu prekoputa“, poručio je Šušter.

Istakao je da je procjenjivač vrijednost ovog zemljišta odredio na 355 eura po metru kvadratnom a ta cijena će biti početna u procesu javnog nadmetanja.

Šušter je kazao da se proteklih dana manipulisalo sa fotografijama u javnosti pa je na telefonu pokazao fotografije tvrdeći da će trafostanica biti na rubu parcele, tik uz saobraćajnicu.

On se obratio i odbornicima opozicije optužujući ih za politikanstvo te da se nijesu žalili zbog izgradnji trafostanica u prethodnom periodu i nabrojao neke lokacije u Baru na kojima se one nalaze.

Minić je nakon njegovog izlaganja Nenziću kazala da svom partijskom drugu, Šušteru, omogućava da diskutuje, daje replike, vrijeđa opoziciju. Ona je citirala Šuštera koji je kazao da su manipulatori te da objavljuju neistinite informacije. U ime kluba Demokrata ona je tražila ostavku Šuštera.

Naglasila je da je potencijalni investitor trafostanice takođe njihov partijski drug iz SD-a.

Šef lokalne skupštine, Branislav Nenezić, odgovorio joj je da njihov kolega iz partije, Čović, kojeg je pomenula nije jedini ali njoj očigledno ne smetaju turski, ukrajinski i ruski investitori već samo jedan čovjek.

„Mislim da nije u redu pominjati ljude samo zbog njegove partijske pripadnosti“, kazao je Nenezić.

Momčilo Leković, iz Demokrata, je kazao da će po prvi put gledati ka predsjedniku opštine, Raičeviću, koji je na prošloj sjednici povukao ovaj predlog pa se nada će tako nešto uraditi i ovog puta te da će doći do kompromisnog rješenja.

„Cijena zemljišta je ista u procjeni i reprocjeni. Saglasnost Vlade je data 2. aprila a reprocjena je urađena 17. maja, mjesec dana nakon davanja saglasnosti Vlade. Da je jedan cent ova vrijednost zemlje bila veća znači da ova saglasnot ne bi važila a siguran sam da se nova ne bi donijela jer bi se predstavnici Vlade u potpunosti upoznali sa problemom“, poručio je Leković.

Ocijenio je da ova cijena treba da bude veća te da on ima mogućnosti, podigao bi kredit i kupio to zemljište po tako povoljnoj cijeni za površinu od 75 metara kvadratnih. Problematizovao je to što je promijenjena kultura zemljišta koja je od parka preimenovana u neplodno zemljište.

Janković iz Pokreta Evropa sad je kazao da njegova partija nije protiv investitora te da im je u fokusu interes građana. Istakao je da je ministar Janko Odović pronašao vrijeme i ponudio sastanak po ovom pitanju što on misli da trebaju prihvatiti.

Odbornik DPS-a, Asim Andrić, je kazao da su odbornici opozicije imali mnogo prilika da se pobune zbog ove odluke ali da to nijesu radili. Lekoviću je kazao da to nije učinio jer su sve odluke koje su do ovoga dovele usko vezane na njegovu partiju te da su oni olakšali ovaj proces.

Prvi čovjek Bara, Dušan Raičević, je nakon oba kruga rasprave kazao da je ova problematika od opšteg interesa koja datira još od 2007. godine. Tada je, po njegovim riječima, Opština Bar izgradila oko 10 trafostanica o svom trošku uz dogovor da se troškovi za izgradnju kompezuju kroz trošak električne enrgije.

„Ovom odlukom smo definisali mogućnost da se izmjesti trafostanica, da će se mikrolokacija odrediti kroz izradu glavnog projekta“, poručio je on i dodao da nije kao što Leković pokušava da predstavi, da je predsjednik opštine odredio da se gradi baš u tom dijelu parka.

On je govorio i o problemu centralizacije moći i nadležnosti u Podgorici koja i u ovom slučaju veže ruke Opštini Bar. Zaključio je da je trafostanicu na ovom mjestu isplaniralo nadležno ministarstvo te da se oni bave posledicama takvih odluka.

„Razmatrao sam i ja mogućnost da se ova odluka koja je ranije donijeta stavi van snage i da se donese nova. Po logici stvari, da se ono što smo predlagali inkorporira kroz tu odluku. Kako da se inkorporira kad je na dijelu zelene površine koja je ranije bila definisana, kroz izmjenu plana definisana kafana, da se može graditi ugostiteljski objekat do dvije hiljade kvadrata“, ispričao je.

Glasovima 19 odbornika partija na vlasti odlučeno je da će se parcela 4972/14 KO Novi Bar staviti na prodaju. Protiv je bilo devet odbornika opozicije, bez uzdržanih.

Bar

„Crnogorac“ 1925. godine: Barski biskupi 900 godina nosili titulu „srpski primas“

Published

on

List „Crnogorac“ 3. januara 1925. godine pravi osvrt na beogradski list „Vreme gdje se nagovještava ukidanje barskoj arhiepiskopiji titule srpskog primasa ili bar da se negova stolica izmjesti u Beograd kao prijestonicu srpskog naroda.

Beogradski list „Vreme“ u svom broju od 18 decembra 1924. godine pod naslovom: Jedna nacionalna pozicija u opasnosti“, iznosi da se vlada nosi mišlju da ukine starodrevnu titulu srpskog primasa, koju nosi naš barski episkop.

Radi značaja gornje titule potrebno je, da u kratkim potezima ovdje iznesemo istorijat srpskog primasa.

Za vlade kralja Mihaila gospodara Zete u drugoj polovini XI vijeka, episkop barski dobio je titulu primas srpski. To je bilo u vremenu epohe penjanja srpskog naroda ka prestižu na Balkanu, koji je ostvaren tek sto godina docnije pod Nemanjićima.

Dakle primas srpski postoji već skoro 900 godina u Baru. Za sve ovo vrijeme od 900 godina i pored toga što je Bar potpadao pod raznim gospodarima, nije se našao ni jedan da ukine taj naziv, nego je on uvijek blistao kao znak negdašnje naše slave i veličine. U pošljednje vrijeme je taj naziv bio malo pao u zaborav do godine 1902, kada je ondašnja crnogorska vlada sa mnogo truda uspjela da potvrdi primasa Srbije u licu arhiepiskopa barskog pok. Milinovića.

Čudnovito je da pošto razni osvajači toga kraja u raznim vremenima nijesu našli za shodno da ukinu titulu srpskog primasa, otkuda se sada u Beogradu porodila ta ideja da se on ukine i oduzme ta titula arhiepiskopiji barskoj. Opravdanje da tako velika titula treba da ima sjedište u prijestinici netačno je. Mi imamo zato mnogo primjera, a primasi nemaju sjedišta u prijestonicama. Tako na primjer: U Parizu nije sjedište francuskog primasa, nego u Lionu, U Njemačkoj ne sjedi primas njemački, već u Salcburgu u Austriji, niti u Pešti ugarski već u Ostroganu, varošici od svega 18000 duša. Tako isto naš Bar nosi primatsku titulu, a ne ni Beograd ni Zagreb, jer ju je Bar nosio i onda kada je prijestonica bila u Skadru.

Dakle stolica primasa srpskoga mora biti u Baru, a ne u Beogradu.

 

Nastavi Citanje

Bar

Leković: Investitor sipa beton u more, nadležni da zaustave uništavanje obale

Published

on

Poslanik Demokrata i odbornik u SO Bar Momčilo Leković saopštio je da u ekskluzivnoj zoni morskog dobra, na katastarskoj parceli 2517/1 KO Sutomore (u blizini nekadašnjeg Hotela “Inex”) jedan od poznatih barskih investitora sipa beton u more, čime, kako tvrdi, proširuje svoju vještački stvorenu plažu.

“Vjerovatno će me SD i DPS prvaci (možda i još neki) optužiti da ponovo radim protiv ,,savjesnih” investitora, a samim tim i razvoja države, ali oprostite mi, morao sam, ostavljam građanima da sami sude da li je ovo u interesu grada i države ili pojedinca koji godinama uzurpira ovaj dio obale. Ovom istom investitoru Opština je prije par godina sagradila (takođe na samoj obali) fekalnu stanicu za njegov nelegalni soliter (betonsko čudo u desnom uglu)”, istakao je Leković.

 (Foto: Demokratska Crna Gora)

On kaže da se godinama mještani naselja “Ivan Milutinović” bore, protestuju upućuju prijave ali kako koja vlast dođe na čelo nadležnih resora tako ovaj investitor lakše ostvaruje svoje naume.

“Pozivam Morsko dobro, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i sve nadležne organe da konačno zaustave uništavanje naše obale. Pozvao bih i Opštinu Bar, ali od njih nažalost ne očekujem bilo kakvu reakciju”, istakao je Leković.

Nastavi Citanje

Bar

Prosječna plata u aprilu 828 eura

Published

on

Prosječna bruto zarada u aprilu u Crnoj Gori iznosila je 1.036 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 828 eura. U odnosu na prošli mjesec porasla je za 0,4 procenta.

Prosječna neto zarada u aprilu u odnosu na mart 2024. godine zabilježila je rast od 0,4%, dok je prosječna (neto) zarada u aprilu 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 5,3 procentra, pokazuju podaci Monstata.

Kako navode, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u aprilu u odnosu na mart ove godine zabilježile rast od 0,1% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,3%.

„Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sljedećim sektorima djelatnosti: snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa; uklanjanje otpada i slične aktivnosti (1,7%), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (1,5%), građevinarstvo (1,4%), trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (1,0%), državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje (0,8%), informisanje i komunikacije (0,7%), zdravstvena i socijalna zaštita (0,7%), snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (0,5%), usluge smještaja i ishrane (0,5%), finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja (0,5%) i vađenje ruda i kamena (0,3%)“, navode u Monstatu.

Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima stručne, naučne i tehničke djelatnosti (1,4%), poslovanje nekretninama (0,7%), prerađivačka industrija (0,3%), saobraćaj i skladištenje (0,3%), ostale uslužne djelatnosti (0,3%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (0,2%), obrazovanje (0,1%) i umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti (0,1%).

Kako pojašnjavaju, podaci o prosječnim zaradama prikazuju zarade isplaćene u mjesecu i dobijeni su iz redovnog mjesečnog istraživanja izvještaja o zaposlenima i zaradama (obrazac RAD–1).

„Prosječna zarada (bruto) izračunava se tako što se ukupno isplaćena masa zarada u mjesecu dijeli sa brojem zaposlenih na koje se odnose izvršene isplate“, naveli su iz Monstata.

Kako se ukazuje, zaradu bez poreza i doprinosa (neto) čini zarada (bruto) umanjena za poreze i doprinose na teret zaposlenog.

„Indeks realne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) predstavlja odnos između indeksa nominalne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) i indeks potrošačkih cijena“, objašnjavaju u Monstatu.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.