Connect with us

Bar

Kulturni centar Bar potrošio pola miliona eura više od planiranog

Published

on

Kulturni centar Bar u prošloj godini prihodovao je 2.070.583,77 eura, od čega je sopstvena zarada 5.201,25 eura pa su rashodi tog lokalnog preduzeća iznosili 2.065.382,52. Takođe, potrošeno je skoro pola miliona eura više od onoga što je bila procjena za 2023. godinu.

To pokazuju podaci iz Izvještaja o radu sa finansijskim izvještajem ustanove za prošlu godinu u koji su “Vijesti” imale uvid.

Izvještaj pokazuje da su planovi rashoda bili 1.496.404 eura dok su, na kraju godine, iznosili 568.978 eura više.

Primjetna je razlika i u rashodima za materijale, usluge i festivalske aktivnosti: od planiranih 721.192 eura, ta cifra je porasla na preko milion, odnosno 1.057.426,82 eura.

Predviđen iznos za zarade bio je 641.775 eura a realizovani rashod po tom osnovu bio je veći za nešto preko 153 hiljade eura. Iako je planirano da u toku 2023. godine na primanja i nadoknade zaposlenih, što je posebna stavka u budžetu, ode 83.137 eura Kulturni centar je na to potrošio skoro duplo, odnosno 165.283 eura.

Iz Kulturnog centra Bar (KC) “Vijestima” su kazali da su izmjenama Granskog kolektivnog ugovora za oblast kulture propisani veći koeficijenti za obračun zarade zaposlenih u kulturi u odnosu na ranije propisane, zavisno od nivoa kvalifikacije obrazovanja, složenosti poslova, odgovornosti i drugih elemenata bitnih za vrednovanje određenog posla.

“Ova odredba Granskog kolektivnog ugovora o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora za oblast kulture, shodno kojoj smo bili u obavezi uskladiti akte ustanove, odnosno koeficijente pri obračunu zarada zaposlenih, znatno je uticala na povećanje na rashodnoj strani finansijskog izvještaja Kulturnog centra”, poručili su.

Imajući u vidu period izrade finansijskog plana za 2023. godinu, kako su kazali, s jedne strane, i izmjenu Granskog kolektivnog ugovora donijetih u martu 2023. godine, s druge strane, opravdano može zaključiti da se ti rashodi nisu mogli planirati.

“Značajan porast rashoda za zarade zaposlenih je posljedica usaglašavanja sa zakonskim aktima”, zaključili su.

Prema njihovim riječima, imajući u vidu osnovne djelatnosti ustanove, koje između ostalog podrazumijevaju aktivnosti na arheološkim istraživanjima, restauracijama, konzervacijama, proučavanju i zaštiti kulturnih dobara na području Opštine, najznačajniji, namjenski rashodi su i rashodi za realizaciju projekata za koje njihova ustanova aplicira.

“Imajući u vidu prirodu pojedinih vrsta projekata, rashodi, a i prihodi se u tim slučajevima ne mogu unaprijed planirati. Shodno zakonskim i podzakonskim aktima sredstva za rad JU Kulturni centar Bar obezbjeđuje osnivač, Opština Bar, a JU Kulturni centar Bar prihode ostvarene vršenjem svoje djelatnosti dužna je koristiti za unapređenje svoje djelatnosti i pokriće nastalih troškova”, naglasili su.

Iz KC Bar nijesu odgovorili na pitanje “Vijesti” da li su zadovoljni prihodom od nešto preko pet hiljada eura. Nijesu odgovorili ni da li ovakav trend poslovanja primjećuju i u ovoj godini te koliki su predviđeni rashodi za 2024. godinu, a koliko iznose dosadašnji rashodi Kulturnog centra.

Povećanje planiranih rashoda omogućila je, u najvećoj mjeri, lokalna samouprava. U izvještaju lokalnog preduzeća vidi se da su planirali da od Opštine Bar u 2023. godini dobiju milion i 20 hiljada eura a dobili su 306 hiljada eura više od toga.

“U poređenju sa istim periodom prethodne godine ovaj prihod je porastao za 42,67 odsto i povećan je za 30,08 odsto u odnosu na planirane prihode 2023. godine”, piše u izvještaju.

Strukturu ostvarenog prihoda čine sopstveni prihodi u procentu od 34,44 odsto, dok prihod od osnivača, Opštine Bar, čini 64,08 odsto i prihod od sponzorstava i sufinasiranja u udjelu od 1,48 odsto.

Svoj finansijski cilj predviđen sponzorstvom i sufinansiranjem nisu ostvarili jer su planirali da prihoduju 32 hiljade a uspjeli su da dobiju 30 hiljada i 664 eura. Sopstvene prihode su procijenili na 444.404 eura, a na kraju prošle godine oni su iznosili 713,119 eura.

Izvještaj o radu sa finansijskim izvještajem naći će se danas pred odbornica SO Bar.

VIJESTI

Continue Reading
Ostavi Komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Bar

„Crnogorac“ 1925. godine: Barski biskupi 900 godina nosili titulu „srpski primas“

Published

on

List „Crnogorac“ 3. januara 1925. godine pravi osvrt na beogradski list „Vreme gdje se nagovještava ukidanje barskoj arhiepiskopiji titule srpskog primasa ili bar da se negova stolica izmjesti u Beograd kao prijestonicu srpskog naroda.

Beogradski list „Vreme“ u svom broju od 18 decembra 1924. godine pod naslovom: Jedna nacionalna pozicija u opasnosti“, iznosi da se vlada nosi mišlju da ukine starodrevnu titulu srpskog primasa, koju nosi naš barski episkop.

Radi značaja gornje titule potrebno je, da u kratkim potezima ovdje iznesemo istorijat srpskog primasa.

Za vlade kralja Mihaila gospodara Zete u drugoj polovini XI vijeka, episkop barski dobio je titulu primas srpski. To je bilo u vremenu epohe penjanja srpskog naroda ka prestižu na Balkanu, koji je ostvaren tek sto godina docnije pod Nemanjićima.

Dakle primas srpski postoji već skoro 900 godina u Baru. Za sve ovo vrijeme od 900 godina i pored toga što je Bar potpadao pod raznim gospodarima, nije se našao ni jedan da ukine taj naziv, nego je on uvijek blistao kao znak negdašnje naše slave i veličine. U pošljednje vrijeme je taj naziv bio malo pao u zaborav do godine 1902, kada je ondašnja crnogorska vlada sa mnogo truda uspjela da potvrdi primasa Srbije u licu arhiepiskopa barskog pok. Milinovića.

Čudnovito je da pošto razni osvajači toga kraja u raznim vremenima nijesu našli za shodno da ukinu titulu srpskog primasa, otkuda se sada u Beogradu porodila ta ideja da se on ukine i oduzme ta titula arhiepiskopiji barskoj. Opravdanje da tako velika titula treba da ima sjedište u prijestinici netačno je. Mi imamo zato mnogo primjera, a primasi nemaju sjedišta u prijestonicama. Tako na primjer: U Parizu nije sjedište francuskog primasa, nego u Lionu, U Njemačkoj ne sjedi primas njemački, već u Salcburgu u Austriji, niti u Pešti ugarski već u Ostroganu, varošici od svega 18000 duša. Tako isto naš Bar nosi primatsku titulu, a ne ni Beograd ni Zagreb, jer ju je Bar nosio i onda kada je prijestonica bila u Skadru.

Dakle stolica primasa srpskoga mora biti u Baru, a ne u Beogradu.

 

Nastavi Citanje

Bar

Leković: Investitor sipa beton u more, nadležni da zaustave uništavanje obale

Published

on

Poslanik Demokrata i odbornik u SO Bar Momčilo Leković saopštio je da u ekskluzivnoj zoni morskog dobra, na katastarskoj parceli 2517/1 KO Sutomore (u blizini nekadašnjeg Hotela “Inex”) jedan od poznatih barskih investitora sipa beton u more, čime, kako tvrdi, proširuje svoju vještački stvorenu plažu.

“Vjerovatno će me SD i DPS prvaci (možda i još neki) optužiti da ponovo radim protiv ,,savjesnih” investitora, a samim tim i razvoja države, ali oprostite mi, morao sam, ostavljam građanima da sami sude da li je ovo u interesu grada i države ili pojedinca koji godinama uzurpira ovaj dio obale. Ovom istom investitoru Opština je prije par godina sagradila (takođe na samoj obali) fekalnu stanicu za njegov nelegalni soliter (betonsko čudo u desnom uglu)”, istakao je Leković.

 (Foto: Demokratska Crna Gora)

On kaže da se godinama mještani naselja “Ivan Milutinović” bore, protestuju upućuju prijave ali kako koja vlast dođe na čelo nadležnih resora tako ovaj investitor lakše ostvaruje svoje naume.

“Pozivam Morsko dobro, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i sve nadležne organe da konačno zaustave uništavanje naše obale. Pozvao bih i Opštinu Bar, ali od njih nažalost ne očekujem bilo kakvu reakciju”, istakao je Leković.

Nastavi Citanje

Bar

Prosječna plata u aprilu 828 eura

Published

on

Prosječna bruto zarada u aprilu u Crnoj Gori iznosila je 1.036 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 828 eura. U odnosu na prošli mjesec porasla je za 0,4 procenta.

Prosječna neto zarada u aprilu u odnosu na mart 2024. godine zabilježila je rast od 0,4%, dok je prosječna (neto) zarada u aprilu 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 5,3 procentra, pokazuju podaci Monstata.

Kako navode, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u aprilu u odnosu na mart ove godine zabilježile rast od 0,1% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,3%.

„Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sljedećim sektorima djelatnosti: snabdjevanje vodom; upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa; uklanjanje otpada i slične aktivnosti (1,7%), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (1,5%), građevinarstvo (1,4%), trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (1,0%), državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje (0,8%), informisanje i komunikacije (0,7%), zdravstvena i socijalna zaštita (0,7%), snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (0,5%), usluge smještaja i ishrane (0,5%), finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja (0,5%) i vađenje ruda i kamena (0,3%)“, navode u Monstatu.

Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima stručne, naučne i tehničke djelatnosti (1,4%), poslovanje nekretninama (0,7%), prerađivačka industrija (0,3%), saobraćaj i skladištenje (0,3%), ostale uslužne djelatnosti (0,3%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (0,2%), obrazovanje (0,1%) i umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti (0,1%).

Kako pojašnjavaju, podaci o prosječnim zaradama prikazuju zarade isplaćene u mjesecu i dobijeni su iz redovnog mjesečnog istraživanja izvještaja o zaposlenima i zaradama (obrazac RAD–1).

„Prosječna zarada (bruto) izračunava se tako što se ukupno isplaćena masa zarada u mjesecu dijeli sa brojem zaposlenih na koje se odnose izvršene isplate“, naveli su iz Monstata.

Kako se ukazuje, zaradu bez poreza i doprinosa (neto) čini zarada (bruto) umanjena za poreze i doprinose na teret zaposlenog.

„Indeks realne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) predstavlja odnos između indeksa nominalne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) i indeks potrošačkih cijena“, objašnjavaju u Monstatu.

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.