Budva
Za Zavalu žele praksu Valdanosa
Published
6 months agoon
By
nadlanuadminGrupa građana zatražila je povraćaj desetine miliona vrijednog nacionalizovanog zemljišta na rtu Zavala kod Budve.
Riječ je o 68 hiljada kvadrata zemlje na poluostrvu koja je nacionalizovana prije skoro 70 godina, a kako tvrde iz grupe građana “Zakoniti vlasnici poluostrva Zavala” nije privedena namjeni.
To, između ostalog, piše u inicijativi u koju su “Vijesti” imale uvid, koju je grupa građana dostavila u više poslaničkih klubova i državnih resora.
Prema dokumentaciji, država je imovinu 13 porodica Rafailovića nacionalizovala 1958. Nasljednici ističu da zemljište nikad nije privedeno namjeni i da je tokom uvođenja novog katastra 1995. upisano na državu i Opštinu Budva.
“Vijesti” su ranije pisale da je tokom 2006. kompanija “Moninvest”, u kojoj je jedan od osnivača bio odbjegli šef budvanske kriminalne grupe Svetozar Marović, kupila od porodica Medin i Anzulović gotovo četiri hektara zemlje na Zavali.
Rafailovići navode da su tek nakon milionskih vrijednih preprodaja parcela saznali da nisu vlasnici đedovine. Od 2007. vode više sudskih sporova radi povrata imovine.
“Nejasno je do danas na osnovu kog pravnog posla, kojom odlukom ili eksproprijacijom je nekadašnja čestica zemlje 632/1 Katastarska opština Kratnji Maini, koja danas odgovara 12 katastarskih parcela, postala vlasništvo države a predata Opštini Budva na raspolaganje. Nadležna Uprava za nekretnine Budva navodno nema u svom posjedu dokumentaciju za parcele, odnosno ne posjeduje evidenciju o tome kako i na koji način se država upisala kao titular vlasništva, jer su se pojedinci i sudovi više puta obraćali Upravi da dostavi hronologiju upisa. Uprava je odgovarala dopisom da u svom arhivu ne posjeduju dokumentaciju od prvog upisa, odnosno sa javnog izlaganja 1995”, piše u dopisu dostavljenom poslaničkim klubovima i državnim resorima.
Zemlja nije iskorišćena
Nasljednici osnov za povraćaj imovine vide u činjenici da zemljište do danas nije privredeno namjeni. Na Zavali trenutno, osim luksuznog naselja, postoji samo jedan objekat, i to privremene namjene – kontroverzno postrojenje za preradu morske vode. Građani zato traži da se u njihovom slučaju primjeni lex specialis koji je donijet za Valdanos, čijim je usvajanjem Skupština u junu 2021. omogućila povraćaj nacionalizovanog zemljišta. Opština Ulcinj oduzela je zemljište rješenjem iz 1978. godine, a ono nikada nije iskoriščeno, odnosno privedeno namjeni…
“Sticalac imovine, osim obveznika vraćanja, koji je, nakon podržavljenja imovine, stekao pravo svojine u skladu sa zakonom, ostaje vlasnik i držalac stvari a njegova stečena prava ne smiju biti povrijeđena. Ne može se zahtijevati vraćanje plodova, niti naknada štete po osnovu izgubljene dobiti zbog nemogućnosti korišćenja, odnosno upravljanja podržavljenom imovinom, kao i po osnovu njenog održavanja u vremenu od dana podržavljenja do vraćanja imovine. Obveznik vraćanja nema pravo da traži vraćanje revalorizovane vrijednosti primljene naknade od strane bivših vlasnika, niti tržišne ili bilo koje druge vrijednosti za oduzetu imovinu”, piše u članovima 3 i 6 ovog zakona.
Inicijativa građana stigla je nedavno i u skupštinski Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, a njegov predsjednik i poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović najavio je da će o ovom pitanju predložiti konsultativna saslušanja. On je pojasnio da će to uraditi jer je riječ o identičnoj situaciji kao sa Valdanosom, jer je i ovim građanima za vrijeme, kako je kazao, “jednopartijskog sistema” planirana isplata po “smiješnim” cijenama.
“Najbolje je da dođu predstavnici Ministarstva pravde, Uprave ili agencije za imovinu, katastra i Ministarstva prostornog planiranja. Tamo se radi Detaljni urbanistički plan (DUP) koji bi ovim vlasnicima koji su u fazi povraćaja zemljišta onemogućio u potpunosti da vrate svoju imovinu. I da ne bismo štetili naše građane, bez obzira što je predsjednik Skupštine najavio Zakon o povraćaju imovine, bez obzira da li su to privatnici ili vjerske zajednice, predložio bih da ovo konsultativno saslušanje bude što prije i da se u određenom vremenskom intervalu odloži usvajanje DUP-a Zavala. Tamo je dotični investitor Zavale prekardašio bruto-građevinsku površinu za 20.000 kvadrata, za koju nisu naplaćene komunalije. Pokrenućemo inicijativu i sa Opštinom Budva da se naplate komunalije”, istakao je Đurović i dodao da će sve obrazložiti na sjednici.
Vlasnik rizorta “Dukley” na Zavali danas je američka kompanija “Stratex Group”.
Ništa od “Jedra”
Prema postojećem Urbanističkom projektu za “Turističko naselje Zavala”, na preostalom zelenom dijelu poluostrva ka Budvi ranije je planirana izgradnja nebodera visine 141 metar, hotela od 40 spratova, kojeg je prethodni vlasnik Zavale, ruska “Mirax Group-a”, imenovala kao Hotel “Jedro”. Međutim, prema Nacrtu izmjena i dopuna ovog urbanističkog projekta koji je nedavno predstavilo Ministarstvo prostornog planiranja u saradnji sa Opštinom Budva, na tom mjestu se sada predlaže formiranje zelenih površina posebne namjene, parkova i amfiteatra.
“Na predmetnoj urbanističkoj parceli predviđeni su parkovski objekti različite funkcionalne namjene, amfiteatarski kompleks za razne kulturne ivente Budve, sa vrtno-arhitektonskim elementima koji mogu biti i muzejskog karaktera – takozvani kulturni centar”, piše u ovom dokumentu.
Osim toga, u tom dokumentu se navodi i da bruto razvijena građevinska površina postojećih vila iznosi malo više od 52.000 kvadrata, dok je prema urbanističkom planu iz 2008. planirano da zauzmu 32.000 kvadrata.
Nasljednici prigovaraju i ovim izmjenama i planu i zahtijevaju njegovo povlačenje, jer tvrde da će se izgradnjom parkova i amfiteatra onemogućiti valorizacija i korišćenje imovine koju pokušavaju da vrate pred sudovima.
Ističu da nadležni nisu proveli detaljnu analizu za stambene vile koje je investitor “Stratex Development”, kako navode, nelegano izgradio, što se u planu, kako kažu, i potvrđuje.
“Očigledno je nezakonito postupanje investitora kojem je data jedinstvena mogućnost da radi na ovom lokalitetu i ovdje postoje nepobitne činjenice da je isti zloupotrijebio data prava zbog pribavljanja imovinske koristi, kao i činjenice da se konkretnim predloženim Nactom ta zloupotreba pokušava legalizovati i to bez ikakvih zakonskih posljedica. Svako dalje postupanje nadležnog ministarstva u cilju usvajanja ovakvog plana je nezakonito, te kao takvo čini direktnu štetu stvarnim vlasnicima, ali i Opštini i državi protiv kojih ćemo biti primorani pokrenuti nove postupke za naknade štete i zadovoljenje naših prava”, naglasili su iz ove grupe.
Kako su “Vijesti” ranije pisale, Rafailovići su u početku tražili povraćaj imovine, ali im je Opština, dok su njome upravljali gradonačelnici iz Demokratske partije socijalista (DPS), predložila vansudsko poravnanje i isplate od 700 eura po kvadratu, da bi potom snizila cijenu na 495 eura. Međutim, Rafailovići ni tada nisu ispoštovani.
Spornim zemljišnim kompleksom u to vrijeme gazdovala je opštinska, kontroverzna firma “Budva Holding”, jedan od neuspjelih Marovićevih projekata. Ta kompanija je u dva navrata tada raspisivala tendere za strateškog partnera za izgradnju luksuznog hotela sa 27 spratova nalik “Jedru”. U avgustu 2008. raspisan je tender za osnivanje “Joint Venture” kompanije, na koji su ponudu dostavile dvije kompanije od kojih je prvorangirana pristigla od “Zavale Invest”, zajedničke firme Sergeja Polonskog i “Moninvest”, u kojoj je Marović bio suvlasnik.
Među gradonačelnicima ovog grada, koji su se mijenjali i do sada Rafailovićima obećavali povrat imovine ili isplatu su Rajko Kuljača, Lazar Rađenović, Marko Carević, ali niko od njih obećanje nije ispunio.
Katnić izviđao
Specijalno državno tužilaštvo (SDT), kojim je tada rukovodio Milivoje Katnić, izviđalo je prijave zbog mogućeg prisvajanja državne imovine u Opštini Budva i nestanka katastarske dokumentacije za imovinu vrijednu nekoliko desetina miliona eura.
Krivične prijave, zbog zloupotreba na tri atraktivne lokacije u Budvi, podnio je bivši potpredsjednik Vlade izbornog povjerenja Milorad Vujović, u novembru 2016.
“Nestali su popisni listovi i rješenja komisije sa javnog izlaganja za lokacije Zavala, Potkošljun, Jadranski sajam, dakle nestali su dokazi na osnovu kojih se formira početno stanje katastarskih evidencija”, kazao je Vujović tada “Vijestima”.
Ove tri lokacije su bile predmet brojnih istraga i sporova.
Možda ti se svidi
-
Đurović iz Brisela: Realno je da ova parlamentarna većina uvede Crnu Goru u EU
-
Dejan Đurović na čelu Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje!
-
Đurović: Penzioni fond se ne smije dirati, novca za povećanje minimalne penzije na 450 eura ima
-
Đurović: Ne sumnjam da će Mandić povratiti ugled parlamentu
-
Đurović i Vučurović bodrili Zvezdu na Marakani
-
Đurović: Spajić sada nema podršku ni u PES-u, restartovanje pregovora bi sigurno dovelo do formiranja Vlade!
Budva
Nikola Jovanović : Umišljenost im je ispred interesa građana Budve!
Published
2 weeks agoon
November 26, 2024By
nadlanuadminLider političke grupacije „Budva naš grad“ Nikola Jovanović saopštio je da se niko nije odazvao pozivu koji je uputio prošle sedmice, te da će danas zvanično poslati pozive svim politričkim učesnicima lokalnih izbora u Budvi.
Jovanović je to naveo u video poruci objavljenoj na Fejsbuk nalogu stranke „Budva naš grad“.
„Na javni poziv koji je upućen dva dana nakon izbora, još uvijek nije se odazvao niko od političkih aktera izbora. Očigledno je da je njima bitniji formalni poziv i da im je ispod časti da se na javni apel odazovu i da se dogovorimo terminu sastanka. Time su pokazali da im je njihova umišljenost iznad dobrobita građana Budve. Meni lično nije i nikada neće biti“, rekao je Jovanović.
Kako je dodao, „zbog toga ću u toku današnjeg dana uputiti pojedinačne pozive političkih učesnicima izbora sa predlogom termina održavanja sastanka kako bismo razgovarali o onih pet tačaka koje smo uputili u javnom pozivu za spas Budve i stabilizaciju prilika“.
„Nama lično u ‘Budvi naš grad’ neće određivati kako ćemo pisati saopštenja i upućivati pozive. Smatram krajnje nepristojim da bilo ko u našem dvorištu uređuje naše odnose. Zbog toga ih pozivam još jednom da interes grada i interesa građana stave na prvom mjestu, jer su građani Budve odredili mjeru svima nama 17. novembra“, naglasio je Jovanović.
Budva
Tender za zakup plaža i dalje na čekanju
Published
2 weeks agoon
November 26, 2024By
nadlanuadminJavno preduzeće za upravljanje morskim dobrom do kraja oktobra trebalo je da objavi novi tender za zakup crnogorskih plaža, međutim on nije raspisan niti u ovom državnom preduzeću imaju precizni datum kada bi to moglo da se desi.
Morsko dobro je planiralo da početkom ove godine donese novi cjenovnik početnih naknada za korišćenje morskog dobra koji će donijeti izvjesno povećanje cijena zakupa kupališta, kao i da prednost bivših korisnika plaža u novom tenderskom postupku zaustavi, odnosno, da otvori mogućnost da kupališta dobiju nove zakupce i na taj način omogući pravičnu tržišnu utakmicu.
Međutim, ovaj posao po početka ovogodišnje ljetne turističke sezone 1. maja nije završen jer Vlada i Ministarstvo prostornog planiranja, kojim je tada rukovodio ministar Janko Odović, nijesu na vrijeme usvojili dokumenta da bi se ova odluka sprovela, pa je Morsko dobro moralo da, kako ga je vlada obavezala, potpiše anekse ugovora sa starim zakupcima plaža uoči sezone i omogući im da plaže koriste od kraja godine, dok je novi tender na kome bi svi ravnopravno učestvovali najavljen za kraj oktobra.
Iz Morskog dobra, kojim rukovodi izvršni direktor Mladen Mikijelj “Vijestima” su kazali da će “tender biće sproveden po ispunjavanju zakonskih preduslova, odnosno donošenje dokumenta u kojem će biti sadržane lokacije kupališta i lokacije za postavljanje privremenih objekata u zoni morskog dobra”.
“Shodno zakonu, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donosi Program privremenih objekata u zoni morskog dobra, koji nakon usvajanja ovo preduzeće sprovodi za lokacije planirane na katastarskim parcelama u državnom vlasništvu. Neophodno je i da Vlada shodno Zakonu o morskom dobru donese odluku kojom se uređuju uslovi, vrijeme korišćenja morskog dobra i visina naknade”, navode iz Morskog dobra na pitanje “Vijesti” kada će biti raspisan tender za crnogorska kupališta.
Kako su pojasnili Morsko dobro se intenzivno bavi Atlasom crnogorskih plaža i kupališta i izmjenama i dopunama programa privremenih objekata, te da “zajedno sa Ministarstvom prostornog planiranja i Vladom ulažu sve napore da tenderski postupak počne što prije.
Na pitanje na osnovu kog člana Zakona o morskom dobru ili internog akta, Morsko dobro planira da ukine bodove zakupcima kupališta na Velikoj plaži, koje su do sada imali po osnovu imovine u zaleđu tih kupališta i izvršenih ulaganja tokom decenija zakupa, u ovom državnom preduzeću ističu da zakonom nijesu definisani obavezni kriterijumi za ocjenu i vrednovanje ponuda.
“Već se vrednovanje vrši na osnovu utvrđenih kriterijuma iz tenderske dokumentacije. Isti su sadržani u već pomenutoj Odluci koju shodno Zakonu o morskom dobru donosi Vlada”, piše u odgovoru.
U Morskom dobru tvrde da u svim narednim tenderskim postupcima neće biti privilegovanih, te da je percepcija dosadašnjih zakupaca da se radi o pravu zakupa djelova morskog dobra koje im unaprijed pripada ili da imaju preče pravo pogrešna i da je neopohodno korigovati je.
“Na način da isti percipiraju učešće i takmičenje na tenderu za korišćenje državne imovine kao ozbiljan poslovni poduhvat, a ne kao formu koju je potrebno zadovoljiti dostavljanjem određene dokumentacije, sa unaprijed poznatim rezultatom”, navode u Morskom dobru.
Dodali su da su “sproveli niz aktivnosti i uložili naporan trud i rad u cilju iznalaženja mogućnosti za obezbjeđenje ravnopravnog učešća svih zainteresovanih u predstojećem tenderskom ciklusu”
“Neophodno je definisati uslove koji bi podstakli da se državna imovina ustupa transparentno, pod unaprijed definisanim fer i poštenim uslovima, i da se valorizuje više nego u prethodnom periodu, omogućavanjem učestvovanja u tržišnoj utakmici na ravnopravnim osnovama, te dati mogućnost da zakupci državne imovine mogu biti i nova lica, a ujedno omogućiti i licima koja su u prethodnom periodu bili zakupci da to budu i u novom tenderskom ciklusu, pod uslovom da ponude veću cijenu prilikom prikupljanja ponuda”, navode iz državnog preduzeća.
Naglašava se da je tokom prethodnih godina urađeno geodetsko snimanje cjelokupne obale, kao i detaljan obilazak terena u cilju iznalaženja najboljih rješenja za izgled, funkcionalnost i oplemenjivanje prostora zone morskog dobra u cilju zadovoljenja potreba građana i turista, te da je urađena metodologija u svrhu izrade novog Cjenovnika za zakup morskog dobra, koja je urađena kao naučno-istraživački dokument i na stručan i koncizan način dala smjernice za izradu cjenovnika.
“Svrha ovog istraživanja bila je da pruži uvid u makroekonomska kretanja i trendove u sektoru turizma u prethodnom periodu, a koja ukazuju na potrebu za povećanjem naknada za korišćenje-zakup morskog dobra u narednom periodu, kao što su porast inflacije, ekspanzija turizma nakon epidemiološke krize izazvane virusom COVID-19 i sve veća atraktivnost Crne Gore kao turističke destinacije, nepromijenjena visina naknada u prethodnom periodu koji je obilježen povećanjem cijena u praktično svim granama, uključujući i cijene turističkih usluga, intenziviranje investicija Javnog preduzeća u infrastrukturne i razvojne projekte u zonama morskog dobra… “, kazali su iz Morskog dobra.
Zakupci bili upoznati sa detaljima javnog poziva
Na pitanje na osnovu kog člana Zakona o morskom dobra Morsko dobro planira da planira da otvori nova kupališta na Velikoj plaži i nove zakupce uvede u dio posjeda koji sada imaju dugogodišnji zakupci, koji su sami radili infrastrukturu, u državnom preduzeću ističu da se kupališta planiraju i kategorišu dokumentima privremenog karaktera.
“Od početka davanja u zakup, od osnivanja preduzeća, zahvati i granice – površine i dužine kupališta, više puta su mijenjane, te se ne radi o novoj pojavi, već se radi o dokumentu koji je podložan izmjeni, odnosno novom sistemu planiranja, a kojim država planira prostor radi ustupanja na korišćenje. Javnim pozivima u 2019. godini na kojima su svi dosadašnji korisnici učestvovali u svojstvu ponuđača, bilo je definisano da se lokacije ustupaju bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, te su svi ponuđači bili upućeni da su dužni da sami infrastrukturno opreme lokacije koje zakupljuju”, navode iz preduzeća.
Pojasnili su da se svim lokacijama pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija.
“A ako je jedini pristup lokaciji preko privatne parcele, izabrani ponuđač je dužan da obezbijedi saglasnost vlasnika, što je bilo definisano tekstom javnog poziva”, istakli su iz preduzeća.
(Vijesti)
Budva
Mikijelj: Bićemo stožer buduće vlasti
Published
3 weeks agoon
November 17, 2024By
nadlanuadminNosilac liste “Za budućnost Budve-Budva mora naprijed-Mladen Mikijelj” Mladen Mikijelj saopštio je da je ta lista ponovo pobijedila na izborima u Budvi.
On je rekao da će ta lista biti stožer buduće vlasti u Budvi.
“Ne samo da smo pobijedili, nego smo se primakli magičnoj cifri od 3.000 glasova. Ako se svi budu pridržavali onoga što su pričali u predizbornoj kampanji treba da formiramo vlast bez DPS-a (Demokratska partija socijalista), a da ključnu odgovornost u vođenju Budve preuzmemo upravo mi”, istakao je Mikijelj na konferenciji za medije.
Mikijelj je kazao da je najveći uspjeh to što su uspjeli da ostanu na okupu više od šest mjeseci, kao i da je uvjeren da će uspješno preuzeti odgovornost za budućnost Budve.
On je pozvao sve one koji ne žele da se DPS ne vrati na vlast da sjednu za pregovarački sto.
“Budvi je dosta tapkanja u mjestu, izgubili smo gotovo godinu dana… Kako je izgledala Budva bez nas na pozicijima odlučivanja najbolje se vidjelo tokom prethodne ljetnje turističke sezone. Uvjeren sam da građani Budve to ne žele, nego žele da se stvori politička stabilnost u Budvi, da se formira jedna stabilna vlast, da imamo vremena da pripremimo narednu ljetnju turističku sezonu”, rekao je Mikijelj.
Prema preliminarnim nezvaničnim rezultatima sa svih izbornih mjesta, iz izbornog štaba PES-Demokrate, lista “Za budućnost Budve-Budva mora naprijed-Mladen Mikijelj” dobila je 25,93 odsto glasova, odnosno 2.979 glasova ili devet mandata.