Izazvan rastom potrošnje i nestabilnim vezama za snabdijevanje, nestanak struje u Crnoj Gori krajem juna pokvario je mreže u zemljama regiona i izazvao haos u domaćinstvima, bolnicama i barovima na plaži. Incident koji se desio na Balkanu, desio se i širom svijeta.

Pod žarkim jadranskim suncem, početkom ljeta ove godine, život u Podgorici je skoro stao. Automobili i autobusi bili su zaglavljeni u saobraćaju jer su se semafori ugasili, internet je pao, a sigurnosni alarmi su se oglasili kao reakcija na iznenadni gubitak napajanja.

„Poslije jednog sata bez struje, bili smo na ivici panike jer je postajalo neizdrživo“, rekao je Drago Martinović, 61-godišnji penzionisani policajac.

„Bojim se da bi to moglo potrajati duže ako se ponovi”, dodao je on.

Loša vijest za Martinovića i stotine miliona ljudi širom svijeta je da je rizik od prekida sve veći. Toplija ljeta znače nagli porast potražnje za hlađenjem, jer visoke temperature uzrokuju savijanje žica i rizik od izazivanja šumskih požara. Nadogradnje elektroenergetske infrastrukture ne idu u korak, čak i kada napori da se smanji upotreba fosilnih goriva čine distribuciju električne energije važnijom.

Milioni domaćinstava u Hjustonu pretrpjeli su nestanke struje nakon uragana Beril prošle nedelje, izgubivši klima uređaje pošto je velika vrućina uslijedila nakon oluje. Pogađajući zemlje u razvoju i razvijene ekonomije, prekidi od Ekvadora do Indije poslednjih nedjelja daju predosjećaj nadolazećeg poremećaja.

Klimatska kriza izlaže električne mreže naglim poplavama koje ruše prenosne stubove, sušama koje isušuju hidroakumulacije i naglim porastom potražnje zbog hlađenja tokom velike vrućine.

„Cio elektroenergetski sistem je izgrađen i dizajniran u jednoj klimatskoj eri, a sada se traži da radi u drugoj klimatskoj eri“, rekao je Majkl Veber, profesor energetike na Univerzitetu Teksas u Ostinu. “To samo znači da više stvari može poći naopako.”

Nestabilne mreže stvaraju nestabilnost za preduzeća, izazivaju politiku i ugrožavaju živote. Proširenje mreže koštaće oko 24,1 bilion dolara za postizanje net-nula ciljeva do 2050. godine, nadmašujući investiciju koja je potrebna u kapacitete obnovljive energije, prema BloombergNEF-u. Zbog svojih ogromnih površina i velike potrošnje energije, SAD i Kina suočavaju se sa najvećim računima, ali nijedna zemlja nije pošteđena.

Većina zamračenja se dešava kada se veliki komadi ponude ili potražnje iznenada uključe ili isključuju. Oštećenja od oluja, eksplozija obnovljivih izvora energije ili skokovi u upotrebi mogu da izazovu prekide kada mreža nije dovoljno otporna.

Klimatske promjene proširuju ranjivost izvan ekonomija u razvoju. Problemi su nedavno pogodili više zemalja srednjeg ranga, uključujući energetski bogati Meksiko i Kuvajt, kao i uvoznike poput Albanije.

„Kako se temperature i pristup klimatizaciji povećavaju, to će dodatno opteretiti mrežu“, rekla je Felisija Aminof, analitičarka u BNEF-u. „Već smo primijetili povećanje ljetnje potražnje u određenim evropskim zemljama, kao što je Grčka, kao i na Bliskom istoku”, kaže ona.

U zemljama koje su već imale loše sisteme, klimatske promjene pogoršavaju probleme. Podmorska veza vrijedna 1,3 milijarde dolara otvorena je između Italije i Crne Gore 2019. godine, ali se njen kapacitet već smatra nedovoljnim i druga se razmatra.

Postojeća mreža nije bila u stanju da spriječi veliki nestanak struje u četiri balkanske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu i veći dio hrvatske obale u junu, koji je zahvatio 4 miliona ljudi. Potrošnja je porasla kako su se temperature kretale blizu 40 stepeni, što je dovelo do otkazivanja jednog sistema za drugim.

Šumski požar u regionu Balkana vjerovatno je doprinio kvaru, pokvarivši prekogranične interkonektore, zahvativši više zemalja, uključujući Albaniju čije oslanjanje na hidroenergiju čini podložnom sve toplijem i suvom vremenu, prenosi Financial post.