Vladimir Popović, sin pokojnog arhitekte Milana Popovića, višestrukog dobitnika republičke nagrade Borba, između ostalog i za hotel “Korali” u Sutomoru, saznao je da se jedan dio ovog objekta ruši, a drugi dograđuje.

Iako je on nasljednik autorskih prava, niko mu nije tražio dozvolu za ove građevinske radove.

Osim toga, Uprava za zaštitu kulturnih dobara prije godinu prihvatila je Popovićevu incijativu za uspostavljanje zaštite “Korala” i još nekoliko njegovih djela.

Za hotel “Korali” u Sutomoru, sagrađen 1968. godine, arhitekta Milan Popović dobio je državnu, Borbinu nagradu.

“Imam informaciju od strane prijatelja i rodbine da se jedan dio hotela ruši, a da se drugi dio hotelskih zgrada nadgrađuje. Nijedno ni drugo ne bi smjelo da se radi“, istakao je Vladimir Popović.

I to iz razloga što je, kaže on, Uprava za zaštitu kulturnih dobara prije godinu prihvatila njegovu inicijativu za uspostavljanje zaštite ovog i još četiri djela za koje je njegov otac dobio nagradu tadašnje države.

“Znači da sva djela koja su nagrađena od strane moga oca – hotel “Kastellastva”, Tehnički fakulteti zajedno sa studentskim domovima, Klinički centar i hotel “Korali” su u prihvaćenoj incijativi za zaštitu, znači ne bi smjeli da se ruše. Osim toga što ne bi smjeli da se niti ruše, niti nadgrađuju, u pitanju su i neki moralni, a i zakonski parametri koji moraju biti ispunjeni, a to je pitanje što sam ja kao nasljednik svoga oca i nasljednik autorskih prava“, kazao je Vladimir Popović.

Uprkos tome, o mogućem rušenju i rekonstrukciji ga nijesu obavijestili ni vlasnik, niti izvođač radova i arhitekta koji vodi projekat. Inicijativu za uspostavljanje kulturnog dobra na djela Milana Popovića jednoglasno je prihvatila i Skupština strukovne komore arhitekata.

“Kako to gospoda rade i zašto rade, to mi nije jasno, kao što mi nije jasno kako Uprava koja se bavi zaštitom ne preduzima ništa“, rekao je Vladimir Popović.

O tome šta se dešava sa hotelom “Korali”, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, nije se još oglašavala. Možda će naša priča biti povod za to.

(Vijesti)

PIŠE: Aleksandar RAKOČEVIĆ

Kako naslov, tako je i 100% teksta u OVOM članku izvučeno iz šireg konteksta onoga što je profesorica Nela Dabanović rekla, a čak ni sve što je rekla ne bi trebalo da se posmatra van konteksta rasprave koja je vođena u parlamentu.

Primjetno je, međutim, iz zasijedanja u zasijedanje, da je Nela targetirana od strane pojedinih individua koje joj nisu ni do koljena: ni u ljudskoj, ni u moralnoj, a o obrazovnoj ravni da ne govorimo. Zašto je to tako, možemo da naslutimo, ali o tome nakon što raščivijamo leksičke nedoumice u koje su se prvaci barskog DPS-a upleli kao pile u kučine.

Već dva dana ova družina seiri nad jučerašnjim Nelinim izlaganjem, iz samo njima znanog razloga. Jer, u onome što je profesorica Nela rekla, nema mjesta ni običnoj dilemi, niti ima materijala za bilo kakvu polemiku, a najmanje ima mjesta podsmjehu. Niti je rekla bilo šta pogrešno ili netačno, niti je dala povod za čitav jedan novinski članak koji odiše malicioznošću, mada se od medija koji ga je objavio i ne očekuje bilo šta čojsko. Međutim, njima to ni najmanje ne smeta da se propisno zabave i šenluče po Fejzbuku, ne mareći puno za pismeni svijet, koji u nevjerici pokušava da dokuči- šta je smiješno, šta je pogrešno, i u čemu se ogleda neukost profesora, na koju očigledno žele da ukažu, makar i na silu.

Jedini problem ovdje leži u činjenici da profesorica Nela, kao nov odbornik, žestoko precjenjuje intelektualni potencijal onih kojima se obraća, mada vjerujem da će vremenom shvatiti na kojoj razini ubuduće treba da govori kad se obraća polusvijetu, kojem je zaista uzaludno govoriti o Sokratu i Platonu.
Šta se zaista dogodilo?

Upotrebivši riječ “žitije”, kao sinonim za “životopis” nekih antičkih ličnosti, profesorica Nela je, očigledno, alarmirala istančani sluh za leksičke finese neke od brojnih mudrih glava koje sjede u klupama odborničkog kluba dps-a. Umjesto da se ne osvrće na dobacivanja neznavenih, što joj se jedino ima zamjeriti, Nela je ipak poželjela da pojasni da riječ “žitije”, u kontekstu u kojem je upotrebljena, nema veze sa religijom, tj. da “žitije” ne mora nužno da se odnosi na životopis svetaca. Kada su čuli da žitije mogu da se odnose na životopis ličnosti koje nemaju dodirnih tačaka sa religijom, pojedini su umalo popadali od smijeha. Pa, zar nije logično? Litije, mantije, metanije… žitije! Analogija je jasna!

Sigurno da nije za očekivati da dps-ovce interesuje Njegošev opus, ali da je makar jedan od njih znao samo da nabroji naslove iz tog opusa, možda bi se dosjetio pa došapnuo ostalima da postoje i “Žitije Mrđena Nesretnikovića”, što je naslov jedne Njegoševe pripovjetke u kojoj o svom životu govori Mrđen Nesretniković koji, iako je imao sve kvalitete i predispozicije za poglavara CPC, ipak nije bio svešteno lice ili svetac, već naprotiv, običan lažov i hulja, nešto kao crnogorski baron Minhauzen.
Riječ “žitije”, po Vujakliji, (ili bilo kom drugom, poznatom i priznatom leksikonu stranih riječi i izraza) označava životopis svetaca, hagiografiju, opis nečijeg života uopšte, biografiju, doživljaje iz nečijeg života).

Tvrdnja da Nela Dabanović, profesor filozofije u barskoj gimnaziji, ne zna da žitije imaju veze sa religijom govori sama za sebe, budući da je Nela pročitala više žitija svetih nego čitav odbornički klub DPS-a knjiga. Zaista glup, bespotreban, ali nadasve hrabar pokušaj diskreditacije jednog uvaženog profesora filozofije, od strane nekoga ko se instant obrazuje na vikipediji, arhivi cdm-a i ostalog tabloidnog smeća. Jedino komično, u ovom dijelu rasprave, bio je neslavni pokušaj odbornika koji je konsultovao vikipediju da izgovori riječ “hagiografija”.

Što se harizme kao pojma tiče, kako je odbornica Ujedinjene Crne Gore i objasnila, radi se o riječi čije značenje se danas umnogome razlikuje od onoga što je označavala u antičko doba. Npr. slično je sa riječju “idiot”. U starih Grka, idiotom se smatrao svaki građanin polisa koji nije iskazivao interesovanje za politiku. U današnje vrijeme ni idioti nisu što su bili, pa imamo idiote koji, ne samo da su zainteresovani za politiku, već se njome bave aktivno. Zgodan primjer možemo naći u pojedincima iz barskog DPS-a koji, iz sjednice u sjednicu, tačnije, nakon sjednice, preko portala u svojoj službi, bestidno i zlonamjerno plasiraju optužbe na Nelin račun, kao što je “normalizacija fašizma”, a juče i navodna “neukost”, što je već i komično.

Da podsjetim, najprije, na tu svinjariju od prošlog puta. Na minulom zasijedanju SO Bar, Nela je tražila duplo veća izdvajanja iz budžeta opštine za narodnu kuhinju u Baru. Dakle, više novca za sve sugrađane koji su u najvećoj mogućoj potrebi, a što je glasovima dps-a onemogućeno. Radilo se o nekih 50 000 evra, što je za opštinu ništa, a za gladne- sve. Između ostalih navoda kojima je potkrepljivala svoj predlog, (kao što su plate zaposlenih kuvarica i ambalaža za obroke), Nela je navela i činjenicu da je većina korisnika narodne kuhinje islamske vjeroispovijesti, pa su i izdaci za meso veći, jer je poznato da je govedina skuplja od svinjetine, u šta se može uvjeriti svako ko kupuje meso. Dakle, radilo se o prostoj činjenici, a činjenice su, kako znamo, najtvrdoglavije stvari na svijetu.

Tvrdoglavije čak i od bezočnosti lažnih antifašista iz redova barskog DPS-a, koji su prosto iznošenje činjenica okarakterisali, ni manje ni više, nego kao “normalizaciju fašizma” i “krajnje dehumanizovani diskurs”, mada jedna rečenica iz njihovog bijednog reagovanja možda najbolje oslikava prirodu njihovih, do srži pokvarenih namjera. Ta rečenica glasi: “Njena (Nelina) računica implicira da, ukoliko ne bi bilo muslimana među korisnicima narodne kuhinje, troškovi bi bili duplo manji“. Zamislite samo pustoš u duši autora ove nepotpisane brljotine! Falilo je još samo da zaključe kako je Nelin zahtjev implicirao da korisnike narodne kuhinje, koji su muslimani, treba na traktorima protjerati iz zemlje, kako bi se troškovi narodne kuhinje prepolovili. Ah, da, traktori su, kao i vrbe, rezervisani za Srbe, a predloge u tom “antifa” stilu smo, za razliku od ovih izmišljenih i na kvarno Neli imputiranih, zaista slušali, i to od tadašnjeg premijera i zamjenika predsjednika DPS-a. Odlično se sjećamo i ko mu se najglasnije pridruživao u otvorenom govoru mržnje, a to su upravo neki od prvaka barske filijale dps-a, koji najvjerovatnije i stoje iza ovih pamfleta.

Što se tiče pokušaja da se ova profesorica barske gimnazije diskredituje, valjda kao neuka, njegovu komedijašku notu pojačava adresa sa koje se ovaj propali pokušaj diskreditacije plasira u petparačke medije, koji pretrajavaju na milostinji protagonista tzv. belvederskih vrijednosti, kako se baklja oslobođenja od srpske hegemonije i ruske čizme ne bi ugasila, kao što su ugašene gume na slavnom Belvederu, tom novokomitskom stratištu, sa kojeg preživjeli prvoborci i nosioci Belvederske spomenice danas zauzimaju počasna mjesta u odborničkim klupama vladajuće koalicije u Baru. Zato valja medijski prenositi svaki, pa i najjadniji i najbjedniji pokušaj demonizacije onih koji su, svojevremeno, najglasnije podržavali litijski pokret koji je, kao svojevrsni ulični plebiscit, zapečatio sudbinu najvulgarnijeg nacionalističkog inženjeringa na tlu Evrope.

Snažan rast indeksa i milionski promet zbog prodaje akcija Luke Bar, obilježili su sedmicu na Montenegroberzi u kojoj je Skupština u načelu završila raspravu o Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu. Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija MNSE10 ojačao je 3,8 odsto na 1.001,10 bodova, a MONEX 3,6 odsto na 13.900,92 poena.

Promet je iznosio 2,5 miliona eura i 71,2 odsto je veći od prošlosedmičnog. Realizovan je kroz 767 transakcija, a najveći udio u prometu, broju transakcija i količini prodatih akcija imala je Luka Bar. Ove sedmice je nastavljena trgovina akcijama Luke Bar. Prodato je ukupno 2,53 miliona akcija, za 2,27 miliona eura. Akcije tog barskog preduzeća porasle su 10,8 odsto na 89,82 centa.

U posljednje dvije sedmice Vlada je kupila 13 miliona akcija Luke Bar za 11,7 miliona eura i time povećala svoj udio sa 54 na oko 77 odsto. Vlada je, nakon što je kupila potreban broj akcija za dvotrećinsko vlasništvo u tom preduzeću, nastavila da kupuje dionice Luke Bar.

Tako je ove sedmice usvojila Informaciju o namjeri države da otkupi dio preostalih ponuđenih akcija u vlasništvu manjinskih akcionara Luke Bar, za šta je iz tekuće budžetske rezerve opredijeljeno dodatnih 1,5 miliona eura i ta trgovina obavljena je u petak. Od naloga za kupovinu akcija ostalo je još oko 380 hiljada eura, pa će akcionari imati priliku i da u ponedjeljak prodaju svoje akcije.

Namjera Vlade je, kako su objasnili, da se manjinski akcionari ne dovedu u neravnopravan položaj, već da svi ponuđači imaju jednak tretman, uz punu transparentnost, a da država povećanjem vlasničkog udjela definiše dalji strateški razvoj luke kao važnog infrastrukturnog subjekta i pokretača ekonomskog razvoja Crne Gore.

Ove sedmice je na skupštinskom Odboru za ekonomiju i u parlamentu završena rasprava o budžetu za narednu godiinu, o kojem će se glasati naknadno. Ministar finansija, Aleksandar Damjanović, je tokom izlaganja kazao da je budžet za narednu godinu održiv, realno utemeljen i u funkciji revitalizacije privrede i očuvanja nivoa životnog standarda zaposlenih, penzionera i ostalih kategorija.

On je dodao i da je budžet iskaz trenutnog ekonomskog i finansijskog stanja u državi i posljedica raznih politika, ali i pokušaj da se sačuva balans između interesa građana i privrede. Predstavnici privrede pozdravili su to što Ministarstvo finansija nije uvelo dodatna poreska opterećenja, dok u sindikalnim organizacijama smatraju da je potrebna efikasna i nepristrasna naplata poreza i doprinosa i suzbijanje rada na crno. Najviše je porasla akcija Građevinskog preduzeća Gorica u stečaju, oko 317 odsto na 2,5 centi.

Ojačala je i dionica Port of Adria 13,3 odsto na 14,5 centi, kompanije Napredak 12,5 odsto na 4,5, Plantaža tri odsto na 22,67 i Crnogorskog elektroprenosnog sistema 0,9 odsto na 92,02 centa. Poskupile su i akcije Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera 12,3 odsto na 7,3 eura, Elektroprivrede (EPCG) 7,2 odsto na 4,9, Luke Kotor 5,6 odsto na 7,5 i Crnogorskog Telekoma neznatno na dva eura.

Gubio je Jugopetrol oko jedan odsto na 12,36 eura. Akcijama Ulcinjske rivijere trgovano je po nepromijenjenoj cijeni od 4,15 eura. Akcionari EPCG usvojili su u petak odluku o odobravanju ugovora o zajmu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj vrijednog 82 miliona eura, za potrebe finansiranja projekta vjetroelektrane (VE) Gvozd.

Izvršni direktor kompanije, Nikola Rovčanin, koji je predsjedavao sjednicom Skupštine akcionara, kazao je da je VE Gvozd još jedan u nizu energetskih objekata koje pokreću i grade. Prema njegovim riječima, to je ogroman napredak, naročito kada se ima u vidu da je EPCG četiri decenije ozbiljno zaostajala u pogledu stvaranja novih kapaciteta.Iz EPCG su ranije ove sedmice saopštili i da će građani Pljevalja dobiti 20 odsto popusta na račune za struju zbog ekstremnog zagađenja u tom gradu.

Ove sedmice se i premijer Dritan Abazović sastao sa privrednicima u Privrednoj komori (PKCG). On je poručio da je neophodno stvarati ambijent političke stabilnosti, kako bi se moglo krenuti u realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, kao i da država mora da ukine Program ekonomskog državljanstva.

Vlada je ove sedmice dogovorila sa Crnogorskom komercijalnom bankom (CKB) zaduženje od 50 miliona eura u cilju obezbjeđenja fiskalne rezerve za narednu godinu. Zaduženje je dogovoreno na rok otplate od pet godina, sa grejs periodom od godinu i fiksnom kamatnom stopom od 7,5 odsto godišnje.

Vlada je takođe dala zeleno svjetlo na Predlog Opšteg kolektivnog ugovora (OKU), koji bi trebalo da bude potpisan u ponedjeljak.