Connect with us

Art

“ČEKAJUĆI HANDKEA” premijerno u Budvi

Published

on

Nakon što je dokumentarni film intrigantnog naziva ‘’Čekajući Handkea’’ autora Gorana Radovanovića doživio svjetsku premijeru u Sankt Petersburgu u novembru prošle godine, koji govori o teškom životu srpskog naroda južno od Ibra, na prostoru Kosova i Metohije, biće održana i pretpermijera u Budvi.

O filmu ‘Čekajući Handkea’ Radovanović je u intervjuu za Novosti kazao:

Ne znam za primer nigde u svetu, a posebno ne u Evropi, da jedan narod živi tako izolovano, i u strahu i da se većina tako neprijateljski odnosi prema njemu. Problem je što je to stanje prihvaćeno, uzeto zdravo za gotovo, kao nešto uobičajeno. Usuđujem se da kažem kao nešto dopušteno i maltene “politički korektno”, i to u vremenu kada su manjinska prava osnov svih ljudskih prava! I zato pokušavam da u igranom, a sad i u dokumentarnom filmu kažem: ljudi, ovo je tragedija i poraz svih univerzalnih humanističkih načela! Jer, 457 ljudi u Velikoj Hoči trenutno živi u nenormalnim uslovima, u getu. U 21. veku, naši ljudi u enklavama vode sizifovski život. Herojski guraju kamen opstanka. Naravno, ne možemo da se žalimo što postoji albanska većina, to je činjenica. Ali nije reč o tome, već je reč o uskraćivanju osnovnih ljudskih prava, poput onog o slobodi kretanja. Kako može čovek da se kreće slobodno ako zna da već dvadeset godina nijedno ubistvo počinjeno od strane albanskih ekstremista nije razrešeno. Strašan je i taj konstantan albanski pokušaj brisanja srpskog identiteta na KiM.

Moj film poručuje da je jako važno da se održi identitetski kontinuitet srpskog naroda na prostoru Kosova i Metohije. Srećan sam što će publika u Rusiji imati prilike da prva vidi taj film i verujem da će u budućnosti on biti prikazan na mnogim festivalima”, kaže Radovanović.

Film prati priču jednog vinara iz Velike Hoče koji je, saznavši da je Handke dobitnik Nobelove nagrade odlučio da postavi reljefnu ploču zahvalnosti ovom velikom piscu. Postavljanje ploče zahvalnosti slavnom piscu u izopštenoj, izolovanoj i getoiziranoj enklavi okruženoj albanskom većinom, kakva je Velika Hoča, postaje svojevrsna sizifovska akcija koja razotkriva svu dramu života preostalog srpskog stanovništva na Kosovu i Metohiji.

Reditelj Goran Radovanović i ranije se bavio životom ljudi u srpskim enklavama na Kosovu i Metohiji.

Njihovu sudbinu ovjekovječio je u filmu “Enklava”, koji je dobio desetine priznanja na međunarodnim festivalima, a 2015. godine bio je srpski kandidat za “Oskara” za film van engleskog govornog područja. Premijera je zakazana za petak 18.02. u Cadmus Cineplexxu uz prisustvo reditelja.

Goran Radovanović je rođen u Beogradu 1957. godine. Diplomirao je istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Između 1977. i 1980. boravio je u Minhenu kao stipendista Gete Instituta. Po povratku u Beograd bavio se filmskom kritikom (Vidici, Filmograf, Treći program Radio Beograda) a od 1984. radi kao scenarista i reditelj igranog i dokumentarnog filma. Kao gostujući profesor održao je niz predavanja na brojnim univerzitetima. Bio je gostujući profesor na EICTV (Međunarodnoj filmskoj i televizijskoj školi) u gradu San Antonio de los Banjos na Kubi. Član je Evropske filmske akademije. Film Slučaj Makavejev ili proces u bioskopskoj sali (2019) nagrađen je Beogradskim pobednikom za najbolji film 47. FEST-a, u selekciji Srpski film.

Art

U Beogradu premijerno prikazan film “Mavena” Baranina Andrije Lekića

Published

on

Svjetska premijera filma “Mavena” autora iz Bara Andrije Lekića održana je sinoć u Mts dvorani, u okviru pretposljednje večeri Međunarodnog festivala dugometražnog dokumentarnog filma DOK #5.

Publika je imala priliku da vidi ostvarenje koje je podijeljeno na četiri priče snimljene u periodu od osam godina.

Kroz priče o krvnoj osveti i njenim posljedicama, fenomenu virdžine, ljubavi između sestre i brata koji ima trajno oštećenje mozga i posljednjim danima oca u terminalnoj fazi maligne bolesti, glavni junak promišlja večna pitanja o stvarnosti, istini, potrazi za domom, sjećanjima i ljubavi.

Ovo je posebno iskustvo za mene jer prikazujem film pred prijateljima, rodbinom i sugrađanima. Zahvaljujem se umjetničkom direktoru Igoru Toholju što je odbabrao ‘Mavenu’ za ovaj festival. Moj film je dijelom autobiografski, ali je zasnovan i na iskustvima mnogih ljudi koje poznajem i na osnovu razgovora koje sam vodio sa njima. Četiri priče iz Crne Gore prikazuju određene pojave u društvu, zatim su tu porodični odnosi i na kraju moj odnos prema tim pričama i tim pojavama“, kazao je Lekić.

Trudio sam se da šire sagledam pitanje identiteta i mentaliteta jednog naroda, koji u najekstremnijim uslovima najviše dolazi do izražaja. Imali smo ukupno pedeset sati materijala i onda sam svake zime tokom nekoliko godina skraćivao taj materijal. Sva muzika koja je korišćena u filmu je snimljena ispod vode, ili na vodi. Svi koji su radili na filmu radili su to na prijateljskoj bazi i veoma sam zahvalan na tome“, rekao je Andrija Lekić.

Film “Mavena” prikazan je u okviru takmičarske selekcije debitantskih dugometražnih dokumentarnih filmova “Enter Dok”.

Nastavi Citanje

Art

U Baru obilježeno 130 godina od osnivanja Srpske književne zadruge

Published

on

Povodom jubileja 130 godina od osnivanja Srpske književne zadruge (SKZ) u Dvorcu kralja Nikole održano je književno veče u organizaciji Srpskog kulturnog društva “Slovo ljubve”.

Priču dugu 130 godina o najznačajnijim ličnostima iz kulture srpskog naroda, iz književnosti, nauke i umetnosti ispričao je ukratko Dragan Lakićević, glavni urednik SKZ.

Navodeći riječi pjesnika Branka V. Radičevića, naglasio je da je Srpska književna zadruga uspela da napiše istoriju srpskog naroda, posao državne akademije nauka, jedne enciklopedijske ustanove.

Lakićević je podsjetio da su SKZ osnovali naučnici, profesori i književnici čija su imena zlatnim slovima upisivana na tablama kulture i u istorijama znamenitih ustanova poput Matice srpske, SANU i SKZ. Oni su, po njegovim riječima, “odredili pravce rada, ciljeve, standarde i uzore koji su se potom, tokom svih decenija kroz borbu i stradanje, držali da zadruga bude dostojna prethodnih izdanja i da na tome istrajava kao što se trudi i danas zahvaljujući svojim časnicima, članovima, autorima, prevodiocima…

Duško Babić, upravnik Srpske književne zadruge, kazao je da je svojom pojavom, radom i idejom koju je širila kroz srpski narod, SKZ pronosila ono najvažnije što je istorija i tradicija čuvala vekovima. Babić je naziva duhovnim ognjištem oko kojeg će se sabirati svi koji govore srpskim jezikom.

Kad vidim ono što je prethodilo nastanku Srpske književne zadruge i ono što je 130 godina radila za srpski narod, čini se da nije pretjerano reći da je ona nastala kao rezultat unutrašnje, imanentne nužnosti srpske kulture i istorije“, istakao je Babić.

Prof. dr Milo Lompar – predsednik Srpske književne zadruge istikao je kako je u službi cjelovitosti srpskog naroda osnovana u trenutku kad je uspon srpske države predstavljao i uspon njene inteligencije, univerziteta, omladine, Srpska književna zadruga oblikovala u svojim izdanjima i u “Kolu” djela najznačajnijeg srpskog pjesnika Petra II Petrovića NJegoša.

U SKZ bili su zajedno ‘obrenovićevci’ i ‘karađorđevci’, sekularisti i ljudi podani pravoslavnoj vjeri, ministri i opozicija, bili su zajedno profesori, duhovnici, novinari, pisci… Srpska književna zadruga je u svim tim sadržajima imala centralno mjesto i svog centralnog pjesnika, Njegoša. Uslijedilo je, 1912. godine, izdanje ‘Manjih pjesama NJegoševih’ i čuvena ‘Noć skuplja vijeka’, a nakon njih ‘Luča mikrokozma’ i ‘Gorski vijenac’”, naveo je Lompar.

(Novosti)

 

Nastavi Citanje

Art

Predizborni poklon – hit “Bar je Car” (VIDEO)

Published

on

Koalicija “Dragan Tufegdžić – Idemo, ljudi! Demokratski, evropski, ujedinjeno za Bar!” poklonila je sugrađanima pjesmu “Bar je Car”.

“Privilegovani da živimo u Baru, za nas najljepšem gradu na svijetu, imali smo  obavezu da pokušamo da mu se odužimo!

U to ime poklanjamo Baru pjesmu Bar je Car. Pjesma simbolizuje sve ono što naša opština predstavlja i što ćemo se truditi da sačuvamo.
Autor kompozicije i teksta je Slavko Milovanović, koji je ujedno i vokal dok su autori aranžmana Mladen i Ljubiša Stojanović iz beogradskog studija 69, kojima dugujemo veliku zahvalnost.

Naš Bar to zaslužuje, naši ljudi to zaslužuju jer Bar je Car!
Bar spaja dvije obale, tri vjere i sve dobre ljude!, navodi se u saopštenju koalicije “Dragan Tufegdžić – Idemo, ljudi! Demokratski, evropski, ujedinjeno za Bar!”.

Pogledajte:

Podsjećamo da će sjutra Barani imati priliku da uživaju u koncertu Gorana Pejovića Gule i Katapulta u dvorani Kulturnog centra od 20:00. ULAZ SLOBODAN!

Nastavi Citanje

U Trendu

Copyright © 2021 Nadlanu. Theme , powered by WordPress.